Malo tko zna kako je putovanje vlakom znatno manje štetno za zagađenje Zemlje od putovanja avionom. Čak osamdeset posto više štetnih spojeva se ispušta u okoliš dok se leti avionom, nego vlakom, ako se računa po prevaljenoj kilometraži. No jeftine avionske karte su mnogima privlačnije od brige za planet, pa se avionima leti sve više, a vlakovima putuje manje. U Hrvatskoj je, dakako, željeznički prijevoz među najgorima u Europi i šire. Ovdašnje nesposobne vlasti su potpuno zanemarile željeznički prijevoz, pa je isti sada u Hrvatskoj lošiji nego prije pola stoljeća.
No vratimo se temi razlika između željezničkog i avioprijevoza: povodom nadolazećih blagdana tijekom kojih 250 milijuna Europljana putuje vraćajući se kući ili pak odlazeći na godišnji odmor u inozemstvo, Greenpeace u središnjoj i istočnoj Europi (Greenpeace CEE) napravio je istraživanje u kojem je usporedio troškove željezničkog i zračnog prijevoza. Među analiziranim zemljama je i Hrvatska, odnosno cijene prijevoznih karata između Zagreba i 12 europskih destinacija u prosincu.
Greenpeace je usporedio troškove putovanja vlakom i zrakoplovom između Zagreba i dvanaest europskih odredišta na dane 21., 23. i 28. prosinca, koji su među najprometnijim datumima u Europi: Amsterdam, Berlin, Bruxelles, Budimpešta, Hamburg, London, Pariz, Prag, Rim, Beč, Varšava i Zurich. Zračne udaljenosti svih dionica su manje od 1.500 km, što se smatra kratkim letovima. Analiza je provedena između 6. studenog i 6. prosinca 2023. i oslanja se na informacije sa službenih web stranica zrakoplovnih i željezničkih prijevoznika.
Greenpeace France boji avion u zeleno
Rezultati analize pokazali su da je putovanje vlakom u Zagreb i iz njega prosječno 28 posto skuplje od putovanja avionom. Primjerice, aviokarte za Bruxelles ili Rim mogu se kupiti i za 50-ak eura, dok su karte za vlak gotovo dva puta skuplje za iste relacije. Samo na četiri analizirane destinacije povratna karta za vlak je jeftinija i to za Zürich, Beč, Varšavu i Budimpeštu.
– Jeftinije aviokarte na prvi se pogled čine isplativijima, međutim iza računice se krije pravi trošak letenja – onaj za naš planet. Održivi željeznički prijevoz mnogima je i dalje nedostupan, dok je zračni koji najviše zagađuje okoliš u nepravednoj i štetnoj prednosti. Nečuveno je to što avio prijevoz uživa velike porezne olakšice, dok se željezničke karte i zelena struja za vlakove oporezuju. Europska komisija i vlade država članica moraju hitno riješiti ovaj nepravedan sustav i održiv željeznički prijevoz učiniti dostupnim i pristupačnim svima – istaknuo je Herwig Schuster, voditelj Greenpeaceove kampanje Mobility4All.
Osim cijene, faktori koji su za putnike važni prilikom odabira prijevoznog sredstva jesu praktičnost i jednostavnost rezervacije. Od 12 analiziranih destinacija samo tri imaju direktnu željezničku liniju od i prema Zagrebu, a to su Budimpešta, Beč i Zürich, dok je istodobno dostupno osam izravnih letova.
Štoviše, većina europskih željezničkih tvrtki, uključujući Deutsche Bahn niti ne nudi karte za Zagreb i iz njega dvanaest tjedana uoči Božića, što korisnicima onemogućava planiranje održivog načina putovanja. Uz to, Hrvatske željeznice su rijedak primjer državne željezničke tvrtke koja ne prodaje međunarodne karte online, što rezervaciju čini još nepraktičnijom. Istovremeno, sve aviokarte za zimska putovanja dostupne su barem tri mjeseca unaprijed.
-Putovanja vlakom proizvode 80 posto manje ugljičnih emisija po osobi i po kilometru od letenja. Prijevoz je jedini sektor u EU u kojem rastu emisije CO₂ štetne za klimu. U Hrvatskoj su te emisije od 1990. godine porasle za ogromnih 48%, što ne čudi s obzirom na to da je, umjesto u održive načine prijevoza, država u tom razdoblju ulagala prvenstveno u cestovnu infrastrukturu. Želimo li smanjiti emisije, Vlada hitno mora dati prednost ulaganjima u željeznicu, učiniti putovanja vlakom jeftinijim uz porezne olakšice te sufinancirati zelene karte kakve postoje u nekim europskim zemljama – istaknula je Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj.
Za početak, bilo bi poželjno pojednostaviti i modernizirati sustav rezervacija željezničkih karata, kažu.
No, za početak, trebalo bi učiniti puno, puno više: na vladajuće i pozicije na kojima se odlučuje o strategijama prometa treba dovesti sposobne, stručne i dobronamjerne osobe, potom konačno krenuti obnavljati pruge i željezničku infrastrukturu… itd.
Ilustracija/fotomontaža
