U srijedu “porezna reforma”, u četvrtak nove izborne jedinice, očigledno HDZ ubrzava tempo priprema za “superizbornu” 2024. U četvrtak su predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica napokon javno predstavili novi model izbornih jedinica ( prijedlog Zakona o izbornim jedinicama ) prema kojem će se polovinom iduće godine birati novi saziv Sabora. Za 22 posto birača mijenja se izborna jedinica, ali kako se u prvim anketiranjima pokazalo, većina ih ne zna gdje će glasati, a mnogi nisu sigurni ni da će uopće izaći na izbore.
Vlada je redefinirala postojeći model po odluci Ustavnog suda koji je u veljači ove godine zatražio od aktualne vlasti da korigira izborne jedinice u smislu zadovoljavanja ključnog uvjeta da svaki glas jednako vrijedi. Dosad je, naime, 14 zastupnika birano u svakoj od 10 izbornih jedinica iako su neke imale svega 40-ak tisuća, a neke i po više stotina tisuća birača.
Plenković je na prezentaciji novog modela obrazložio izmjene potrebom da se zadovolje četiri ključna kriterija: jednaka težina glasa, odnosno dokidanje nesrazmjera u broju birača kakav smo dosad imali u recimo 4. i 8. izbornoj jedinici; da se maksimalno prate administrativne granice županija, pa će sada u odnosu na ranije kad je 17 županija ostalo integralno, ovog puta njih, navodno, 14 ostati u cijelosti u jednoj izbornoj jedinici, te da odstupanja od izborne jedinice do izborne jedinice ne budu veća od +- 5 posto. Naposljetku, prema odluci Ustavnog suda novi Zakon o izbornim jedinicama treba donijeti do 1. listopada 2023.
Zakon ide u javnu raspravu, a nakon toga dolazi u Sabor na prvo čitanje, vjerojatno prije ljetne stanke.
Temelj za novi zakon je registar birača a ne popis ( punoljetnog ) stanovništva, iako se ta dva popisa razlikuju u čak pola milijuna ljudi u korist registra birača. No, Plenković tvrdi da se popisi birača ažuriraju na dnevnoj bazi, iako je čak i Ustavni sud izrazio sumnju u legitimnost takvog registra, a svi znamo da je u proteklih tri desetljeća hrvatske samostalnosti bilo i umrlih na popisu birača i onih koji realno ne prebivaju u Hrvatskoj, odnosno da su prijavljivali prebivalište masovno uoči samih izbora, često i po njih nekoliko desetaka na istoj adresi.
Predsjednik Vlade ustvrdio je prilikom prezentacije novog izbornog modela da su izborne jedinice iznimno “fer i korektne”, a Ustavni sud, kazao je, nije tražio od Vlade da potpuno promijeni izborni ustav nego da tek modificira izborne jedinice. A to je, kaže, i učinjeno, pa će se izborna jedinica promijeniti za svega 22 posto birača. Najveće odstupanje je 2, 20 posto i to u 10. izbornoj jedinici. Grad Zagreb je umjesto u 4, podijeljen u 3 izborne jedinice, pa se više neće moći reći da građani na Jarunu glasaju u istoj izbornoj jedinici s biračima na moru.
– Zagreb je sada obuhvaćen 1., 2, i 6. izbornom jedinicom- rekao je Plenković, dodajući i da je Vlada mogla proglasiti cijelu Hrvatsku jednom izbornom jedinicom što bi osiguralo vlast HDZ-a narednih tko zna koliko godina…
Oporba je prijedlog Zakona dočekala s nezadovoljstvom i najavom zahtjeva za utvrđivanje ustavnosti novog prijedloga pred Ustavnim sudom. SDP-ov Arsen Bauk novi je prijedlog izbornih jedinica nazvao – frankenštejnskim!
-Najgori dokaz arbitrarnosti je činjenica da se broj birača uzima kao referentna vrijednost a za koji je i Ustavni sud izrazio sumnju u njegovu vjerodostojnost, i ako sada Ustavni sud ne reagira, možda ćemo na izbore ići po neustavnom zakonu- izjavila je Sandra Benčić iz platforme “Možemo!”
– Kad mislite da ste vidjeli sve, eto našeg premijera s izbornim prekrajanjem jedinica! Želim živjeti u uređenoj zemlji u kojoj se ne manipulira izborima, ne provodi izborni inženjering. On ( premijer, op.a. ) čini sve da izlaznost na izbore bude što manja. On zadovoljava koliko- toliko formu, ali pogledajmo sadržaj. Umjesto da imamo izbore koji su u skladu s Ustavom, mi imamo u istoj izbornoj jedinici građane Vira i građane Novske. Mnogi u takvim izborima neće moći ni sudjelovati. Ali, uvijek su krivi svi drugi, samo ne on- komentirala je novi prijedlog Zakona o izbornim jedinicama Anka Mrak Taritaš, zastupnica GLAS-a.
