U švicarskim bankama, kako procjenjuje tamošnje udruženje bankara ( SBA ) trenutno je između 150 i 200 milijardi švicarskih franaka, odnosno 213 milijardi američkih dolara ruskih klijenata na “off shore” računima, prenosi N1.
Nasuprot dosadašnje politike, Švicarska se, nakon ruske invazije na Ukrajinu, odlučila pridružiti Europskoj uniji u primjeni sankcija na ruski novac, pa je i SBA, mimo običaja i bankarske prakse, otkrila javnosti i taj inače dobro čuvani podatak o ruskom bogatstvu pohranjenom u švicarskim bankama.
Švicarci, međutim, nisu sasvim jedinstveni oko toga treba li blokirati ruski novac u njihovim bankama, za što se, primjerice zalaže supredsjednica švicarskih socijaldemokrata Mattea Meyer, koja smatra oportunim zamrznuti milijarde ruskim oligarsima bliskim Putinu, jer, kako kaže, “taj novac pomaže u financiranju rata”.
Iako Ministarstvo gospodarstva ove neutralne europske države nema neku pouzdanu procjenu zamrznute ruske imovine, ako se prate izvješća banaka suočenih sa sve dužim popisom sankcija, vidjet će se da se radi o malom udjelu ruske imovine u švicarskim bankama u odnosu na ukupna sredstva koja se drže u ovim, najčuvanijim i najpouzdanijim bankama u svijetu. Postotak toga udjela je, kažu u SBA, jednoznamenkast, a izloženost švicarskih banaka zbog blokiranog ruskog kapitala, tvrde analitičari, sasvim je podnošljiva.
Bruto kreditna izloženost Rusiji, kako su priopćili iz Credit Suisse, na kraju prošle godine je iznosila 1,6 milijardi franaka , odnosno 1,73 milijarde dolara, a potencijalni gubitak zbog zapadnih sankcija Rusiji, isključenoj iz međunarodnog financijskog sustava, u vrijednosti je od 634 milijuna dolara. Za Švicarsku, sitni zalogaj…
