O strahovito velikom broju tužbi protiv novinara i medija koje podižu najčešće političari, osobe iz tzv. javnog života ali i sutkinje i suci, već se na stranicama ovog portala pisalo niz puta. Dapače, i ovaj je portal i njegove novinarke i novinari su bili izloženi tužbama raznih ‘moćnika’, istaknutih osoba iz politike i poduzetništva, pa čak i jedne sutkinje, ali i brojnim prijetnjama tužbama i pokušajevima zastrašivanja. Kao što je poznato, takve tužbe često imaju neskriveni cilj ušutkati medije i zastrašiti novinare što za posljedicu ima ugrozu medijskog pluralizma, slabljenje medijske scene na koncu opstanak trivijalnih i politički podobnih medija, te loše informirano društvo.
Takva žalosna i društveno štetna praksa se, izgleda nastavlja. Naime, u Hrvatskoj je trenutno aktivna najmanje 951 tužba protiv medija i novinara od kojih tužitelji potražuju gotovo 77,4 milijuna kuna, pokazuju rezultati ankete koju Hrvatsko novinarsko društvo provodi već četvrtu godinu.
Kao i prošle godine, najviše tužbi ima Hanza media (nakladnik Jutarnjeg lista, Globusa, Slobodne Dalmacije…) – 443 parnice teške u prosjeku 95.000 kuna po tužbi. Odmah za Hanzom je Styria koja samo za Večernji list i 24 sata ima 196 tužbi čiji odštetni zahtjevi iznose gotovo 20 milijuna kuna. U aktivnim sudskim sporovima visina tužbenih zahtjeva kreće se od nekoliko tisuća kuna do čak više od milijun kuna, dok najdulji sudski spor traje čak 32 godine.
Od ukupnog broja od 951 tužbe, 928 se odnosi na parnične postupke za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda koji se vode protiv nakladnika, njihovih urednika i novinara zbog objavljenih tekstova i priloga. S druge strane, trenutno su aktivna 23 kaznena postupka. Tužitelji su, osim fizičkih osoba nepoznatih široj javnosti, najčešće osobe iz javnog i političkog života, među kojima i političari koji obnašaju vlast, zatim pravne osobe, ali i suci.
Samo protiv Hanza medije trenutno je aktivno 26 tužbi koje je podnijelo 18 sudaca na ukupan iznos od 1,722.500 kuna.
-Samo želim kratko i jasno reći da i ovogodišnja anketa o broju tužbi protiv novinara i medija i pokazuje jedan zabrinjavajući trend koji nam govori o jednom sistemskom maltretiranju novinara, novinarki i medija i govori nam o tome da u Hrvatskoj postoji kultura tužakanja onih kojki se bave našom profesijom. Zapravo, to je jedan novi model napad na novinarsku profesiju koji je puno perfidniji. Osim višegodišnjih zastrašivanja i iscrpljivanja, tu su, možemo reći slobodno, i metode ekonomskog odnosno financijskog zastrašivanja. HND već godinama provodi kampanju protiv SLAPP (Strategic lawsuit against public participation).tužbi, te smo kroz ovakve kampanje ovaj problem i internacionalizirali. Na žalost, Hrvatska je po broju ovakvih tužbi protiv novinara i medija na žalost najgora zemlja u Europi. Samo želim reći jedan detalj – imao i tužbu staru 32 godine… – ustvrdio je Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a.
Ukupno se tužbama obuhvaćenim HND-ovim istraživanjem za 2022. godinu potražuje najmanje 77,4 milijuna kuna. Da je velikom broju ovih tužbi cilj zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara, pokazuju i sami iznosi inicijalnih tužbenih zahtjeva u građanskim postupcima koji su često puno veći od pravomoćno dosuđenih.
-Ove je godine na HND-ov upit o broju tužbi odgovorilo 26 medija, zapravo 25 medija i jedna medijska kuća. Samo tri medija nisu imala nikakve tužbe. Ti mediji najčešće imaju osiguranu pravnu pomoć, ali je 65 posto njih odgovorilo da im tužbe otežavaju poslovanje, dok ih se 26 posto jedva ili jako teško nosi s tužbama – tu je najčešće riječ o malim i neprofitnim medijima koje ovakve tužbe dovode na rub propasti. – ustvrdila je Monika Kutri, autorica HND-ovog istraživanja.
Dakle, i ovogodišnja HND-ova anketa o broju tužbi protiv novinara i medija pokazuje opasan trend rasta tužbi te da u Hrvatskoj sad već postoji kultura maltretiranja i zastrašivanja novinarki i novinara te medija tužbama koje su u današnje vrijeme novi model napada na novinarstvo.
-Budući da je na anketu odgovorilo 26 medija, s pravom možemo reći kako je stvaran broj puno veći i da prelazi brojku od 1000 tužbi. Posebno zabrinjava činjenica da u podizanju tužbi sudjeluju i visoki državni dužnosnici, lokalni šerifi, pa i sami suc koji traže enormne svote ovca od novinara. Ono što bez ikakve odgode tražimo jest promjena zakonodavstva kako bi se smanjio pritisak tužbi. HND traži i nikad neće odustati od zahtjeva da se dekriminaliziraju sva kaznena djela protiv časti i ugleda, što već godinama predlažemo. Zahtijevamo od Vlade da to hitno učini. Smatramo kako građansko pravo svima koji se smatraju oštećenima omogućava dovoljno prostora da dobiju odgovarajuću satisfakciju”, zaključio je Zovko.
Službeni pak podaci Ministarstva pravosuđa i uprave govore kako je lani protiv novinara pokrenuto novih 380 parničnih predmeta za naknadu štete.
-Na dan 31. prosinca 2021. Godine ukupno 859 parnica još nije bilo riješeno. Ukupan broj aktivnih kaznenih predmeta u kojima su tuženici novinari na svim sudovima u Hrvatskoj na samom kraju 2021. godine bio je 110. Vrlo je zanimljiv pregled ishoda postupaka: tijekom 2019., 2020. i 2021. godine u kaznenim postupcima protiv novinara doneseno je ukupno 39 rješenja kojima je odbačena privatna tužba te 53 rješenje o obustavi postupka. Donesene su 2 odbijajuće presude te 20 oslobađajućih, a od svega toga smo u samo 11 slučajeva imali osuđujuću presudu protiv novinara, što znači da je jako mali broj tužbi bio osuđujući. – ustvrdila je Monika Kutri.
Prema lanjskoj HND-ovoj anketi na koju je odgovorilo 23 medija, u Hrvatskoj su u veljači 2021. godine bila aktivna 924 sudska spora. Ovako veliki broj tužbi protiv novinara i medija iz godine u godinu prilično zabrinjava. Moglo bi se reći da među ovim tužbama ima i SLAPP-a, kojem je cilj cenzurirati, zastrašiti i ušutkati kritičare opterećujući ih sudskim postupcima, ozbiljnom i opasnom mehanizmu koji ugrožava slobodu medija.
-Leli to neki novi model nasrtaja na novinare? Više se ne mora novinara negdje sačekati i fizički ga ugroziti i zastrašiti… sad ga se možei godinama iscrpljivati sa SLAPP tužbama – dodaje Hrvoje Zovko.
Vanja Jurić, odvjetnica i članica Stručne skupine Europske komisije za SLAPP-tužbe smatra kako navedene brojke o brojnim tužbama upućuju na to kako hrvatsko društvo još nije osvijestilo što sloboda medija i sloboda izražavanja znači za bilo koje demokratsko društvo.
-Nismo osvijestili da je to jedan od najvažnijih stupova demokracije bez kojega demokracije naprosto nema. Iz ovih brojki proizlazi da se tužbe protiv medija danas jednako kao prije smatraju nečim što je uobičajeno i što je primjeren način reakcije na neke medijske sadržaje s kojima netko nije zadovoljan. – veli Vanja Jurić i ističe zanimljivi podatak kako tužitelji protiv novinara najčešće, odnosno u 99 posto slučajeva ma kojima je ona radila, traži novčano obeštećenje te ne koristi brojne druge pravne instrumente koji su im na raspolaganju.
I u Hrvatskoj, kao i u nekim drugim mladim demokracijama, još uvijek nije shvaćeno kako bi traženje novčani naknada u tužbama protiv medija i novinara trebale biti izuzetak, a ne pravilo i nešto što se može koristi isključivo u slučajevima najtežih povreda pravne osobnosti , smatra Jurić. Hrvoje Zovko se zapitao jesu li ljudi koji vode Hrvatsku i oni na lokalnoj razini uopće svjesni razine ovog problema…
-Čini se kako se bez obzira na napore koje HND poduzima i u Hrvatskoj i na međunarodnoj razini pokazuju da pred nama ima još dosta posla. Meni se ipak čini da kao društvo u cjelini polako postajemo sve svjesniji tog problema, međutim to je proces koji traje i nema tu nekog brzog rješenja. Moramo biti svjesni da će taj proces trajati. – ističe Vanja Jurić.
Ministarstvo kulture i medija lani je osnovalo radnu skupinu koja se bavi problemom SLAPP-a, čime je potvrdilo problem na koji HND već godinama upozorava. Unatoč tome, u Hrvatskoj i dalje ne postoji službena definicija SLAPP-a, niti sudovi takve tužbe posebno izdvajaju i klasificiraju.
-Broj tužbi je u posljednje četiri godine konstantno isti, odnosno blago raste. Time je savršeno jasno da taj pritisak na novinare i medije konstantan. I tu se ništa ne mijenja. HND smatra da je najveća poluga u rukama zakonodavca koji je povukao neke poteze, ali po ovim rezultatima se vidi da to nije polučilo neke rezultate. Puno bi se postiglo rasterećivanjem odgovornosti novinara, jer u tome leži najveći problem. –kaže Ema Tarabocchia Veršić, glavna tajnica HND-a.
Ni HND nije imun na tužbe, pa se tako protiv njegovih predstavnika i istaknutih članova stalno podnose razni oblici tužbi. Mislav Stipić, bivši ravnatelj Poslovanja HRT-a, kazneno je prijavio u lipnju 2021. potpredsjednike HND-a Branka Mijića i Gorana Gazdeka zbog priopćenja koje su potpisali, a tiče se situacije na HRT-u, bivšeg ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića i zataškavanja seksualnog uznemiravanja na javnom medijskom servisu. Isti tužitelj nedavno je tužio i predsjednicu Ogranka HND-a na HTV-u Sanju Mikleušević Pavić. Protiv predsjednika HND-a Hrvoja Zovka Hrvatska radiotelevizija vodi kazneni spor, a spor za naknadu štete od 250 tisuća kuna, koji je počeo još 2018. godine, završen je nedavno pravomoćno u Zovkovu korist.
Ove godine su u HND-u pitali predstavnike nakladnika pitali i što misle na koji bi se način mogle suzbiti SLAPP-tužbe. Odgovori su uglavnom slični: nakladnici smatraju kako bi se neopravdane tužbe moglo suzbiti promjenom ili prilagodbom zakona, ujednačavanjem sudske prakse u cijeloj Hrvatskoj, edukacijom sudaca o medijskom pravu te edukacijom novinara, zatim osiguravanjem besplatne pravne pomoći malim lokalnim i neprofitnim medijima i javnim kampanjama u kojima bi se govorilo o SLAPP-u.
A jednako tako bi trebalo javnost intenzivnije i glasnije obavještavati o takvim tužbama, pogotovo onima u kojima su razne glavešine i moćnici tužili novinare radi povrede ugleda i časti, nakon čega takve tužbe bivaju odbačene.
Možda bi i to, kao i veći sudski troškovi za onoga koji je neopravdano tužio i maltretirao godinama mučnim sudskim procesima i novinare i medije, nakon čega mu je tužba bila odbačena, neke od kočopernih tužibaba odgovorilo od iscrpljujućeg tužakanja.
Jer takvima je, zna se, najbolja edukacija kada ih se opali po džepu.
