Neovisni novinarski portal
19.9.2021.
POVIJEST/SADAŠNJOST
Zločin bez kazne: 29 godina od granatiranja Dubrovnika – još nema ni istrage

Zločin bez kazne:
29 godina od granatiranja Dubrovnika – još nema ni istrage

Dvije crnogorske i jedna hrvatska organizacija: Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću podsjećaju kako je prošlo točno 29 godina otkad je započelo granatiranje Dubrovnika u kojem je stradalo 79 osoba, te kako još uvijek nitko nije odgovarao za taj zločin. Njihovu zajedničku objavu o tom ratnom zločinu bez kazne  prenosimo u nastavku: 

Granatiranje Dubrovnika (screenshot)

Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću podsjećaju da je na današnji dan, 6. prosinca, 1991. godine izvršeno najjače granatiranje Starog grada Dubrovnika. Tada su pripadnici JNA iz Crne Gore ubili 19 i ranili 60 ljudi. Uprkos našim višegodišnjim apelima, državno tužilaštvo Crne Gore, na čelu sa Ivicom Stankovićem i Milivojem Katnićemdo danas nije pokrenulo ni jednu istragu povodom ratnih zločina na dubrovačkom području. 

Još 2014. godine i ekspert Europske komisije, Mauricio Salustro, izričito je izrazio očekivanje da će se crnogorsko tužilaštvo tome posvetiti. Europska komisija u svojim izvještajima o Crnoj Gori od 2014. godine ponavlja: „Mora se primijeniti proaktivan pristup da bi se djelotvorno istraživali, procesuirali i kažnjavali ratni zločini u skladu sa međunarodnim standardima.” Proces europskih integracija podrazumijeva spremnost da se osigura pravda i za žrtve ratnih zločina. Očekujemo da se konačno, poslije 29 godina, pokrenu sudski postupci i donesu odgovarajuće presude kako bi Crna Gora sa sebe skinula teret kolektivne odgovornosti. 

Opsada Dubrovnika je počela 1. listopada 1991. godine, dok je u granatiranju Starog grada 6. decembra ubijeno najviše ljudi, njih 19, dok je oko 60 povrijeđeno i ranjeno. Spaljena je biblioteka Međunarodnog univerzitetskog centra sa oko 20,000 naslova i oštećene su mnoge zgrade u gradu koji je 1979. godine uvršten na listu svjetske kulturne baštine UNESCO. 

Građani i građanke Dubrovnika su 240 dana živjeli u kopnenoj i pomorskoj blokadi, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca su proveli u skloništima. Od posljedica rata stradalo je 116 civila, poginulo je 194 hrvatska branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe zatočene su u logorima Morinj i Bileća, prognano je 33,000 ljudi i uništeno 2,071 stambenih objekata, što svjedoči o stravičnim razmjerama ovog zločina. 

Šestog decembra 1991. ubijen je i dvadesetdvogodišnji Pavo Urbančijih 12 posljednjih fotografija svjedoče o napadu na staro jezgro Dubrovnika. Podsjećamo i da je prva žrtva te bezumne opsade bio pjesnik i prevodilac Milan Milišić, po nacionalnosti Srbin, rođen u Dubrovniku, koji je stradao od granatiranja u svojoj kući.

Za ratne zločine izvršene prilikom napada na Dubrovnik u posljednjih 29 godina osuđene su samo dvije osobe, i to od strane Haškog tribunala, iako se zna da su tom prilikom izvršeni brojni ratni zločini prema civilnom stanovništvu u vidu ubistava, zlostavljanja, uništavanja i pljačke imovine. Haški sud je osudio bivšeg generala-pukovnika JNA iz Crne GorePavla Strugara, na 7 i po godina zatvora, a na 7 godina zatvora admirala Miodraga Jokića, iz Srbije, koji je priznao krivicu.

Istraživanja javnog mnjenja o stavovima crnogorskih građanki i građana, koje su ove godine sproveli CGO i HRA, o ratovima na prostoru bivše Jugoslavije ukazuju da 83% ispitanika prepoznaje napad na Dubrovnik kao ratni zločinGrađani Crne Gore kao najodgovornije za ratove na prostoru bivše SFRJ prepoznaju tadašnja državna rukovodstvatj. predsjednike bivših republikaIspitanici su saglasni da je za bolju budućnost neophodno njegovanje sjećanja na događaje koje bi svi najradije zaboravili, da bi mjesto svakog ratnog zločina trebalo obilježiti spomen pločom ili spomenikom žrtvama, kao i da činjenice o ratovima na prostoru bivše Jugoslavije treba uključiti u udžbenike istorije.

HRA, CGO i Documenta ponavljaju da se ne smije zaboraviti niti jedna žrtva napada na Dubrovnik, kao ni drugih zločina počinjenih devedesetih godina. Neophodno je suočavanje sa prošlošću na način da pravda bude zadovoljena. Jedino tako se može obezbijediti sprječavanje zločina u budućnosti, održiv mir u regionu a djeci ostaviti bolja budućnost.


Sigurni smo da se proces evropskih integracija 
suštinski neće moći dovršiti sve dok se ne identifikuju, procesuiraju i ne kazne odgovorni za ratne zločine na prostoru bivše SFRJ. Očekujemo od novih vlasti u Crnoj Gori da poput državnih vlasti u Hrvatskoj, pokažu spremnost za suočavanje sa prošlošću i zločinima. Posebna odgovornost za procesuiranje zločina leži na državnom tužilaštvu Crne Gore koje mora da uloži napore da, u saradnji sa kolegama iz Hrvatske, prikupi dokaze i procesuira ratne zločine koji su bez ikakve sumnje izvršeni na dubrovačkom ratištuda bi se sa Crne Gore skinuo teret kolektivne odgovornosti.

 

Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorka, Akcija za ljudska prava (HRA), Podgorica

Vesna Teršalič, direktorka, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb

Daliborka Uljarević, izvršna direktorka, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Podgorica

Granatiranje Dubrovnika (screenshot)

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI