O higijenskim standardima za uživatelje sunca i mora još se ne razmišlja, premda bi, očekujemo li ikakvu ljetnu sezonu, ljudima bilo nužno osigurati sigurnost na plažama. Na krhki i udaru pandemije podložan turistički sektor, koji je u uvjetima nekadašnje normalnosti generirao dvadesetak posto društvenog bruto proizvoda i bio glavni razvojni zamašnjak društva, prislonjeno nam je nejako gospodarstvo. Zato bi važno bilo osmisliti održivi poslovni model ako takav, da ne ispadne bizarno karikaturalan, u zadanim okolnostima uopće i može postojati.
Jedan uniformirani i maskirani higijeničar, zaposlenik higijenskog redarstva tvrtke koncesionara propisano ograđene gradske plaže, na ulazu je mjerio temperaturu korisnicima, prskao im ruke dezinficijensom, stavljao kontrolne narukvice i dijelio jednokratne plastične rukavice. Omanja skupina turista zainteresiranih za ponuđenu uslugu sunca, mora i par kvadrata škalje ili pijeska, pristojno i gotovo šutke, opremljena kupališnim rekvizitima, strpljivo je čekala u redu, održavajući na zvizdanu propisanu fizičku distancu. Druga uniformirana i maskirana higijeničarka s promatračnice je dalekozorom utvrđivala podudara li se brojno stanje posjetitelja s brojem izdanih narukvica ili je neki nestašni ilegalac preskočio ogradu u nakani da se nekontrolirano okoristi koncesioniranim sadržajima usklađenim s epidemiološkom slikom i pripadajućim propisima tzv. nove normalnosti. Uniformirane i maskirane zaposlenike i zaposlenice higijenskog redarstva koncesionar je strateški rasporedio i kod displeja s brojevima za ulazak u more, pored aparata koji na papirnatim listićima brojeve izbacuje, a ustanovljeni su i beskontaktni štandovi sa zaštitnim materijalom, smjenska ophodnja među ležaljkama i ručnicima koja kontrolira pridržavanje propisanih mjera, te smjene straže uz ogradu i na kontrolnim punktovima za ulazak u more.
Ekstremni i militantni primjer novih higijenskih standarda
Takav scenarij, plod mašte potpisanog autora, kako zasad stvari stoje, nećemo ovoga ljeta gledati u jadranskim odredištima u kojima priželjkujemo ikakvu turističku sezonu, no nije niti isključeno da bi sa primicanjem vrućina nekome ovlaštenom moglo pasti napamet propisati neke slične higijenske uvjete, usklađene s pravilima ponašanja tzv. nove normalnosti. Izmišljeni ekstremni i militantni primjer novih higijenskih standarda na plažama nije ovdje izmaštan sa svrhom izvrgavanja ruglu prijedloga za otključavanje gospodarstva i ublažavanje štete. Mogući poslovni model, s namjerom karikaturalan, ponuđen je kako bismo propitali njegovu održivost, samim time i smislenost pokušaja strogog reguliranja pravila ponašanja u djelatnosti utemeljenoj na potrebi za opuštanjem i užitkom. Uniformirani i maskirani higijeničari na plažama, nadahnuti predloženim frizerkama sa zaštitnim vizirima i konobarima koji se dovijaju kako što humanije beskontaktno poslužiti veliki makijato, zamišljeni su u prvom redu kako bi ukazali da je poprilično bizarno kontroliranom strogoćom tretirati ugodu, onda i na apsurdnu, gotovo montipajtovsku, ulogu brojača kupača i držača odstojanja među ručnicima, na kraju krajeva i na očekivane poteškoće terenske provedbe. Trebaju li higijeničari u propisanoj opremi imati i metar, hoće li mjesta na plažama ili barem zona s ležaljkama za najam biti pregrađena trstikom maskiranim pregradama od pleksiglasa, nalažu li pravila ponašanja iscrtavanje kvadratura na škalji i pijesku, može li se koji dio procesa i infrastrukture obogatiti kakvom aplikacijom, moguća su pitanja i izazovi u nadolazećem propitivanju modela prilagodbe, koji otvaraju mogućnosti i za druge sektore.
Foto: TRIS/A.Tešić, ilustracija
Idemo sada vidjeti što se to predlaže za preživljavanje turističke sezone odnosno kako bi možda mogli funkcionirati smještajni i ugostiteljski kapaciteti. Hrvatska gospodarska komora u Prijedlozima za ublažavanje Vladinih mjera zaštite od koronavirusa turizmu je posvetila šest od ukupno osamnaest stranica dokumenta. Brzi testovi za svaku smjenu posade predlaže se, recimo, kao jedna od mjera za nautički turizam, preporuka je i otvaranje odvojenih mobilnih kućica u kampovima, a općenito manji smještajni kapaciteti, zaštićeno osoblje povezano sa zdravstvenom skrbi, selekcioniranje klijentele i organiziranje posluživanja u sobama. Traži se i omogućavanje rada hotelskog restorana za goste hotela, definiranje uvjeta rada bazena, saune i masaže, koridore za dolazak turista u hotele koji zadovoljavaju uvjete sigurnosnih mjera te dopuštenje dolaska iz zemalja sa sličnom epidemiološkom slikom.
Ionizatori zraka i barijere od pleksiglasa
U prvoj fazi predlažu otvaranje putničkog prometa bez propusnica iz grada u grad, otvaranje ugostiteljskih objekata uz strogo poštivanje mjera fizičkog distanciranja kod rasporeda sjedenja te primjenu strogih sanitarnih protokola kod proizvodnje i posluživanja obroka. Kod smještajnih objekata traže strogu kontrolu i propise sanitarnih uvjeta postavljanjem barijera od pleksiglasa na recepcijske pultove te ventilirajući prostore po najvišim sanitarnim standardima, što znači da u ventilacijske sustave treba uvesti ionizatore zraka i antiseptička sredstva. Hotelima bi htjeli omogućiti provedbu ‘digital-check-in’ postupka kojim gost s rezervacijom dobiva i potvrdu broja dodijeljene mu sobe, koju, pak, po dolasku otvara mobitelom. U drugoj fazi predlaže se otvaranje državnih granica prema zemljama sličnog ritma epidemiološke kontrole, apostrofirajući Austriju, Njemačku, Sloveniju, moguće uskoro i Italiju. Udruženim snagama hotelijera, turističkih zajednica i Ministarstva turizma, Hrvatska gospodarska komora sugerira da pod hitno smisle recovery promociju Hrvatske kao sigurne zemlje i kroz medije i društvene mreže suvremeno je promoviraju na emitivna tržišta. Traži HGK još cijeli niz mjera i detalja, među ostalim i da se gostima koji dolaze na charter plovila ili u unajmljeni privatni smještaj gdje su rizici najmanji omogući dolazak uz potvrdu da imaju ugovoren takav vid odmora, nešto kao pozivno pismo za vize ili boarding pass/crew liste.
Foto: TRIS/A.Tešić, ilustracija
Može li se kako preskočiti gore natuknute moguće izazove na plažama, HGK izrijekom ne spominje, pa ni ovlaš navođenjem općih mjesta da će i na plažama biti potrebno pridržavati se pravila fizičke distance odnosno razmaknutih ležaljki i ručnika. Hrvatska turistička zajednica, pak, ulaže zasad u digitalnu komunikaciju s pratiteljima na društvenim mrežama Facebook, Instagram i Twitter. Komunicira se novi komunikacijski koncept #CroatiaLongDistanceLove s porukom ‘Welcome Croatia to your home’. – Ponekad zbog okolnosti izvan vaše kontrole niste u mogućnosti biti sa svojim voljenima. Katkada se morate držati podalje ljudi, mjesta i stvari koje vas čine sretnima, koje vas ispunjavaju osjećajem zadovoljstva i ispune vam srca ljubavlju. Ljubav na daljinu nikada nije jednostavna, ali prava ljubav pobjeđuje sve. Sigurni smo da ste, dok ste kod kuće, pronašli put da se povežete sa svojim najdražima, tako smo i mi pronašli način da u vaš dom dovedemo Hrvatsku – komunicira se u tekstu novog komunikacijskog koncepta HTZ-a čiji direktor Kristjan Staničić prigodno kaže da je u ovim zahtjevnim i izazovnim trenucima iznimno važno zadržati optimizam i kontinuirano održavati vidljivost te da svakodnevnim pojačanim komuniciranjem putem društvenih mreža koje bilježe iznadprosječnu posjećenost, podsjećaju ljubitelje putovanja koliko je hrvatska turistička ponuda jedinstvena, bogata i raznolika.
Foto: TRIS/A.Tešić, ilustracija
Kako se prirediti za oporavak i imamo li novu šansu za turističko (re)pozcioniranje propituje u istoimenom radu i stručno mišljenje o utjecaju COVID-19 bolesti na sektor turizma daje dr.sc Sanda Čorak sa Instituta za turizam. Bilježi preveliku ovisnost o turizmu hrvatskog gospodarstva koje nije razvilo svoje proizvodnje, zbog čega se mora osloniti na uvoz i time je u kriznim vremenima izuzetno osjetljivo. Detektira i za turizam danas povoljnu činjenicu stavljanja u fokus poljoprivredne proizvodnje, osobito one s eko oznakom koja pridonosi ‘održivom razvoju turizma’, sintagmi koja u osnovi podrazumijeva smanjivanje pritiska u određenim područjima u ljetnim mjesecima i razvoj drugih oblika turizma u drugim razdobljima godine. Sintagma je, međutim, slabo zaživjela u terenskoj primjeni, mišljenja je znanstvenica zbog nedovoljno naglašene suradnje turizma sa drugim sektorima. Iako svjesna da će sve zemlje svoje žitelje uputiti da 2020. ostanu kod kuće, kaže da se moramo pripremiti za jesen koja uz povoljno vrijeme može privući određene goste. Navodi i da će nakon krize biti potrebno više od pet do šest tjedana kako bi ljudi počeli planirati putovanja i kako možemo očekivati da će se nautički gosti vratiti brzo, zatim dio poslovnog turizma, iako ne i onaj kongresni, vjeruje i sportski jer se planiraju natjecanja već u listopadu.
Foto: TRIS/A.Tešić
-Nakon korona krize, možemo očekivati izuzetnu senzibilnost na sposobnost osiguravanja higijenskih uvjeta kako bi se turisti osjećali sigurno, od ugostiteljskih usluga obrade namirnica i posluživanja obroka, do usluga smještaja, zbrinjavanja otpada i slično. Takvi zahtjevi potražnje tražit će inovativnost u razvoju odgovarajućih zdravstvenih standarda koji će ih i osigurati, kao što i marke svojim potrošačima garantiraju odgovarajuću kvalitetu. Hrvatska se i u prethodnom razdoblju pozicionirala kao destinacija koja omogućava zdrav život i aktivnosti, a u vrijeme krize pokazuje sposobnost upravljanja i osiguravanja sigurnosti za svoje žitelje. Ukoliko se složimo s konstatacijom da će se Europljani prije svega odlučivati za odlazak u bliže destinacije u koje mogu doći vlastitim automobilima, u kojima mogu primjerice boraviti i u kampovima, na svježem zraku, tada vrijedi i zaključak da će Hrvatska kod povratka turista biti u prednosti pred drugim mediteranskim destinacijama – iznosi Sanda Čorak s Instituta za turizam i zaključuje da dobrom komunikacijom i zanimljivom ponudom autohtonih resursa te kulturnim sadržajima koji kroz kvalitetan storytelling mogu ispričati neke nove priče, možemo u borbi za tržište, koja nas sigurno očekuje, izaći kao pobjednici.
Foto: TRIS/A.Tešić, ilustracija
O higijenskim standardima za uživatelje blagodati sunca i mora koji nam popunjavaju smještajne kapacitete i mjesta na štekatima još se ozbiljno ne razmišlja, premda bi, očekujemo li ikakvu ljetnu turističku sezonu, ljudima bilo nužno osigurati sigurnost na plažama, zbog kojih bi, strogo kontrolirano, zračnim ili cestovnim koridorom, potegnuli do Jadrana. O tim uživateljima sunca i mora, o njihovim dolascima i noćenjima koje u mirnodopskim okolnostima ritualno pratimo na naplatnim kućicama, ovisile su nam sve dosadašnje turističke sezone. Na krhki i udaru pandemije koronavirusa podložan turistički sektor, koji je u uvjetima nekadašnje normalnosti generirao dvadesetak posto društvenog bruto proizvoda i bio glavni razvojni zamašnjak društva, prislonjeno nam je nejako gospodarstvo, posredno i državni proračun. Zato bi važno bilo osmisliti održivi poslovni model bez montipajtonovskih elemenata, ako takav, da ne ispadne bizarno karikaturalan, u zadanim okolnostima uopće i može postojati.
Posebna ponuda za ljubitelje militantnog okvira
Možda je u određenoj mjeri i moguć, pa donekle i eksperimentalno provediv, no bez realne osnove su nade i očekivanja da će na krizom načetom i uglavnom zaključanom emitivnom turističkom tržištu, ako države po strogo propisanim pravilima i odobre turističke odlaske preko svojih granica, biti masovnijeg interesa za strogo kontrolirani oblik turizma. Naprosto zato jer stroge epidemiološke mjere podrazumijevaju oprez, podsjećaju na strah i zabrinutost i stvaraju ozračje koje samo po sebi isključuje bit turizma – opuštanje i ugodu. Vjerojatno će se naći avanturistički nastrojenih kojima ne bi smetali redovi na zvizdanu, brojači kupača i držači distance, oni koji će se moći opustiti i uživati po pravilima tzv. nove normalnosti. Bit će među njima možda i ljubitelja militantnog okvira, pa vrijedi razmisliti i o dodatnoj ponudi gdje za to postoje uvjeti, kakvoj turneji po napuštenim i zapuštenim vojnim kompleksima, zašto ne i o nekim novim ekstremnim pucačko-trkačkim disciplinama među betonskim bunkerima ili vođenom snalaženju u borovoj šumi omeđenoj bodljikavom žicom.
Foto: TRIS/A.Tešić, ilustracija
