Načelnik Odjela Vojne policije GS OSRH Vlado Kovačević, javlja N1, potvrdio je da je u subotu poslijepodne iz olupine bespilotne letjelice koja se u četvrtak navečer srušila na zagrebačkom Jarunu, izvučena djelomično oštećena crna kutija, a dio fragmenata koji su nađeni upućuje na to da je letjelica moguće nosila eksplozivnu napravu.

Pretpostavlja se da je letjelica nosila eksplozivnu napravu, na što ukazuje dio pronađenih fragmenata, ali sve će se to još ispitati i utvrditi. Inače, kada je letjelica u špijunskoj funkciji, rekao je, ne koristi eksploziv, pa je vjerojatno da je bila ne nakom drugom zadatku.

Što sadrži crna kutija utvrdit će stručnjaci iz zrakoplovstva, piše N1, pridružit će im se i strunjaci s Fakulteta strojarstva, znanstvenici, a moguća je i suradnja s partnerskim zemljama koje već imaju iskustva u tome. Zasad, posao obavljaju isključlivo domaće snage, Županijsko državno odvjentištvo, djelatnici Ministarstva obrane i MUP-a, vojne policije i odgovarajućih postrojbi HV-a, kazao je Kovačević.

Slučaj bespilotne letjelice koja je u četvrtak navečer pala na području zagrebačkog Jaruna, nedaleko od Studentskog doma Stjepan Radić, intenzivno istražuju nadležne službe, a kako je objavljeno, pronađena je i crna kutija zahvaljujući kojoj će se, valja vjerovati, lakše rekonstruirati cijeli događaj. No, eksplozija koju je izazvao pad letjelice otvorila je brojne dvojbe o djelovanju NATO sustava, i o sigurnosti koju ovaj savez jamči svojim članicama. Kod građana se uvukao strah, mnogi se pitaju je li ulazak drona u hrvatski zračni prostor trebao poslati neku poruku, je li to bila prijetnja ili samo puka slučajnost koja je srećom prošla bez tragičnih posljedica i žrtava.

Nakon što su iz Hrvatske zaprimili informacije,  u neku ruku i prijekore, o spornoj letjelici koja je prošla kroz tri NATO članice, a da nitko nije reagirao, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg najavio je kako će raditi zajedno s nadležnim hrvatskim institucijama na utrđivanju svih okolnosti pada letjelice. A obavio je i razgovor, tim povodom, s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem koji je zatražio da se provede temeljita istraga i utvrde sve činjenice o tom “ozbiljnom incidentu”.

Premijer Plenković je izvijestio da će Hrvatska intenzivirati komunikaciju a saveznicima kako se ovako nešto više ne bi dogodilo. Kako prenosi N1, premijer Plenković u srijedu putuje u Madrid na sastanak sa španjolskim premijerom Pedrom Sanchezom i tom prigodom će obići i bazu NATO-a koja se koristi za kontroliranje neba južnih članica, među kojima je i Hrvatska te će sastati s tamošnjim zapovjednikom i razgovarati o nadzoru zračnog prometa.

Letjelica je lansirana iz Ukrajine, piše N1,  sovjetske je proizvodnje TU-141, a preko zračnog prostora Rumunjske i Mađarske stigla je do Zagreba gdje se srušila u četvrtak oko 23 sata. Sretna je okolnost da žrtava nije bilo, ali su pri eksploziji fragmenti letjelice, koji su pronađeni na više lokacija, pričinili materijalnu štetu.

Prilikom subotnjeg obilaska mjesta pada drona u Zagrebu, Plenković je, uz ostalo, izjavio i da “očito nije bilo dobre reakcije članica NATO-a što upućuje na potrebu tješnje suradnje unutar samog NATO-a.”

-Je li ovo bilo slučajno, je li bila greška ili je bilo namjerno, to sada ne znamo. Najprije će se pokušati iskopati letjelica i vidjeti ima li u njoj nekih vrijednih podataka. Istodobno ćemo komuncirati i s drugim državama. Ovo upućuje na potrebu tješnje suradnje unutar samog NATO-a. Ovakvu situaciju više ne možemo tolerirati niti bi se ona trebala dogoditi. Ovako nešto je bilo čista i jasna prijetnja na koju se treba reagirati. Dignut ćemo ovu temu u svim tijelima NATO-a i EU-a i raditi na tome da podignemo spremnost kako bi se ovakve letjelice neutralizirale na nekom sigurnom mjestu, a ne da padnu na glavni grad, na gusto naseljen dio grada- rekao je u subotu  predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Isti takav dron pao je i u Ukrajini, kako je objavio Jutarnji list, a radi se o Tupoljevu TU-141 ( Striž ), koji je dio vojne ostavštine bivšeg SSSR-a, odnosno nekadašnje Crvene armije. Dio ih je nakon raspada SSSR-a ostao u Ukrajini i ukrajinske zračne sange su ih 2014. nakon početka ratnih sukoba u istočnim pokrajinama Doneck i Luhansk revitalizirale i koristile u sukobu s proruskim separatistima.

Iako se govorilo o evakuaciji studenata iz prvog paviljona Studentskog doma Stjepan Radić, upravitelj  Boženko Ćosić smatra da nema potrebe za  tim, jer će akcija izvlačenja ostataka letjelice završiti čim padne mrak, no sutra će možda biti potrebno osigurati alternativni smještaj za korisnike prvog paviljona dok se izvlačenje ne okonča. Kako je rekao, radi se samo o dekomodiranju zbog evakuacije, a nemoguće je i zamisliti što bi bilo da je dron pao samo par metara dalje, na prvi paviljon ili u klub Roko gdje je u to vrijeme bio velik broj studenata koji su se okupili na Međimurskoj večeri.

Foto: TW/ Jelena Jensson