Hrvatska je daleko od stanja u kojem se može reći kako pametno gospodari otpadom. Pritom oni koji bi trebali donositi pametne odluke gotovo uopće ne vode računa o činjenici klimatskih promjena, sve većih suša i drugih nevolja koje otežavaju gospodarenje otpadom, gradove pretvaraju u smrdljiva i nepodnošljiva mjesta za život i tome slično. Iako postoje izolirani slučajevi izvrsne prakse u nekolicini lokalnih uprava u Hrvatskoj, poput Preloga i Krka, opet je, na žalost, i dalje, većina onih u kojima je stanje loše: mali postotak otpada se reciklira, a legalna i divlja odlagališta otpada i dalje bujaju, te je svijest o ovoj problematici kod značajnog dijela stanovništva i onih koji upravljaju i dalje vrlo niska. Srećom ima i onih koji se trude da se takvo što promjrni. Među njima je i svojevrsna koalicija udruženja i institucija nazvana Tematska mreža JEDRO.
JEDRO ukazuje na primjere dobre prakse u upravljanju otpadom na području RH. Tematsku mrežu JEDRO čini 10 nevladinih organizacija [Zelena akcija, Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, Zelena energetska zadruga (ZEZ), Brodsko ekološko društvo (BED), Ekološka udruga Krka Knin, Pravo na grad (PNG), PAN – Udruga za zaštitu okoliša i prirode, ZMAG – Zelena mreža aktivističkih grupa] i Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Tematska mreža djeluje unutar trogodišnjeg projekta JEDRO – Javne politike za održivi društveni razvoj: voda, energetika, otpad, sufinanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda.
Izrada preporuka za poboljšanje postojećih analiziranih javnih usluga jedna je od ključnih aktivnosti mreže JEDRO, a kao preduvjet formiranja smjernica JEDRO je istražilo strateški i zakonodavni okvir gospodarenja otpadom, analiziralo praksu (odvojenog) prikupljanja frakcija otpada na razini 556 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj od 2017. do 2021. godine te izradilo stručnu analizu o gospodarenju komunalnim otpadom u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2017. do 2021. godine.
Tri predložene smjernice odnose se na:
- Pozitivan utjecaj javnog vlasništva komunalnih poduzeća na rezultate odvojenog prikupljanja otpada.
- Odustajanje od koncepta regionalnih centara gospodarenja otpadom u novom PGO RH 2023-2028 zbog njihove ekološke i financijske neodrživosti te upravljanje otpadom na lokalnoj razini.
- Povećanje iskorištenosti europskih sredstava kroz povećanje kapaciteta jedinica lokalne samouprave putem suradnje i udruživanja sa drugim JLS-ima, čime se smanjuju operativni troškovi upravljanja ljudskim resursima i organizacijskim sustavom.
Karepovac/Foto TRIS/G. Šimac
Tematska mreža JEDRO istražila je i primjere dobre prakse u upravljanju otpadom na području RH. Kao primjeri se izdvajaju Grad Prelog i i 13 okolnih općina koji su suvlasnici komunalnog poduzeća GKP PRE-KOM d.o.o. te otok Krk sa poduzećem Ponikve voda d.o.o. u kojem su suvlasnici Grad Krk i 6 općina sa otoka.
Grad Prelog je u samo pet godina trostruko povećao postotak odvojeno prikupljenog otpada i danas postiže skoro 70% odvojeno prikupljenog otpada. Kao član mreže „Zero Waste“ Prelog se obavezao do 2025. godine, odvojeno prikupljati 75% korisnog otpada te smanjiti količine miješanog komunalnog otpada sa dosadašnjih 70 kg po stanovniku na 60 kg po stanovniku. Kako bi zaokružili čitav sustav gospodarenja otpadom, PRE-KOM je izgradio i potrebnu infrastrukturu: reciklažno dvorište, reciklažno dvorište za građevinski materijal, sortirnicu, kompostanu i prvi RE-USE centar u Hrvatskoj.
Jedan od ključnih razloga za uspješne rezultate u gospodarenju otpadom je i sustavna edukacija građana od vrtićke dobi pa nadalje te efikasna komunikacija sa istima. Komunikacija prema građanima se odvija putem reklamnih materijala, radija, tribina za odrasle, predavanja i radionica za djecu, putem web stranice te facebook stranice.
Od 2007, kada je počelo odvojeno sakupljanje otpada pa do danas PRE-KOM je napravio veliki pomak u gospodarenju otpadom te podigao uslugu na najvišu razinu u RH. Sve je to omogućeno kroz sustavno ulaganje u infrastrukturu i edukaciju te bi trebao služiti za primjer i svim ostalim JLS-ima u Republici Hrvatskoj.
-Pozivamo sve pružatelje komunalnih usluga i ostalih dionika da ulože još veće napore u proces gospodarenja otpadom te da slijede primjere dobrih praksi u upravljanju otpadom. – kažu u JEDRU.
Pridružujemo se pozivu, a kako nas smeće sve zajedno ne bi zatrpalo.
Obnovljivo smeće… (foto TRIS/G. Šimac)
