-Neće nas nitko ušutkati zbog ovih tužbi, poručio je Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, sa okruglog stola na temu mnogobrojnih građanskih i kaznenih postupaka protiv novinara i medija u Hrvatskoj.
Tri sata, koliko je trajala tribina, nisu bila dovoljna da se “oslika” poguban utjecaj koji na slobodnu medija u Hrvatskoj imaju sudske tužbe koje su posljednjih godina sve učestalije. Kap koja je prelila čašu, odnosno u ovom slučaju bolje je reći slap koji je prelio čašu su tužbe protiv strukovne organizacije Hrvatskog novinarskog društva (HND) te niza medija i novinara koje je pokrenula javna televizija HRT.
Koliko su se javnoj dalekovidnici omilile tužbe najbolje svjedoči i, na stanicama HND-a, postavljeni LIVE brojač njihovih tužbi koji je sada na broju 33, a u kojima HRT traži preko 2 milijuna kuna odštete. No nije jedino HRT osjetljiv na spominjanje svog imena. Za tužbama, u kojima se u najvećem broju slučajeva traži velika novčana odšteta zbog “duševnih boli”, posežu svi koji ne trpe da se njihov “lik i djelo” javno otkrivaju ili kritiziraju. A takvih je sve više, kao se moglo čuti i na današnjem okruglom stolu naslovljenom “Novinarstvo pred sudom” koji je organizirao HND kako bi se uhvatio u koštac sa problemom velikog broja građanskih i kaznenih postupaka protiv novinara i medija te zloupotrebom prava na zaštitu časti i ugleda.
Foto:Tris/G.Šimac
Kompleksna tema i problem zahtijevali su i veliki broj sudionika među kojima su uz novinare bili i odvjetnici, pravnici, suci…te glavni tajnik Europske federacije novinara (EFJ) Ricardo Gutiérrez. Iako su bili pozvani na okrugli stol nisu došli ni ministar pravosuđa ni ministrica kulture što dovoljno govori koliki značaj pridaju ovom problemu.
Prema podacima HND-a protiv medija u Hrvatskoj trenutno se vode 1 163 sudska postupka. No sama ta brojka ne pokazuje zašto je “novinarstvo pred sudom” i u kakvim okolnostima rade novinari u hrvatskim medijima.
“Oči u oči” sa hrvatskim pravosuđem
Kako je to kad se nađete na optuženičkoj klupi odnosno o svojim iskustvima sa sudskim tužbama, zato su govorili: Robert Mihaljević, glavni urednik Podravskog lista, Suzana Bandić, novinarka Zadarskog lista, Domagoj Zovak, urednik News Bara, Vladimir Matijanić, novinar Slobodne Dalmacije i Davorka Blažević, glavna urednica portala Tris (kojega upravo čitate!).
Glavni urednik Podravskog lista Robert Mihaljević svoj je iskustvo prvo sažeo konstatacijom kako ta novina, u njegovom desetogodišnjem mandatu glavnog urednika, nije dobila niti jedan sudski postupak koji su protiv njih pokrenuli lokalni politički moćnici.
No statistika Podravskog lista kada su sudske tužbe u pitanju ipak nije tako crna, nastavio je Mihaljević, jer gotovo 90% slučajeva na sudovima “njegovi” novinari dobivaju. No radi se o slučajevima u kojima su tužitelji “obični mali ljudi”.
-Signifikantan je proces koji traje već 5-6 godina.Usporedo s padom naklade i prihoda od oglašavanja, presude za duševne boli se udvostručavaju, utrostručavaju, a u našem slučaju učetverostručavaju. To nije slučajno. Kad smo najranjiviji i kad smo dovedeni pred zid i kad nam je doslovce ugrožen opstanak, naknade za duševne boli se enormno povećavaju. Ne mogu se oteti dojmu da su lokalni političari u sprezi s lokalnim pravosuđem učinili sve da zatru svako kritičko mišljenje, zaključio je Mihaljević.
Mač nad glavom
Iskustvo sa sudskim tužbama portala Tris (kojeg upravo čitate) u odnosu na druge, danas ispričane na tribini HND-a, specifično je po tome jer se radi o neprofitnom portalu koji ovisi o financiranju putem natječaja kojih je sve manje i manje. Kako u takvim prilikama otplatiti dosuđene odštete i kako uopće opstati? Teško.
– Ako ste neprofitni pa vas još zaspu tužbama, onda nema druge nego se predati, kapitulirati, odslužiti što vas spada i gotovo. U ovoj situaciji kada već dvije godine nema nikakvog natječaja za neprofitne medije, životarimo, snalazimo se, a onda vas pogode još i tužbe…Drugi bi već i odustali, ali čini mi se kako nas to, na neki način, još dodatno jača, kazala je urednica Trisa, Davorka Blažević.
Tris, za razliku od Podravskog lista, ne tuže “lokalni moćnici”:
-Nas tuže “nacionalni moćnici”. Zadnji primjer je tužba sutkinje Vrhovnog suda koja nije protiv portala nego protiv mene osobno. Kada je završio kazneni postupak za uvredu, platila sam sudske troškove i nekoliko tisuća kuna kazne, sve skupa oko deset tisuća kuna. No nakon toga je uslijedila privatna tužba u građanskoj parnici u kojoj ista sutkinja traži 150 tisuća kuna zbog duševnih boli. Taj je iznos u prvostupanjskom postupku prepolovljen, ali opet radi se o, za mene, apsolutno nedostižnom iznosu. Tris je prošao sličnu priču-kada je objavio “portret” izvjesne dužnosnice koja je, prije nekoliko godina, bila tema u gotovo svim medijima. Naravno uslijedila je tužba, održano pripremno ročište nakon kojeg dolazi ovrha na 37 tisuća kuna. Posljedice tog pritiska na naš portal bile su da smo odustali od jedne od naših prepoznatljivih rubrike “Portreti”.
Tužbama se guši kritičko novinarstvo
Novinar Slobodne Dalmacije, Vladimir Matijanić kazao je kako ne treba vlastima i sudovima slati nekakve apele za promjenom zakona jer :
– Neće se ništa promijeniti. Na vlasti je stranka koja je nekad slala svoje jurišnike da oružjem zauzimaju redakcije. Mi kao struka možemo jedino pokušati napraviti mrežu solidarnosti i osnovati fondove solidarnosti koji će pomoći novinarima da ne upadnu u dužničko ropstvo zbog svog rada. Ne možemo očekivati promjenu od saborske većine koja je izabrala vodstvo HRT-a koje je sve medije zasulo tužbama.
Novinaru portala Index, Ilku Ćimiću sve “miriše na devedesete kada je tužbama uništen Feral”.
-Tada se slobodno i kritičko novinarstvo gasilo tužbama i presudama. Danas postoji više Ferala, velikih i malih, istina se ne može zataškati, ona će uvijek naći svoj put, kazao je Ćimić.
Glavni urednik Večernjeg lista, Dražen Klarić je zaključio kako su duševne boli u Hrvatskoj postale biznis koji, čini se, neće stati:
-Postoje uigrane šablone, prvo se tuži novinar, a potom nakladnik. Zadnja linija obrane je kad krenu tužbe prema strukovnoj organizaciji. Tu ne smijemo ustuknuti, jer iza toga ne ostaje ništa, kazao je Klarić dodajući kako je HND uvijek bio posljednje utočište za novinare kada su imali problem.
1 163 aktivna sudska predmeta protiv medija i novinara
Ukupni broj aktivnih sudskih predmeta protiv novinara i medija iznosi 1163, a novčani iznosi koji se njima traže broje se u desecima milijuna kuna. Podaci su to koje je danas iznio HND odnosno njegova potpredsjednica Slavica Lukić. Naime HND je proveo anketu među medijima poslavši upitnik o aktivnim tužbama na oko 90 adresa medija. Odgovor je stigao tek od njih 18 na koje se spomenute brojke i odnose.
Najviše tužbi je protiv Hanza medie (Jutarnji list, Globus)-459, koje su u prosjeku teške oko 100 tisuća kuna. Styria( Večernji list, 24 sata) ima 420 tužbi. Slijedi Slobodna Dalmacija sa 100 aktivnih tužbi, pa Index sa 70….
Lukić je istaknula kako se ističu tri grupe tužitelja: HRT, Sveučilište u Zagrebu te kao treća grupa-suci.
-Ako vas tuži sudac i ako ste medij ili novinar, jako teško ćete dobiti spor, kazala je Lukić dodajući kako su u slučaj sudaca odštetni iznosi za duševne boli puno veći.
Glavni tajnik Europske federacije novinara (EFJ) Ricardo Gutiérrez je zaključio kako u Hrvatskoj neki ljudi zloupotrebljavaju zakon kako bi ušutkali novinare i sakrili prave probleme te je pozvao HRT da odbaci tužbe protiv svih medija i novinara.
Hrvatska među rekorderima po pitanju tužbi protiv novinara i medija
Predsjedik HND-a Hrvoje Zovko kazao je kako su tužbe kontinuirani problem s kojim se suočavaju novinari i mediji u Hrvatskoj. Odgovornim smatra premijera Plenkovića koji već dva mjeseca šuti o tužbama HRT-a koje sramote Hrvatsku.
– Hrvatska ulazi u red zemalja rekordera po pitanju tužbi protiv novinara i medija. Demokratska vlast koja želi biti proeuropska ne smije šutke gledati kako se i na ovakav način uništava jedna profesija. A to se svih ovih godina događa u Hrvatskoj. Danas s ovoga mjesta želimo stoga jasno i glasno poručiti da ne pristajemo na pokušaj ušutkivanja putem tužbi, kazao je Zovko dodajući kako su duševne boli danas postale drugo sredstvo ta nametanje cenzure.
– Ključan je problem potpuno neprihvatljiv kazneni progon novinara, jer to ugrožava slobodu govora i medija, a time i demokraciju. Sudska praksa potvrđuje da najčešće uopće nije riječ o zaštiti od uvreda, kleveta i sramoćenja, nego se često koristi i kao instrument za suzbijanje kritike i zastrašivanje novinara. HND godinama upozorava na to da kaznena djela protiv časti i ugleda treba dekriminalizirati, suce educirati o važnosti slobode govora tako da slobodu izražavanja ne pretpostavljaju zaštiti ugleda i časti, a novinare educirati da profesionalno i odgovorno obavljaju svoj posao.
Na kraju okruglog stola Hrvatsko novinarsko društvo je uputilo preporuke kojima se između ostalog zalaže za dekriminalizaciju kaznenih djela protiv časti i ugleda. U HND-u drže da primarni oblici popravljanja štete trebaju biti objavljivanje ispravka, odgovora ili isprike uklanjanje štetnog članka, utvrđenje neistinitosti sporne informacije, objavljivanje pravomoćne presude i slični oblici popravljanja neimovinske štete. Novčano popravljanje štete treba biti rezervirano samo za iznimne situacije, kada je šteta takve vrste i takvog intenziteta da je nije moguće popraviti na drugačiji način. Visina pravičnih novčanih naknada koje se dosuđuju u medijskim sporovima treba biti usklađena s novčanim iznosima naknade štete koji se dosuđuju u drugim postupcima zbog povrede prava osobnosti, a kažnjavanje novinara i medija nikako ne smije biti svrha sudskih postupaka. Također se ističe kako mediji ne bi smjeli odgovarati radi prenošenja informacija koje su u interesu javnosti, primjerice izjava političara, dužnosnika i javnih osoba, kada se radi o stavovima o kojima javnost ima pravo biti informirana., a javne osobe, političari i javne ustanove trebaju pokazivati značajno veći stupanj tolerancije prema novinarskom izvještavaju i kritičkom propitivanju svojeg javnog djelovanja. Također HND je još jednom istaknuo kako traži da HRT povuče sve tužbe.
Na kraju teksta evo i video snimka okruglog stola “Novinarstvo pred sudom”
