Predsjednik Republike Zoran Milanović, koji je po Ustavu vrhovni zapovjednik oružanih snaga, uputio je koncem tjedna pismo predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću i zatražio žurno sazivanje Vijeća za obranu te predložio da jedina točka na dnevnom redu sjednice bude uvođenje ponovnog vojnog roka u Hrvatskoj. Povod za pismo, predsjedniku Milanoviću je vijest koja se pojavila u medijima, da je obvezni vojni rok, koji je najavljivan, ipak odgođen. O tome vrhovni zapovjednik saznaje iz medija, njega o tome nitko nije konzultirao, nitko ga nije za „zdravlje upitao”…
Pa je šef države odlučio pismom se obratiti premijeru kako bi izrazio svoje nezadovoljstvo činjenicom da se o tako važnom pitanju građane obavještava neslužbenim objavama, i da se takva odluka donosi bez prethodne rasprave na Vijeću za obranu. Milanović na to ne upozorava po prvi put, no premijer s njim, kako izgleda, više ni tvrdo ne kohabitira. Naprosto ga ignorira…
Milanović je odlučio da preko toga neće preći šutke pa je premijeru poslao pismo i o njemu izvijestio javnost
– Prije ili kasnije morat ćete prihvatiti svoju zakonsku obvezu i skupa sa mnom sazvati sjednicu Vijeća za obranu na kojoj treba raspraviti niz tema i otvorenih pitanja vezanih uz uvođenje obveznog vojnog roka– napominje Milanović.
Obveznom vojnom roku načelno se ne protivi, ali u pismu Plenkoviću navodi šest ključnih tema i otvorenih pitanja o kojima bi se moralo raspraviti na Vijeću.
Obvezni vojni rok ne smije se uvoditi nauštrb profesionalne vojske, smatra predsjednik, te ‘treba utvrditi kako bi obvezni vojni rok, umjesto dragovoljnog vojnog osposobljavanja, mogao pozitivno utjecati na kadrovsku popunjenost profesionalne vojske‘.
Milanović ističe da je informacije o uvođenju obveznog vojnog roka dobio iz Glavnog stožera, te da Vlada planira obuhvatiti vojnim rokom samo 4000 ročnika godišnje, na dvomjesečnu obuku, pa dvoji može li to biti dovoljno za kvalitetno vojno osposobljavanje.
Nadalje, predsjednik tvrdi da je od načelnika GS OSRH obaviješten da nije riješeno ni pitanje priziva savjesti, odnosno način služenja tzv. civilnog roka, kao ni pitanje studenata i zaposlenih obveznika vojnog roka, a čini se da nije riješeno ni pitanje financiranja obveznog vojnog roka kojeg nema u projekcijama proračuna za 2025.
No, kako piše Jutarnji list takve tvrdnje predsjednika Republike u koliziji su s izjavama ministra obrane Ivana Anušića da plan provođenja obveznog vojnog roka nije izrađen u Vladi nego u Glavnom stožeru čija je procjena i da je broj novaka godišnje maksimalan za popunu lokacija u Kninu, Slunju i Požegi. U slučaju da veći broj prijavljenih zadovoljava kriterije, bilo bi moguće i otvaranje nove lokacije za služenje obveznog vojnog roka, a glavni kriterij za novake je vrhunsko fizičko i mentalno zdravlje.
Navodno, Glavni stožer predlaže da se nakon donošenja političke odluke, sljedeće godine na služenje vojnog roka pozovu muškarci koji u 2025. pune 19 godina, a vojni rok je dostupan i ženama koje to žele i to najkasnije do 30 godina života. Riješeno je i pitanje civilnog roka, piše Jutarnji, pozivajući se na svoje izvore, a model je napravilo Ravnateljstvo civilne zaštite zajedno s lokalnom zajednicom, te su planirani godišnji troškovi za pet naraštaja novaka u iznosu od 20 milijuna eura i taj je iznos ukalkuliran u proračun za iduću godinu.
Milanoviću se, na njegove opservacije kako je nužno dodatno unaprijediti uvjete i status profesionalnih vojnika, čime bi se privuklo i nove pripadnike u Hrvatsku vojsku, spočitava da su upravo u njegovom premijerskom mandatu rezana prava vojnicima i smanjena vrijednost koeficijenta, a sada su plaće vojnicima porasle prosječno 30 posto.
Ipak, obvezni vojni rok neće biti uveden, kako se planiralo, od 1. siječnja 2025., jer Vlada prijedlog još nije uputila Saboru, a čini se da i neće do predsjedničkih izbora, a zasad nema ništa ni od izmjena zakona kojima bi se dodatno ograničile ovlasti predsjednika koje je predložio ministar Anušić. Čeka se ishod predsjedničkih izbora, jer s Milanovićem na Pantovčaku je jedna priča, a eventualno s Primorcem, sasvim druga…
Na pismo predsjednika Republike izravno upućeno premijeru, odgovorio je MORH. Plenković ne želi imati posla s Milanovićem čak ni – pismeno!
Evo što MORH u svom priopćenju kaže na primjedbe šefa države, nota bene i vrhovnog zapovjednika OS RH:
“Predsjednik Zoran Milanović, koji je mijenjao stav o uvođenju temeljnog vojnog osposobljavanja da bi sada u kampanji za predsjedničke izbore zatražio hitno sazivanje sjednice Vijeća za obranu, u svom je priopćenju iznio šest točaka vezanih za vojno osposobljavanje.
Predsjednik ih naziva otvorenim pitanjima i tvrdi da na njih nije dobio odgovore, iznosi i potpuno neosnovane i neistinite ocjene, pa je zbog objektivnog i istinitog informiranja javnosti potrebno demantirati teze plasirane iz Ureda predsjednika.
Posebno napominjemo da je predsjednik Milanović, preko ljudi iz svog Ureda, bio upoznat sa svim detaljima modela temeljnog vojnog osposobljavanja koji su izradile Oružane snage RH.
Predsjednik se sada referira na medijske interpretacije o ‘odgodi uvođenja obveznog vojnog roka’ na što možemo još jednom ponoviti: Ministarstvo obrane i Oružane snage RH spremni su za provođenje temeljnog vojnog osposobljavanja. Dakle, temeljno vojno osposobljavanje se ne odgađa. Do siječnja iduće godine bit će usvojena zakonska podloga i onda će krenuti proces provođenja temeljnog vojnog osposobljavanja.
“Anušić i Vlada ne čine ništa na štetu Hrvatske vojske”
1. Zanimljivo je da baš predsjednik koji je ostao upamćen kao premijer čija je Vlada nanijela najviše štete Hrvatskoj vojsci i najviše rezala prava hrvatskim vojnicima piše kako uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja ne smije biti na štetu profesionalne vojske.
Ministar obrane Anušić i Vlada premijera Plenkovića, za razliku od tadašnje Milanovićeve Vlade, ne čine ništa što bi bilo na štetu Hrvatske vojske, pa tako ni uvođenje vojnog osposobljavanja. Vlada već osam godina osnažuje Hrvatsku vojsku. Upravo su u mandatu aktualne Vlade i aktualnog ministra obrane plaće svim djelatnim vojnim osobama porasle u prosjeku 30 posto.
Uz povećanje plaća, donesen je i cijeli niz mjera kojima se unaprijedio standard života i rada hrvatskih vojnika. Kontinuirano raste i interes za vojnim pozivom. U mandatu ministra Anušića u znatnom je porastu broj mladih ljudi koji prvo odsluže dragovoljno vojno osposobljavanje, potom se i zapošljavaju u vojsci.
U listopadu se, primjerice, nakon niza godina prvi put na dragovoljnom vojnom osposobljavanju očekuje možda i više od 200 djevojaka i mladića. Provode se i nikad veća ulaganja u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske – od Rafalea, Black Hawkova, Bradleya uskoro Himarsa, besposadnih letjelica, tenkova zapadne proizvodnje…
Proračun Ministarstva obrane kontinuirano raste od 2016. godine, od tada do danas porastao je za 122 posto, zahvaljujući tome moguća su i navedena velika ulaganja u Oružane snage.
“Potencijal je 18.000 mladića”
2. Predsjednik tvrdi da nije dobio odgovor kako bi se izabralo 4000 ročnika za služenje temeljnog vojnog osposobljavanja od potencijalnih 18.000 mladića koji godišnje pune 18 godina. Četiri tisuće ročnika godišnje, za početak, u potpunosti zadovoljava potrebe Hrvatske vojske, i što se tiče pričuve i što se tiče popune djelatnog vojnog sastava.
Potencijal je, dakle, 18.000 mladića, dio njih će se pozvati na institut prigovora savjesti, dio nije zdravstveno sposoban prema podacima koje Ministarstvo obrane službeno dobiva od drugih nadležnih tijela koja vode te podatke, a dio neće proći na liječničkom pregledu tijekom novačenja.
Od onih koji ostanu u ‘bazenu’ za služenje temeljnog vojnog osposobljavanja plan je izabrati 4000 ročnika po kriteriju – fizički i zdravstveno najspremnijih. Ti će kriteriji biti jasno propisani i javno dostupni u provedbenom propisu, odnosno pravilniku ministra obrane. Sve transparentno i prema propisima.
3. Model temeljnog vojnog osposobljavanja izradile su Oružane snage RH i predložile da temeljno vojno osposobljavanje traje dva mjeseca, odnosno osam tjedana. Dakle, upravo je struka to predložila. Nejasno je stoga zašto predsjednik više vjeruje tobožnjim vojnim stručnjacima nego profesionalcima iz Oružanih snaga čija je to nadležnost. I dragovoljno vojno osposobljavanje sada traje dva mjeseca.
4. Model služenja civilnog roka izrađuje se u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova i ono će se provoditi u partnerstvu Civilne zaštite s lokalnom samoupravom. I taj je model spreman.
“Vodili smo računa da ne zakinemo vojne obveznike”
5. O kategoriji naših državljana studenata posebno se vodilo računa. Studenti će imati odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja sve dok studiraju. Samo će morati priložiti potvrdu o studiranju. Nakon što završe fakultet onda će dobiti poziv (do 30. godine života će se pozivati na služenje).
I u drugim situacijama vodili smo računa da ne bismo zakinuli vojne obveznike, pa se tako predviđaju dodatne situacije u kojima će biti moguće odgode. Primjerice, kad je netko otvorio obrt ili se tek zaposlio ili mora sudjelovati na nekim natjecanjima. Što se tiče zaposlenih, već sada Zakon o radu prepoznaje da tim osobama prava miruju kod poslodavca dok služe vojno osposobljavanje.
Svrha je, naravno, zaštiti radnika u smislu povratka na posao nakon temeljnog vojnog osposobljavanja, pa će se propisati i mogućnost obeštećenja poslodavca za vrijeme dok njihov radnik služi u vojsci. Jednako kao što MORH obeštećuje poslodavce kad pričuvnici idu na vojne vježbe u trajanju od desetak dana. Radnik neće smjeti dobiti otkaz zbog temeljnog vojnog osposobljavanja i to će biti zakonski jasno propisano.
6. Potpuno netočno, sve je predviđeno i sredstva za temeljno vojno osposobljavanje bit će u proračunu. Proračun za 2025. godinu je u izradi i MORH o tome itekako vodi brigu kao državno tijelo koje je nadležno za obranu.”
Cirkus se, dakle, nastavlja. Bar do predsjedničkih izbora…
