POLITIKA Stranka GLAS traži izmjenu Vatikanskih ugovora
Anka Mrak-Taritaš u Nu2 (Snimka zaslona)
Stranka GLAS je u saborsku je proceduru uputila prijedlog kojim traže pokretanje postupka pregovora o izmjenama Ugovora između Svete stolice i Republike Hrvatske.
Predsjednica stranke GLAS, Anka Mrak-Taritaš na današnjoj je konferenciji za novinare istaknula kako je osnovni cilj njihove inicijative zaštita sekularnih vrijednosti Republike Hrvatske.
– Ovo je prvi put da je jedna ovakva inicijativa, u zadnjih 20 godina, upućena u Sabor i da idemo prema Vladi.U četiri navrata pisali smo Vladi što Vatikanski ugovori financijski znače za Hrvatsku, no nismo dobili odgovor. Temeljem Vatikanskih ugovora RH godišnje izdvaja 900 milijuna kuna, usporedbe radi to je od proračuna Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva turizma, zajedno. Mi smo odlučili napraviti ono što treba napraviti. Uputili smo u saborsku proceduru prijedlog zaključka temeljem kojeg tražimo pokretanje postupka pregovora o izmjeni ugovora između Republike Hrvatske i Svete Stolice. Osnovni cilj je zaštita sekularnih vrijednosti RH što je ujedno i ustavna kategorija, kazala je Mrak-Taritaš.
Šef GLAS-ovog Programskog vijeća Igor Kolman smatra kako u reviziju ugovora treba pristupiti zbog dva osnovna problema:
-Jedan je da oni uzrokuju protuustavne posljedice. Načela jednakosti i slobode vjeroispovijesti i načela odvojenosti crkve od države značajno su narušena u Hrvatskoj. Drugi problem je da su ugovori veliko financijsko opterećenje, tim više što su neke odredbe potpuno nepredvidive i nemaju niti ograničenje iznosa niti rokova.
Potpredsjednik GLAS-a, Goran Beus Richembergh je istaknuo kako pitanje Vatikanskih ugovora ne stavljaju u fokus javnosti kao ideološko pitanje, ali je svjestan da će biti i takvih pokušaja jer se svaki govor o suspektnosti Vatikanskih ugovora pokušava prikazati kao ideološka borba.
U 20 godina 15 milijardi kuna
-To je za nas prije svega ustavno-pravno pitanje. Smatramo da su četiri ugovora izašla iz okvira ustavnoga poretka i da su bitno narušila načelo sekularnosti. S druge strane to je iznimno važno financijsko pitanje jer treba znati da je Hrvatska u trenutku kad je potpisivala ugovore imala 27-28 posto udjela javnog duga u BDP-u, a danas je to preko 80 posto. Ako krenemo od procjene da je 2017. izdvojeno 900 milijuna kuna za potrebe samo jedne vjerske zajednice odnosno Katoličke crkve, onda nije teško izračunati da se, u 20 godina koliko su ugovori na snazi, radi o iznosu od najmanje 15 milijardi kuna, kazao je Richembergh.
Kada se ti iznosi usporede za sredstvima koje RH u svom proračunu rezevira za različite razvojne i socijalne programe onda to pitanje ulazi u domenu razvoja i socijalnih politika, smatra Richembergh.
– Moramo reći da u tom cijelom nizu promijenjenih okolnosti, od kojih mi i polazimo, imate podatak da je cijeli konstrukt Vojnog ordinarijata odnosno dušebrižništva prema Oružanim snagama RH rađen u trenutku kada je po odorom bilo 300 tisuća vojnika i časnika. Danas ih je osam puta manje, dakle potrebe su potpuno drugačije.
Crkva iz Vatikanskih ugovora crpi politčku moć
No Vatikanski ugovori imaju i još jednu posljedicu, istaknuo je Richembergh, a to je da na temelju njih Katolička crkva crpi nevjerojatnu političku moć i neformalni utjecaj koji koristi da bi nametnula neke teme koje štete i sekularnosti društva i prostoru sloboda.
-To koriste i neke političke snage, koje nemaju izborni legitimitet, da nametnu neke teme kao političke teme par excellence. Nas zabrinjava što se na taj način pokušava srozati niz dosegnutih standarda ljudskih i građanskih prava u ovoj zemlji.
GLAS je sa današnje konferencije poručio kako odredbe ugovora treba smanjiti na razumnu mjeru, a neke od njih redizajnirati ili ukinuti. Traže izmjenu sva četiri ugovora sa Svetom stolicom – o suradnji na području odgoja i kulture, o gospodarskim pitanjima, o pravnim pitanjima te o dušebrižništvu katoličkih vjernika pripadnika Oružanih snaga i redarstvenih službi RH. Smatraju i da nastavu vjeronauka treba održavati u vjerskim institucijama. Za GLAS bi najpoželjniji model financiranja Crkve bio slobodnom voljom građana.
