Iz svijeta znanost ne stižu baš dobre vijesti. Nakon pljuske koju je rogoborni predsjednik SAD-a D. Trump izlaskom iz Pariškog sporazuma opalio svjetskim naporima za ograničenje samoubilačke potrošnje fosilnih goriva i moguće ublažavanja dramatičnih promjena klime na Zemlji, stiže ocjena klimatskih znanstvenika kako je ograničavanje globalnog zagrijavanja na dva stupnja Celzijevih, što je alternativni cilj Pariškog sporazuma o klimi, u međuvremenu postalo nemoguće. O sumraku pameti, ako je takve ikada i bilo kod čovjeka, javlja AFP, a prenosi i Hina.
Autori istraživanja, koje je vodio ugledni klimatolog James Hansen, zaključili su da je Zemljina klima osjetljivija na povećanje emisija stakleničkih plinova nego što se mislilo, objavljeno je u časopisu Okoliš: Znanost i politika za održivi razvoj ( “Environment: Science and Policy for Sustainable Development”).
-Ambiciozni scenarij klimatskih promjena UN-ova Panela za klimu (IPCC), koji planetu daje 50 posto izgleda da ograniči zagrijavanje na ispod dva stupnja Celzijevih do 2100., više nije moguć. Cilj od dva stupnja je mrtav, rekao je Hansen, bivši istaknuti znanstvenik NASA-e poznat po tome što je američkom Kongresu 1988. rekao da se događa globalno zagrijavanje. ”
Dakle, Hansen i njegovi kolege tvrde da količina stakleničkih plinova koja je već ispuštena u atmosferu izgaranjem fosilnih goriva znači da je veće zatopljenje zajamčeno.
Temperature će u godinama koje dolaze biti veće u odnosu prema predindustrijskim razinama za 1.5 stupnjeva Celzijevih ili više, što će biti razorno za koraljne grebene i izazivati jače oluje, a do 2045. porast će za oko dva stupnja Celzijevih.
Znanstvenici procjenjuju da će topljenje polarnog leda i utjecanje slatke vode u sjeverni Atlantik izazvati prekid glavne oceanske struje AMOC (Atlantska meridijalna preokretna cirkulacija) u roku od 20 do 30 godina. Inače, ta struja donosi toplinu u razne dijelove planeta, kao i nutrijente važne za život u oceanu, a njezin prekid “izazvat će velike probleme, uključujući podizanje razine mora od nekoliko metara, pa kolaps AMOC-a opisujemo kao točku nakon koje nema povratka”, navodi se u istraživanju.
Države su Pariškim klimatskim sporazumom 2015. dogovorile da će nastojati ograničiti globalno zagrijavanje do kraja stoljeća na 1.5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijske razine.
Znanstvenici su zaključili da je taj prag kritičan za sprječavanje prekida glavnih morskih struja, naglog topljenja permafrosta na sjeveru i kolapsa tropskih koraljnih grebena.
Cilj od 1.5 stupnjeva Celzijevih već je prekoračen u zadnje dvije godine, po podacima Kopernika, europskog sustava za praćenje klime, premda Pariški sporazum govori o dugoročnom trendu kroz desetljeća.
Globalno zatopljenje od dva stupnja Celzijeva imalo bi i veće posljedice, uključujući nepovratan gubitak ledenog pokrivača, planinskih ledenjaka i snijega, morskog leda i permafrosta.
Autori su priznali da rezultati istraživanja izgledaju mračno, ali tvrde da je za promjenu potrebno poštenje.
“Nećemo pomoći mladima ako ne budemo realni u klimatskim procjenama i ako ne ukažemo na neučinkovitost sadašnjih politika za ograničenje globalnog zagrijavanja”, upozorili su.
“Danas smo, s rastućim krizama uključujući globalne klimatske promjene, stigli do trenutka kada se moramo pozabaviti problemom partikularnih interesa”, dodali su, naglašavajući da su ipak “optimistični” u pogledu budućnosti.
Gdje nalaze razloga za optimizam Zemlji, svojevrsnom brodu luđaka, nisu pojasnili.
S jednog od prosvjeda radi klimatskih promjena
