Večerašnja predstava Nore Krstulović na Ljetnoj pozornici MDF-a u Šibeniku problematizira pitanja autorskih prava i intelektualnog vlasništva.
Nora Krstulović, Ivan Dečak, Maja Trlaja, Nataša Abramović i Milan Majerović Stilinović/Foto:J.Krnić
Naravno da je komplicirano kad su tu izvođačka, fonografska i autorska prava, pa zatim kolektivna i individualna, pa još i sva ona koja spadaju u srodna prava, a kruna svega je pravo intelektualnog vlasništva. I naravno da je institucija HDS ZAMP na lošem glasu, kad sva ta prava, kao i nameti koji ih prate, čine džunglu stavaka, članaka i zakona u kojima se baš ne snalaze ni pravnici kojima su autoska prava uža specijalnost, a svatko ih iščitava onako kako mu paše, pa se dobar dio tih nedefiniranih točaka zakona rješava na sudu.
U pomoć priskače kazališna predstava. “Priroda i društvo”, predstava ZKM-a, tu je da, prema riječima redateljice Nore Krstulović, “problematizira pitanja autora i autorstva” ili da “mlađim generacijama približi ideju intelektualnog vlasništva i autorskih prava u današnjem digitalnom dobu”, kako to objašnjava Milan Majerović Stilinović, glasnogovornik HDS ZAMP-a. Njih dvoje su, uz ravnateljicu HNK u Šibeniku Maju Trlaju, ravnateljicu ZKM-a Snježanu Abramović i lidera Vatre Ivana Dečaka, na tiskovnoj konferenciji najavili “Prirodu i društvo”, predstavu koja je danas, u programu Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku, na rasporedu u 21 sat na Ljetnoj pozornici.
“Priroda i društvo” je projekt HDS ZAMP-a, ZKM-a i umjetničkog kolektiva SKROZ, a osim problematiziranja i približavanja ideje autorstva i intelektualnog vlasništva, sasvim smo sigurni, za cilj ima i ublažavanje kolektivnog stava javnosti prema ZAMP-u i njegovim nametima. Samo u Šibeniku ima nekoliko ZAMP-ovih dužnika koji već godinama posjećuju suce za prekršaje, pokušavajući postići nekakav dogovor oko isplate duga, a da ne završe pod ovrhom.
Ova predstava takvima neće ublažiti patnje, no da se “sive zone” oko autorskih prava jednog dana moraju riješiti, to je sigurno. Zato “Priroda i društvo” cilja na mlade, da od tinejdžerskih nogu pokušaju shvatiti sve pravne zavrzlame, prava i obveze proizašle iz Zakona o autorskim pravima i sličnih zakona. – Svi se mi probijamo kroz šumu novih zakona i nije nam baš potpuno jasno što je dozvoljeno, a što ne. Predstava jezabavna, duhovita, edukativna i vrlo precizna, daje bezbroj podataka o tome kada i kako su nastala zaštićena autorska prava – reći će Snježana Abramović, prva osoba ZKM-a.
Prava na svjetionik
– Tema je važna i intrigantna. Mi kroz ovaj festival komuniciramo s mladima i odgajamo ih preko umjetnosti. Kad pokušavamo osvijestiti pojam autorskih prava i intelektualnog vlasništva, najbolje je govoriti o tome mladima, oni su zalog za budućnost – rekla je Maja Trlaja, podvlačući time taj pohvalni pokušaj tima koji je osmislio “Prirodu i društvo”.
– Od ugovornih odnosa, pa do same predstave, sve je podređeno tome da nam u svakom trenutku postavlja pitanje što je to autorstvo, gdje su granice njegove zaštite i od čega bi autori u 21. stoljeću trebali živjeti – izjavila je redateljica Nora Krstulović, ističući da joj je majka presretna što je njezina predstava u sklopu MDF-a. Majka Krstulović se, naime, rodila na svjetioniku na šibenskom kupalištu Jadrija, i da je kojim slučajem tada postojala svijet o autoskim pravima, možda je danas mogla imati postotak od svakog bljeska svjetionika. Karikiramo, no tako se daleko otprilike može otići u pokušaju iščitavanja autorskih i intelektualnih prava. Svi su u pravu, ali ZAMP uvijek pobjeđuje.
A kako ZKM stoji s pravima i obvezama glede “Prirode i društva”? – Sklopili smo ugovor po kojemu svi autori i izvođači dobivaju simbolična prava, iznos od jedne kune – objasnit će Nora Krstulović. – Dogovor s autorom glazbe Vedranom Peternelom je bio da se glazba radi namjenski za ovu predstavu, pjesme nisu ni prijavljene ZAMP-u, stoga ni ne podliježu zaštiti – nadovezao se Majerović Stilinović.
Dakle, “Priroda i društvo”, ZAMP-ov projekt, neće ZAMP-u platiti ni lipu. Postavilo se tada, u razgovoru poslije “presice”, i logično pritanje može li se onda svaki glazbeni festival prijaviti kao kazališna predstava i s izvođačima potpisati ugovor u kojem bi stajalo da oni besplatno ustupaju svoju autorsku glazbu predstavi. I tako zaobići plaćanje ZAMP-u. Može i ne može. Komplicirano je, upozorili smo vas na početku…
