Prijeteća trampizacija globalnih političkih odnosa od koje dobar dio svijeta ima grčeve u želucu, uspjela je izmiriti čak i hrvatskog premijera i predsjednika. Kako je ovih dana na pitanje novinara Plenković i najavio ( „čut ćemo se, nema druge” ) tako je bilo. Na inicijativu premijera dva su se visoka državna dužnosnika konačno odlučila razgovarati. Nakon deset mjeseci potpunog „prekida na vezama”.Javnost je o tome dobila dva odvojena priopćenja. Razgovor je obavljen telefonski, ali je zasigurno tek početak nužnog odmrzavanja odnosa. Situacija je preozbiljna da bi si dopustili luksuz da i dalje ne razgovaraju…
Zadnji službeni susret predsjednik Vlade i predsjednik Republike imali su u svibnju prošle godine nakon parlamentarnih izbora kada je Plenković stigao na Pantovčak sa 78 potpisa zastupnika da bi od predsjednika dobio mandat za sastav Vlade. Bilo je to „nužno zlo”. Tako je i izgledalo… Od tada do ovog telefonskog razgovora među njima nije bilo nikakve komunikacije. Ako bi se i našli na istom događaju, nisu se ni pogledali, kamoli rukovali ili razmijenili koju riječ. Uglavnom su se sve ovo vrijeme ignorirali.
Na konkretan razgovor prisilile su ih iznimno ozbiljne međunarodne prilike, potreba ubrzanog dogovora oko veleposlanika napose u SAD-u, UK-u, Francuskoj, Italiji, Vatikanu, NATO-u, Un-u i Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, kako navodi N1. Deeskalacija odnosa između dvije ključne osobe u državi više nije stvar njihove dobre volje, nego nužnosti koju definiraju odnosi na globalnoj političkoj sceni. Led je za početak razbijen, nisu se morali gledati, komunikaciju su obavili telefonom, ali, srećom su se bar čuli…
Nakon ovog treba očekivati i susret uživo, na to ih tjera i Ustav, a ne samo ukrajinska kriza i zaoštravanje odnosa na svjetskoj sceni, pogotovo na relaciji SAD- EU.
O razgovoru, obavljenom uoči izvanrednog sastanka Europskog vijeća, izvijestili su odvojeno.
Iz Ureda predsjednika Milanovića stiglo je priopćenje u kojem se navodi:
-Predsjednik Republike Zoran Milanović razgovarao je danas s predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem uoči izvanrednog sastanka Europskog vijeća na temu rata u Ukrajini i jačanja europske obrane.
Predsjednik Milanović smatra kako je razgovor s predsjednikom Vlade tek početak ispunjavanja ustavne obveze o zajedničkom oblikovanju i provođenju vanjske politike Republike Hrvatske te je pozvao predsjednika Vlade na nastavak razgovora o stavovima Republike Hrvatske o vanjskopolitičkim temama. Isto tako, predsjednik Milanović podsjetio je predsjednika Vlade na potrebu žurnog sazivanja Vijeća za obranu te predložio i sazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost upravo na temu rata u Ukrajini i promijenjene sigurnosne i geopolitičke situacije u Europi i svijetu.
Što se tiče zauzimanja stavova Republike Hrvatske na sastanku Europskog vijeća, predsjednik Milanović je u razgovoru s predsjednikom Vlade istaknuo sljedeće:
1. Postizanje mira u Ukrajini je u interesu Republike Hrvatske i stoga treba prihvatiti svaku inicijativu koja tome pridonosi.
2. Hrvatski vojnici neće sudjelovati ni u kakvim aktivnostima na teritoriju Ukrajine.
3. Pomoć Ukrajini ne smije biti na štetu održavanja i razvoja sposobnosti Hrvatske vojske.
4. Niti jedna financijska odluka ne smije štetiti standardu građana Republike Hrvatske, što se odnosi i na odluke o sankcijama.
5. Kod bilo kakve rasprave o jačanju europske vojne industrije i povećanju vojnog proračuna treba se osigurati da u tome sudjeluje i hrvatska industrija- stoji u priopćenju iz Ureda predsjednika.
Iz Vlade su nakon razgovora Plenovića i Milanovića priopćili:
– Uoči sutrašnjeg izvanrednog sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu, na kojem će se raspravljati o kontinuiranoj potpori Ukrajini i jačanju europske obrane, predsjednik Vlade Andrej Plenković telefonski je razgovarao s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem.
Tijekom razgovora razmijenili su mišljenja o aktualnim političkim i diplomatskim inicijativama za postizanje mira u Ukrajini. Predsjednik Vlade Plenković informirao je predsjednika Republike o prijedlogu stajališta Vlade u vezi s nacrtom Zaključaka Europskog vijeća.
Stav hrvatske Vlade jest da Ukrajina i Europska unija svakako trebaju biti sudionici mirovnih pregovora, uz blisku koordinaciju i suradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama. K tome, stav je Vlade da mir ne može biti istinski pravedan i održiv ako ne jamči suverenost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, jer su upravo ti elementi preduvjet stabilnosti i sigurnosti u Europi te poštivanja temeljnih načela međunarodnog prava.
U sigurnosnom i ekonomskom interesu Hrvatske je postizanje pravednog mira. Predsjednik Vlade govorio je o stajalištima Vlade o jačanju europskih obrambenih sposobnosti, naglasivši da je Vlada povećanjem izdvajanja za obranu i ulaganjem u modernizaciju Oružanih snaga već učinila ključne iskorake te da će i u budućnosti nastaviti snažno podupirati Hrvatsku vojsku.
S obzirom na sve složeniju geopolitičku situaciju, nameće se potreba za otvaranjem novih diplomatskih predstavništava u državama u kojima Hrvatska nije zastupljena, kao i za jačanjem postojeće diplomatske mreže ondje gdje je broj predstavništava nedostatan.
Usto, ustavna obveza zaštite prava i interesa Hrvata izvan domovine te skrb o njihovoj dobrobiti dodatni su razlozi za proširenje diplomatsko-konzularne mreže, posebice u susjednim državama. Stoga je predsjednik Vlade pozvao predsjednika Republike da se očituje o prijedlogu otvaranja novih diplomatskih misija i konzularnih ureda kako bi se dodatno osnažila hrvatska diplomatska prisutnost i povećala njezina učinkovitost na međunarodnoj razini– izvijestili su iz Vlade.