Dobro nam je poznato svima u Hrvatskoj: posvemašnja korupcija i kriminalci među političarima u svezi s mafijama i ostalim kriminalnim udruženjima razaraju društvo. A usput i planet Zemlju, čini se. Nije drukčije ni drugdje u svijetu, no posljedice korupcije mi dobro osjećamo na svojoj koži svakodnevno, počev od nefunkcioniranja svih ključnih segmenata društva: pravosuđa, zdravstva, školstva, znanosti, energetike, zbrinjavanja otpada, poljoprivrede, brige o okolišu… itd.
Dakako da je korupcija ušla u sve pore, pa tako i u pokušaje da se, u skladu sa prevladavajućim svjetskim trendovima, promjenom odnosa prema okoliša i energetici nastoji ublažiti poguban ljudski utjecaj na klimu, a koji, poznato je sad već svima, prijeti dramatičnim promjenama, sušama, drastičnim meteorološkim nepogodama, mogućom glađu i žeđu milijardi ljudi na Zemlji. No takvi napori bivaju neutralizirani zlouporabom sredstava za primjenu korisnih ideja i projekata.
U Hrvatskoj, primjerice, korupcija te vrste je vidljiva u brutalnom nasrtaju na okoliš, a sve pod egidom navodne brige za prirodu afirmacijom obnovljivih izvora energije. No briga za okoliš zadnja je na pameti onima na vladajućim pozicijama koji su u sprezi s halapljivim investitorima na desecima hrvatskih brda dopustili podizanje nebrojenih vjetroelektrana, a od kojih navedeni zarađuju enormne zarade, dok lokalno stanovništvo od toga nema ništa, ako se izuzme buka i zagađenje, te trajna devastacija brdovitih i planinskih dijelova Dalmacije.
To je samo jedan od primjera: tko zna na kakve bi se sve nepravilnosti, kriminal i koruptivne radnje moglo naići u programima i projektima koji se tiču zbrinjavanja otpada, reciklaže itd., a da ne govorimo o novoj jagmi za prostorom radi instaliranja solarnih elektrana, užurbanoj sječi šuma, nastojanju za privatizacijom vodotokova…
U svakom slučaju, Ujedinjeni narodi, odnosno UN-ov Ured za droge i kriminal također je ukazao na probleme korupcije koja se uvlači svugdje gdje ima (javnog) novca pa tako i u projekte koji imaju plemenitu nakanu, ali završavaju potpuno drukčije: i raljama kriminalaca i korumpiranih političara i javnih službenika.
-Klima korupcije: kako korupcija stoji na putu odgovoru na klimatske promjene – naslovljena je UN-ova objava za javnost koja se bavi tom temom, iako bi takvo tijelo trebalo proizvesti ili naložiti ozbiljniju istragu i analizu ove naročito štetne pojave.
-Zamislite ovo: malo idilično selo smješteno između brežuljaka i pjenušave rijeke. Generacije su ovdje napredovale i preživljavale, a zemlja i rijeka osiguravali su hranu i prihod zajednici koja živi u skladu s prirodom. Sada, dok hodate selom, primjećujete znakove promjena. Rijeka, nekada spas, smanjuje se, a njezine se vode svake godine sve više povlače. Usjevi koji su tamo nekad rasli sada se bore sa suhim, ispucanim tlom. Vrlo je malo toga što može održati zajednicu. Stariji govore o prošlim sezonama kada su kiše bile predvidljive i obilne, ali sada su ekstremni vremenski obrasci – dugotrajne suše praćene intenzivnim poplavama – postali nova normala. Prividno je; ovo su znakovi – odnosno simptomi – klimatskih promjena. Iako su značajna sredstva i napori uloženi u ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu i otpornost, korupcija može iskriviti donošenje odluka i provedbu ključnih politika. Veliki financijski tokovi, poput onih u projektima obnovljive energije, fondovima za ublažavanje klimatskih promjena ili odgovorima na klimatske izvanredne situacije, među ostalim čimbenicima, čine ovaj sektor iznimno unosnim za iskorištavanje. – zaključuju UN-ovci.
Dakako da je tako, no što s tim?
-Ovi scenariji otkrivaju grubu ironiju: dok su ogromni iznosi obećani za borbu protiv klimatskih promjena, korupcija osigurava da ta sredstva ne stignu do onih kojima su najpotrebnija. Diljem svijeta – na globalnom sjeveru i globalnom jugu – odvijaju se slične priče. U zemljama u kojima su kapaciteti za nadzor i odgovornost institucija možda ograničeni i/ili nadzor slab, pozornost na rizike od korupcije i njihovo ublažavanje treba biti sastavni dio dizajna politika odgovora na klimatske promjene.
-Kako bi se pozabavili ovim problemom, Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) i Svjetska banka pripremili su nacrt izvješća za raspravu s ciljem informiranja kreatora i praktičara politike protiv korupcije i klimatskih promjena o postojećim rizicima od korupcije i daljnjim područjima istraživanja.- vele i najavljuju opsežnije izvješće o ovom problemu.
Nadalje zaključuju kako je na svijetu evidentna sve veća potražnja za energijom , iako za takav zaključak nije trebalo potrošiti puno (mentalne) energije.
-Kako su stanovništvo i industrijalizacija rasli, rasla je i potražnja za energijom, zbog čega je proizvodnja energije glavni doprinositelj globalnim emisijama. Fosilna goriva – ugljen, nafta i plin – čine više od 75 posto globalnih emisija stakleničkih plinova. Zaustavljanje korištenja fosilnih goriva i prelazak na čišće izvore energije ključni su u borbi protiv klimatskih promjena. Značajno financiranje klimatskih promjena usmjerava se prema zelenoj energiji kroz ulaganja, zajmove i subvencije. Međutim, korupcija – poput regulatornog iskrivljenja, podmićivanja, zlouporabe sredstava i favoriziranja pri dodjeli ugovora – potkopava ovu tranziciju. Kako se financiranje klimatskih promjena širi, posebno u zemljama u razvoju, rješavanje korupcije u projektima čiste energije je hitno. – vele u UN-u.
Pa, za početak, neka pogledaju što se događa u Hrvatskoj, a u ladicama istražitelja postoje i dokazi za korupciju oko vjetroelektrana na kninskom području u kojoj su sudjelovali najviši dužnosnici partije na vlasti HDZ-a.
-Financiranje klimatskih promjena osmišljeno je za rješavanje izazova klimatskih promjena. Uključuje lokalno, nacionalno i transnacionalno financiranje iz javnih, privatnih i alternativnih izvora. Klimatski fondovi su specifični financijski instrumenti, poput bespovratnih sredstava ili fondova novca usmjerenih prema određenim klimatskim ciljevima. I javni i privatni sektor financiraju klimatske fondove, a javni izvori trenutačno su glavni doprinositelji u zemljama u razvoju. Kako bi se zatvorio jaz u financiranju i potaknule klimatske akcije u zemljama s niskim dohotkom, mora se povećati privatno financiranje. Međutim, rizici od korupcije potkopavaju povjerenje aktera u privatnom sektoru, ometajući financijske tokove u zemlje sa slabijim institucijama i upravljanjem. – navode u UN-u.
Rješavanje problema korupcije u financiranju klimatskih promjena povećat će povjerenje privatnog sektora u ulaganje u klimatske akcije i osigurati učinkovito korištenje sredstava, potičući javno i privatno financiranje., smatraju oni.
Unatoč obećanim milijardama za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu, korupcija ostaje prepreka.
-Ipak, postoje prilike za jačanje postojećih napora u borbi protiv korupcije i odgovornosti te za uvođenje novih kontrola. Antikorupcijska razmatranja moraju biti integrirana u planiranje odgovora na klimatske promjene i zakonodavstvo. Slično tome, mjere prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena trebale bi biti uključene u nacionalne antikorupcijske strategije. I dalje su potrebna daljnja istraživanja, politički uvidi i znanstveni dokazi. Osim toga, poticanje suradnje između privatnog sektora i civilnog društva ključno je za osmišljavanje i provedbu ovih rješenja. Bezbrojne zajednice diljem svijeta koje se bore s razornim utjecajima klimatskih promjena računaju na to. – zaključuju UN-ovci.
Računanje bez krčmara, reklo bi se.
Jedino što se matematički precizno može izračunati je sljedeće: nepromjenjiva korupcija + klimatske promjene = katastrofa.