Dalmatinski gradovi ponovno su na začelju nacionalne ljestvice odvojenog prikupljanja komunalnog otpada pri čemu je od tri velika grada županijska središta daleko najgore rezultate opet ostvario Šibenik u kojem je lani odvojeno prikupljeno sramotnih manje od jedan posto plastike, stakla, metala, papira i drugog korisnog komunalnog otpada. Kada se pogleda nacionalna slika, stopa odvojeno prikupljenog otpada narasla je 2019. godine u odnosu na godinu ranije za šest posto, dok nacionalni prosjek već tradicionalno podižu na sjeveru Hrvatske gdje ima gradova u kojima odvojeno prikupe puno više od polovice svog otpada.
U Šibeniku je prošle godine odvojeno prikupljeno tek 0,96 posto komunalnog otpada, što je zanemarivo mali ali ipak napredak u odnosu na godinu dana ranije kada je korisnog otpada prikupljeno mizernih 0,89 posto. Od svih većih gradova županijskih središta Šibenik je prema količini odvojeno prikupljenog otpada – daleko najgori u državi. Prema friško objavljenim podacima o odvojenom prikupljanju komunalnog otpada, dostupnim u tablici na stranicama Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, po pitanju odvojenog prikupljanja nešto su osvješteniji u Splitu u kojem je lani prikupljeno 3,74 posto i u Zadru u kojem se doguralo do čak sedam posto dok je najbolje rezultate od velikih gradova na jugu Hrvatske ponovno ostvario Dubrovnik sa 15,34 posto odvojeno prikupljenog otpada.
Vodeći od svih gradova u državi već tradicionalno je međimurski Prelog u kojem je tamošnje komunalno poduzeće prošle godine odvojeno prikupilo za dalmatinske pojmove nevjerojatnih i spektakularnih 66,7 posto. U vodećem klubu gradova u kojem odvojeno prikupe više od polovice komunalnog otpada još su i Krk sa 51,9 i Koprivnica sa 51 posto. Ispod te crte sa 47 posto odvojeno prikupljenog otpada smjestio se Čakovec, dok su nešto više od 40 posto odvojeno prikupili još i u Buzetu, Cresu, Ludbregu i Varaždinu koji sa 40,55 posto predvodi listu najboljih među velikim gradovima. Ima na začelju ljestvice i jedinica lokalne samouprave u kojima se, unatoč preuzetoj obvezi prema Europskoj uniji da će Hrvatska do 2020. odvojeno prikupljati i reciklirati 50 posto svog komunalnog otpada, otpad uopće ne odvaja, a od gradova s nula posto na njoj su Glina, Hrvatska Kostajnica, Korčula, Obrovac, Opuzen, Senj i Vrgorac.
Stopa odvojenog prikupljanja na nacionalnoj razini u 2019. je dosegnula 37 posto, uz porast od šest posto u odnosu na godinu ranije, najveći do sada. Uz otpad koji su odvojeno prikupila komunalna poduzeća jedinica lokalne samouprave, taj izračun uključuje i papir i karton iz škola i vrtića, biootpad iz restorana i hotela te posebne kategorije otpada kao što su ambalažni i elektronički otpad.
