Nema odgovornog i održivog upravljanja morskom obalom dok je HDZ na vlasti, poručili su u nedjelju iz stranke Možemo!, uz najavu amandmana na prijedlog Zakona o pomorsko dobru i morskim lukama koji je Vlada uputila u Sabor na drugo čitanje.
“Možemovci” primjećuju da je Vlada iz svog prijedloga zakona, u odnosu na prvo čitanje, izbacila najopasnije odredbe, ali je zakon, ističu, i dalje loš. Građanima su stoga poručili da ako žele biti sigurni da će pomorsko dobro biti sačuvano za budućnost, treba najprije ukloniti HDZ s vlasti…
-Zajedno s 30 tisuća građana koji su se potpisima pridružili našoj kampanji ‘Nije dobro za pomorsko dobro’, uz snažan angažman civilnog društva i mnogih pojedinaca, uspjeli smo natjerati HDZ da odustane od najspornijih odredbi Prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Iako je i tekst prijedloga zakona koji ulazi u drugo čitanje i dalje loš i manjkav, spriječili smo otimanje i uništavanje naših plaža- zadovoljno su poručili iz stranke Možemo!.
Najavili su i amandmane na prijedlog zakona u drugom čitanju koje će podnijeti u saborskoj raspravi koja bi trebala biti već u utorak.
Saborska zastupnica Ivana Kekin podsjetila je, navodi se u priopćenju stranke objavljenom u nedjelju, kako je Možemo! prije gotovo pola godine pokrenuo kampanju protiv štetnog prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, gdje su vijećnici i članovi stranke organizirali niz javnih rasprava o štetnom prijedlogu, od Pule i Rijeke, preko Splita, Visa, Dubrovnika, sve do Korčule, i prikupili više od trideset tisuća potpisa protiv takvog Zakona, kojim bi se dozvolila faktička privatizacija plaža, kao i cijeli niz odredbi na štetu lokalnog stanovništva i prirode.
Dobra je stvar, smatra vijećnik Možemo! u Gradskom vijeću Rijeke, Nebojša Zelić, da je HDZ odustao od sporne formule spajanja općeg dobra i privatnog vlasništva u tzv. jedinstvenu funkcionalnu cjelinu te je tako nestala apsurdna “morska plaža ispred hotela, kampa ili turističkog naselja”, odnosno plaža koja bi bila funkcionalna cjelina s hotelom, kampom ili turističkim naseljem. Zelić posebno važnim smatra izbacivanje odredbe kojom je bilo omogućeno da svaka uređena plaža dana u koncesiju može imati 50 posto površine namijenjene isključivo gospodarskoj djelatnosti, odnosno 70 posto ako je izvan naseljenog mjesta. Sada, pak, u korigiranom tekstu prijedloga zakona, cijela plaža mora biti dostupna svima za korištenje, a površine namijenjene gospodarskoj djelatnosti ipak su reducirane.
Konecsijama za plaže više se ne može isključiti opća uporaba pomorskog dobra, nema ograđivanja, ograničavanja prava korištenja ni naplaćivanja, nema iznimki koje su koncesionarima u određenim okolnostima dozvoljavale da grade na pomorskom dobru, neovisno o javnom interesu i javnoj upotrebi. Nije više dopušteno ni nasipanje mora, dapače, ono se smatra građenjem i dozvoljeno je samo unutar građevinskog područja i u okviru zahvata za koje je nužno ishoditi građevinsku dozvolu i dokumentaciju vezanu za zaštitu okoliša, istakao je Zelić.
Njegov dubrovački kolega, vijećnik ŽS dubrovačko-neretvanske, Marko Giljača također napominje kako je HDZ odustao od sramotne devastacije pomorskog dobra ograđivanjem plaža, ograničavanjem pristupa pomorskom dobru, ograđivanjem hotelskih plaža, nekontroliranim nasipanjem i preizgrađivanjem. Pulska vijećnica Dušica Radojčić upozorava na činjenicu da se predloženim zakonom omogućava izvlaštenje privatnog zemljišta na obali koje izvorno nije bilo pomorsko dobro, a sada se preko njega gradi šetnica. Radojčić ističe kako taj članak izgleda kao da je pisan namjenski za slučaj izgradnje Petram Resorta u Savudriji, gdje je Grad Umag želeći pogodovati vlasniku resorta odlučio izgraditi šetnicu preko privatnog zemljišta, ali su se vlasnici, braneći svoje, suprotstavili tome bagerima onemogućavajući nastavak radova– kazala je Radojčić, stoji u priopćenju stranke Možemo!.
Pomorsko ne-dobro,
(foto TRIS/G. Šimac)
