Prenosimo s Faipressa.
Fotomontaža: Fairpress/prntscr HRT
Piše: Ana Gavranić
U posljednje vrijeme u javnosti cirkuliraju navodi o klerikalizaciji programa javnog servisa, kao i o klerikalizaciji društva općenito. Hrvatska radiotelevizija (HRT) je samo prošle godine emitirala više od 2000 emisija vjerske tematike, „od čega je samo na Prvom programu Hrvatske televizije prikazana u prosjeku jedna emisija dnevno, što je oko 11.000 minuta vjerskog programa, a na Drugom programu prenošeno je pet misnih slavlja i niz dokumentaraca s vjerskom tematikom, baš kao i u slučaju Trećeg te Četvrtog programa“, pisao je o tome novinar Hrvoje Šimičević, prema statistici koju je dobio na uvid.
Navedena statistika sugerira da je HRT proizveo 2016. godine najmanje „83 različite emisije isključivo vjerskog sadržaja, prikazana je 31 redovna specijalizirana emisija na radiju i televiziji, od čega 22 na prva dva nacionalna radijska kanala i regionalnim ispostavama Hrvatskog radija (HR)“.
Nadalje, „javna medijska kuća emitirala je oko 200 misnih slavlja, zaređenja, dokumentaraca, hodočašća i raznih komemoracija s prigodnim misama, a na HR1 slušatelji su mogli čuti više od 630 emisija, uključujući dnevne, petominutne propovijedi, Radio Sljeme imao je više od 100 emisija i svakodnevnu vjersku poruku koja se reprizira, slično kao i Radio Pula“. Zatim, „Radio Osijek je emitirao 52 vjerska priloga, baš kao i Radio Rijeka i Radio Zadar, uključujući svakodnevnu emisiju ‘Mir i dobro’, Radio Knin je imao više od 150 emisija, Radio Split 52, Radio Dubrovnik više od 100, a Glas Hrvatske ukupno 59 vjerskih emisija, a među njima je i pet pravoslavnih svetkovina, dvije islamske i jedna za židovske vjernike, te pet redovnih multikonfesionalnih emisija“.
O statističkim podacima koji upućuju na klerikalizaciju programa na HRT-u, upitali smo Hrvatsku radioteleviziju, iz koje su nam kazali kako se na proizvodnju religijskoga programa Hrvatske radiotelevizije godišnje troši nešto manje od jedan posto sredstava iz predviđenoga programskoga proračuna ili, preciznije, približno dva milijuna kuna od ukupno 350 milijuna kuna predviđenih za stvaranje programskih sadržaja na Hrvatraskoj radioteleviziji.
– Emitiranje religijskoga programa Hrvatske radiotelevizije u skladu je potpisanim ugovorima između Hrvatske radiotelevizije i Hrvatske biskupske konferencije te s ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i manjinskim vjerskim zajednicama. Svi su navedeni ugovori su i dalje na snazi. Napominjemo i kako se Hrvatska radiotelevizija pridržava Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji u kojemu se, među ostalim, navodi da će Hrvatska radiotelevizija proizvoditi, suproizvoditi i objavljivati programe iz područja religijske kulture te unapređivati razumijevanje između religija i vjerskih zajednica. Hrvatska radiotelevizija pridržava se i odredaba Ugovora s Vladom Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine u kojima su propisani udjeli religijskoga programa u ukupnome programu. Ovime ističemo i kako statistički podaci za razdoblje od 2013. do 2016. godine pokazuju da je udio sadržaja iz religijske kulture u ukupnome emitiranom programu u tom razdoblju gotovo nepromijenjen – kažu na HRT-u.
Iz HRT-a su također istaknuli da su temeljem Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske u petogodišnjemu ugovornom razdoblju na Prvome programu Hrvatske televizije (HRT – HTV 1) obvezni emitirati 2,2 % programa posvećenoga religijskoj kulturi, a od početka trajanja važećega Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske do danas na tom su programu emitirali 2,4 % programa posvećenoga religijskoj kulturi.
– Na Drugome programu Hrvatske televizije (HRT – HTV 2) tijekom trajanja važećega Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske obvezni smo emitirati 1,1 % programa posvećenoga religijskoj kulturi, a od početka trajanja sadašnjega Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske do danas na tom smo programu emitirali 1,1 % programa posvećenoga religijskoj kulturi. Važeći Ugovor između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za Treći program Hrvatske televizije (HRT – HTV 3) ne propisuje obvezan udio sadržaja posvećenih religijskoj kulturi, ali u opisu programske osnove toga programa u važećemu Ugovoru stoji kako će Treći program Hrvatske Televizije (HRT – HTV 3) dio programskoga prostora namijeniti religijskoj kulturi – odgovorili su iz RJ Komunikacije HRT-a.
Za cjelokupan program u kojem ima i sadržaja koji se mogu svrstati i u religijsku kulturu, kazali su da će biti evidentiran na Trećem programu među sadržajima iz umjetnosti i kulture te da je “tijekom trajanja važećega Ugovora evidentiran zanemariv dio takva sadržaja – svega 0,4 %. Na Četvrtome programu Hrvatske televizije (HRT – HTV 4) tijekom trajanja važećega Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske i da su obvezni emitirati 1,1 % programa posvećenoga religijskoj kulturi, a od početka trajanja sadašnjega Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske do danas na tom su programu emitirali 0,9 % programa posvećenoga religijskoj kulturi”.
Književnik, kolumnist Jutarnjeg lista i novinar Jurica Pavičić istaknuo je za Fairpress da nije dojam da je TV program klerikaliziran, nego očita činjenica koja je dokumentirana i kvantitativnom i kvalitativnom analizom.
– Mi smo svjedočili da se u Hrvatskoj 4 godina provodila konzervativna rekonkvista kojoj je cilj bio istisnuti navodno dominantne ateističke i liberalne vrijednosti iz politike i društva. HDZ je na valu te revolucije ulovio vlast, i sad onima kojima duguje uslugu vraća nadarbinu, baca je kao prascu jabuke. Politička desnica se u Hrvatskoj nikad neće usuditi ići u oštro političko udovoljavanje crkvi, recimo kad su u pitanju abortus ili rad nedjeljom. Ali, zgodno je one koji su ti prijateljski pomogli “počastiti” kolačima, a taj je kolač HTV. Dakle- ovo što vidimo nije problem Crkve, nego problem politike koja se prema Crkvi ponaša kao da je kompartijski politbiro ili ono što se u SFRJ zvalo “Vijeće federacije”, a u Iranu se zove “Vijeće revolucije” i u njemu isto sjede parapolitički klerici. HRT je žeton žrtvovan za ideološku lasku. Osobno, mislim da će Crkva biti ona koja će ovaj grijeh oholosti najviše i platiti, jer je već sad izgubila vjernike iz urbane srednje klase, a uskoro će je ljudi početi gledati kao što smo mi 1980. gledali Subnor. Neka- uostalom- pogledaju kako je to teklo u Španjolskoj nakon Franca – kazao je Pavičić.
Još od dolaska Siniše Kovačića na funkciju v.d. glavnog ravnatelja javnog servisa, počeli su kolati navodi o klerikalizaciji programa na televiziji i radiju. Kovačić je jednom prilikom u intervjuu za Express, osvrnuvši se na klerikalizaciju programa, kazao da to „nije klerikalizacija HRT-a, nego izlaženje ususret vjernicima”. Naravno, na programu javnog servisa svakako mora biti osiguran prostor za vjersku tematiku, no bez korelacije Crkve i politike.
