Od početka godine lagane plastične vrećice moraju se naplaćivati no mnogi se trgovci još uvijek toga ne drže

S prvim danom ove godine na snagu je stupio izmijenjeni Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži prema kojem se lagane plastične vrećice moraju naplaćivati na svim prodajnim mjestima. No, kako upozoravaju okolišne udruge, mnogi se trgovci još uvijek toga ne drže.

U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 200 milijuna plastičnih vrećica, od čega se zbog visokih troškova tek oko 1% reciklira. Plastične vrećice se u prosjeku koriste samo 25 minuta, a potrebno je i do tisuću godina za njihovu razgradnju u prirodi gdje najčešće i završavaju.

Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži koji je u primjeni od početka ove godine, prodavatelj je obvezan  potrošaču naplatiti sve lagane plastične vrećice. A kako je definirano Pravilnikom lagane plastične vrećice su one s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona.

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži

                                                                                     Članak 14.a

(1) Prodavatelj mora sve lagane plastične vrećice za nošenje naplatiti potrošaču na prodajnom mjestu robe ili proizvoda.

(2) Prodavatelj je obvezan na mjestima na kojima besplatno daje vrlo lagane plastične vrećice za nošenje istaknuti vidljivu obavijest potrošačima o štedljivom i racionalnom korištenju ovih vrećica oznakom sadržaja »VREĆICE KORISTITE ŠTEDLJIVO«.«.

Za najtanje, vrlo lagane, vrećice s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, koje se danas većinom upotrebljavaju za zamatanje voća, povrća i mesa, ovim izmjenama Pravilnika ne propisuje se obavezna naplata već samo obaveza prodavatelja da istakne vidljivu obavijest potrošačima o štedljivom i racionalnom korištenju.To su vrećice koje se koriste isključivo kao primarna ambalaža i nisu namijenjene za nošenje namirnica iz trgovina.

Plastične vrećice” razasute” su po plažama/Foto:Tris

Ekološke udruge u Hrvatskoj prate kako se Pravilnik provodi i ističu da se neke trgovine vrlo ozbiljno i precizno pridržavaju novih zakonskih odredbe, no s druge strane ima onih koje ih u potpunosti zanemaruju. Stoga iz udruga pozivaju da takve treba prijaviti nadležnim institucijama.

Udruge poput Zelena akcije, Prijatelja životinja ili Greenpeacea  godinama upozoravaju na štetnost nekontrolirane uporabe plastičnih vrećica jer su zbog dijeljenja plastičnih vrećica, potrošači izgubili svijest o njihovoj stvarnoj cijeni za okoliš.

Jedna osoba uporabom platnene vrećice u prosjeku štedi 288 plastičnih vrećica godišnje

Da su plastične vrećice problem prepoznalo je mnogo država u svijetu koje ih naplaćuju i oporezuju, a neke države su ih potpuno zabranile kako bi zaštitile svoj okoliš te životinjski svijet na kopnu i u moru.

Bez plastičnih vrećica se može, samo treba početi mijenjati dosadašnje loše navike. Prioritet bi nam trebalo još drastičnije smanjenje i prestanak proizvodnje plastičnih vrećica i druge plastične ambalaže, njihova ponovna uporaba i reciklaža te prelazak na višekratno iskoristive platnene vrećice i torbe, ističu ekološke udruge. Recikliranje u slučaju plastičnih vrećica nije ekonomično, teško je provedivo, a i ne rješava problem njihove daljnje neumjerene proizvodnje zbog koje se troše golemi resursi i toksične kemikalije.

Iz udruge Prijatelji životinja pozivaju građane da pridonesu očuvanju okoliša i zaštiti životinja korištenjem platnenih torbi, mrežastih i platnenih vrećica, košara i sličnih višekratno uporabljivih predmeta. Apeliraju i na pridržavanje mjera propisanih Pravilnikom te savjesne građane mole da nadležnim službama prijave svako kršenje, jer to je kako ističu, na dobrobit svih nas.