Vidi vraga, Hrvatska je, s danom 9. lipnja 2023. godine, kako su javnosti slavodobitno priopćili iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, pa i izravno sam premijer, iskoristila obje alokacije Fonda solidarnosti za zagrebački i petrinjski potres i sad samo još da dobiju nadoknadu sredstava u iznosu od 1,1 milijardu eura. Kako to da ni Darko Horvat, ni Damir Vanđelić nisu uspijevali iskoristiti ni 10 posto, a Branko Bačić u rekordno kratkom roku iskoristi sva raspoloživa sredstva? Neće biti da je Bačić toliko pametniji, spretniji i radišniji od njih. Stvar je očito u tome da je iza Bačića stao na svaki način sam premijer, Andrej Plenković. Zašto je takvu potporu uskratio Bačićevim prethodnicima?
Bačić ne samo da je uspio iskoristiti sva raspoloživa sredstva, nego mu je to pošlo za rukom i prije roka!
– Alokacija u iznosu od 683,7 milijuna eura, 22 dana prije roka premašena je 7 milijuna i iznosi 691 milijuna eura, dok je alokacija za petrinjski potres u iznosu od 319 milijuna eura iskorištena još 11. svibnja 2023. godine, odnosno 50 dana prije zadanog roka, i trenutna realizacija iznosi 412 milijuna eura- navodi se u priopćenju.
Hrvatskoj je, sukladno zahtjevu Vlade, odobreno ukupno 1,3 milijarde eura iz europskog Fonda solidarnosti za sanaciju šteta nastalih potresom. Rok za korištenje tih sredstava produljen je do 30. lipnja 2023. Inače, obnovu je otežavala i usporavala, napominje se u priopćenju Ministarstva, pandemija , ruska agresija na Ukrajinu i energetska kriza koja je dovela do tržišnih poremećaja i rasta cijena,
Odobrena sredstva Fonda solidarnosti, prije svega, su namijenjena za sanaciju devastiranih objekata u potresu, dakle, za povratak u prvobitno, predpotresno stanje, ali ih Hrvatska koristi za sufinanciranje konstrukcijske i cjelovite obnove kako bi se generacijama koje dolaze ostavili u nasljeđe sigurnije, energetski učinkovitije i otporne zgrade.
Zahvaljujući sredstvima Fonda solidarnosti sklopljeno je 1.330 ugovora, sa 609 korisnika te 304 građevinske tvrtke. Na obnovi je angažirano 10.500 građevinskih radnika.
Obnovom je obuhvaćeno 18 bolnica i 56 ostalih zdravstvenih ustanova, 156 škola i vrtića, 26 fakulteta, 250 zgrada kulture i kulturne baštine, 100 kilometara mreže javne vodoopskrbe i odvodnje, preko 1300 kilometara prometnica, 77 mostova, 40 propusta, 6 kilometara tramvajskih pruga, 4 željezničke građevine.
Kroz Fond se dodatno financira i privremeni smještaj, izgradnja 131 tipske montažne kuće, nabavljena je oprema za preko 300 vatrogasnih postrojbi, sanirani nasipi, obaloutvrde i klizišta.
-Zahvaljujući intenzivnim naporima Vlade, nadležnih Ministarstava, Županija i Grada Zagreba kao i čitave stručne operative: projektanata, nadzornih inženjera i izvođača sva sredstva osigurana za obnovu iz Fonda solidarnosti u cijelosti su iskorištena!- apostrofiraju zadovoljno iz Vlade.
Inače, ukupna vrijednost ugovorenih projekata obnove, kako se navodi, iznosi 3,3 milijarde eura, od čega je iz Fonda solidarnosti 1,003 milijarde, s započeti projekti obnove bit će završeni sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od 1,2 milijarde eura, sredstvima državnog proračuna u iznosu od 1 milijarde eura, te kroz druge izvore, priopćeno je.
Osim što je ova vijest apsolutno ohrabrujuća, pogotovo za one za koje to znači da će dobiti krov nad glavom i napustiti nehumana kontejnerska naselja, na neki način ovakav ubrzani proces korištenja sredstava Fonda solidarnosti izaziva i dvojbe zašto to nije bilo moguće i prije. Jer i tada i sada ništa se nije radilo mimo znanja i volje premijera Plenkovića…
