Piše: Margita Maričić
Katarina Peović, zastupnica Radničke fronte u Hrvatskom saboru, uputila je 9. siječnja 2023. u proceduru prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obveznim odnosima. U Ocjeni stanja i osnovnih pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći jasno su obrazloženi ugovorni odnosi između dužnika i vjerovnika koji bi trebali, kako je pojašnjeno, biti što bezbolniji za dužnika.
Izmjenom i dopunom ZOO dužnicima bi bilo omogućeno da prvo vrate dug glavnice a zatim zateznu kamatu koja može biti najviše u visini glavnice pa će se tako dugovi brže vraćati a vjerovnici (banke) će ostati zaštićeni jer imaju i dalje pravo na zateznu kamatu do visine glavnice, a imaju pravo i na potpunu naknadu štete preko iznosa te kamate, time da štetu moraju dokazati pred sudom – predlaže zastupnica Peović.
Osim što bi dužnici bili u povoljnijem položaju, donošenjem ovog zakona lakše bi se izbjegavale ovrhe i blokade građana koji su podigli kredit kod banke.
Zakonom o obveznim odnosima dužnik osim glavnice duguje kamate i troškove a ispunjavanje obveze obavlja se na način da ako dužnik uz glavnicu duguje za troškove i kamate prvo se uračunavaju troškovi, zatim kamate i na kraju glavnica kako bi se ustvari zaštitile banke dok se dužnici ovim modelom discipliniraju. Dužnik nema mogućnost promijeniti redoslijed uračunavanja na način da prvo plača glavnicu.
Pretpostavka je da dužnik koji svojom voljom ulazi u obvezni odnos te podiže kredit u banci kako bi se mogao stambeno zbrinuti ima dovoljna primanja za plaćanje kreditnih obveza. Međutim što ako dužnika zadesi niz nepovoljnih situacija ili ako se desi financijska kriza koja je 2008. godine u kombinaciji sa „švicarcem“ uništila dužnike koji kao ni za vrijeme covid-krize nisu bili pošteđeni pa nisu bili u mogućnosti uredno vračati mjesečne rate kredita. Banke su u slučaju kašnjenja aktivirale cijelo potraživanje pa bi cijeli iznos kredita dospio na naplatu.
Posljedice su nesagledive, a dužnici još uvijek zbog „švicarca“ muku muče pred sudovima.
Zastupnica Peović obrazložila je položaj dužnika pa navodi primjer ako bi stambeni kredit iznosio 500.000,00 kn tada je godišnja zatezna kamata (stopa kamate u ostalim odnosima trenutno je 5.89 %) na taj iznos 29.450,00 kn.
– Prosječna neto plaća za razdoblje siječanj – kolovoz 2020. godine iznosila je 6.724,00 kn. U slučaju zakašnjenja prilikom plaćanja, vjerovnik-banka pokreće ovršni postupak na cjelokupnoj imovini dužnika. Kada bi dužnik i bio u radnom odnosu i kad bi imao mjesečnu neto plaću od 6.724,00 kn (što u pravilu nije slučaj) od ovrhe je izuzet iznos 2/3 plaće što znači da banka može plijeniti iznos od 1/3 plaće, odnosno u primjeru mjesečno plijeni i naplaćuje iznos od 2.241,33 kn, što na godišnjoj razini iznosi 26.896,00 kuna, ustvari dužnik nije podmirio ni godišnju zateznu kamatu što dalje znači da do otplate duga glavnice neće ni doći – pojašnjava Katarina Peović.
Dužnici su se našli u nemiloj poziciji i u covid-krizi čega je bila svjesna i Vlada RH pa je zakonodavac na prijedlog vlade u periodu od 18.04.2020. do 18.10.2020. zaustavio sve ovršne postupke te odgodu zateznih kamata.
Bez obzira na svjetske financijske krize, hrvatsko društvo u stalnoj je krizi.
Hrvatski građani već odavno su u dužničkom ropstvu jer prema podacima Ministarstva pravosuđa blokiranih građana je 100.000 a biti blokiran znači imati blokirani račun neprekidno duže od tri godine, čiji iznos glavnice duga iznosi do 20.000,00 kuna, preračunato u eure 2.666,66. Slijedom događaja možete i besplatno proglasiti vlastiti stečaj.
Pazite i dvaput promislite prije podizanja kredita u banci koja vam je mogla do 2017. godine oduzeti krov nad glavom, a sada vam ovrha može biti provedena nad jedinom nekretninom samo ako vi tako ugovorite, ustvari ako izjavite da ste suglasni da se ovrha može provesti na vašoj jedinoj nekretnini i u slučaju kada to pravičnost zahtijeva (na primjer zakonske obveze uzdržavanja djeteta).
Također poznato je da se ovršni postupak protiv vas može voditi, a da niste ni dobili Rješenje o ovrsi jer prvo dolazi na FINU kako bi mogla postupati, tako da ste ovršeni saznate pregledom računa koji je smanjen za koje decimalno mjesto. Sve su to izazovi društvenog uređenja o kojemu čini se i sami znamo malo jer može se reći da nismo dovoljno upoznati sa svojim pravima i obvezama, manjka nam financijske pismenosti a vjerovnici se štite ne u korist građana.
