Nakon liječnika koji su i štrajkom pokazali da uživaju poseban status u društvu, zaredali su štrajkovi sudaca ( u “bijelom štrajku” ), medicinskih sestara i nezdravstvenog osoblja, službenika i namještenika u pravosuđu, pravosudnih policajaca… I sve se odigrava po istom scenariju: sindikati prijete štrajkom i traže povećanje plaća, ministri obave predigru u kojoj nema dogovora, a onda nastupa deus ex machina u liku Andreja Plenkovića koji za sve ima neočekivano rješenje, driješi kesu i “guši” štrajkove u začetku. Zašto isti takav dogovor nisu mogli odraditi resorni ministri u dogovoru s premijerom? Zato što onda narod ne bi znao cijeniti moć HDZ-ovog “boga svemogućeg”…
U najkraćem, u srpnju će oko 219 tisuća državnih i javnih službenika dobiti od 60 do 100 eura veću plaću, pri čemu će najviše dobiti oni koji imaju naniže plaće. I to nije sve: svi državni i javni službenici i namještenici dobit će i regres od 300 eura! Sve to, cijeli taj “darovni paket” stajat će državni proračun ( porezne obveznike, a ne Andreja Plenkovića ) oko 430 milijuna eura. Ali, što je to za Hrvatsku, jednu od najbrže rastućih ekonomija u Europi u zadnje dvije godine?! Porezni prihodi rastu znatno iznad planiranih ( gotovo milijardu eura više ), kako je to za N1 rekao i posebni premijerov savjetnik za ekonomiju Zvonimir Savić. Ima se, može se,” toliko smo financijski jaki da front prebacimo u Mađarsku”, pohvalio se Plenković citirajući Kiklopa.
Nakon sastanka sa sindikalnim predstavnicima javnih i državnih službi premijer se pohvalio dogovorom temeljem kojeg će Vlada donijeti odluku o isplati privremenog dodatka na plaće i sve to , kazao je, treba staviti u kontekst izrade novog Zakona o plaćama javnih i državnih službenika. Radi se, kaže, o velikom reformskom zahvatu koji će ovih dana u proces javnog savjetovanja.
Vodili smo se krilaticom “Više daje tko brzo daje”, reći će Plenković novinarima precizirajući da će za 100 eura rasti plaće onima s najmanjim koeficijentom od 0,63 do 1,00, za 80 eura će plaća biti veća zaposlenicima s koeficijentima od 1, 111 do 1,523, a za 60 eura onima s koeficijentom od 1,530 do 1,867. Dogovor stupa na snagu odmah, tako da će se povećanje odnositi već na lipanjske plaće koje se isplaćuju u srpnju. Onih s najnižim plaćama, koje čeka povišica od 100 eura, ima, kako se procjenjuje, oko sto tisuća.
Ustavni sud, međutim, ne prihvaća sindikalni zahtjev da se ustanovi razlika u plaćama za članove u odnosu na nečlanove sindikata, pa je dogovoreno da svi redom dobiju regres od 300 eura, a odnosit će se i na pravosudne službenike koji su od danas u štrajku.
Nakon 20 godina trpljenja nepravde u odnosima članovi i nečlanovi sindikata, htjelo se napokon, kako je izjavila Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, i to pitanje regulirati, ali zasad nije prošlo, iako je ovo prvi put da nisu čuli kako nema novaca, no sindikati neće odustati do tog zahtjeva, poručila je.
Inače, od danas, ponedjeljak, 5. lipnja, pokrenut je štrajk u svim tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu, što znači da nema ročišta, nema obavljanja zemljišnoknjižnih i upisničarskih poslova. Bilo je pokušaja Vlade da se štrajk proglasi nezakonitim, no, Županijski sud u Zagrebu odlučio je da je štrajk u pravosuđu zakonit.
Do štrajka je došlo nakon neuspjelog mirenja s Vladom, i umjesto da se oko zahtjeva dvije strane dogovore, država je odlučila tužiti SDLSN kao organizatora. No, sud im je potvrdio pravo na štrajk kojim traže 400 eura veće plaće za najniže rangirane u pravosuđu.
I dok su oni štrajkali ispred Općinskog građanskog suda u Zagrebu ( u kojem ih radi oko 500, a toliko ih je i u štrajku ) pod transparentom na kojem je pisalo “Zabranite male plaće, a ne naš štrajk. Pravosuđe poručuje- dosta je”, riješeni da štrajkaju sve do ispunjenja njihovih zahtjeva, premijer ih je pozivao na strpljenje. Povjerenica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika ( SDLSN ) Marija Paun kazala je za N1: “To je svojevrsni presedan, već su štrajkali liječnici i naši suci u bijelom štrajku izborili svoja prava, štrajkala je Čistoća, učitelji… Nikoga se nikad nije probalo zabraniti.”
No, Vlada je njihov štrajk pokušala osporiti tužbom, smatrajući ga nezakonitim jer je SDLSN izgubio reprezentativnost kad je dio članstva prešao u policijske sindikate koji su postali reprezentativni za sve državne službenike i namještenike. Nezavisni sindikat MUP-a i Sindikat policije Hrvatske potpisali su još ranije s Vladom kolektivni ugovor kojim su se svi službenici i namještenici obvezali na socijalni mir.
Plenkovićevu poruku da se strpe jer Vlada radi na Zakonu o plaćama kojim će se sve urediti, sindikalna povjerenica SDLSN Marija Paun ocijenila je neprihvatljivom.
-Nama treba odmah povećanje. Ovo nije došlo naglo, pravosuđe se desetljećima zanemaruje. U posljednjih par godina dizale su se plaće ukupno 36 posto, 2 po 2 po 4 posto… To je polučilo ukupno oko 800 kuna veću plaću. Uz sve veću inflaciju mi to nismo osjetili, tonemo sve dublje. Svaki dan odlaze ljudi raditi u dućane, odlaze bilo gdje. Plaća početnika je 600 eura, oko 700 eura ima osoba pred mirovinu s 40 godina staža– kazala je Paun.
