- Bijela golubica obično simbolizira mir, dok je ne upucaju iz lovačke puške (foto www.ecology.com)
Ljudi su uglavnom više fascinirani ratom nego mirom, zlim nego dobrim, onaj tko proizvodi ratove proizvodi i dugove, pa onda gospodari svijetom, mediji iz nekog razloga napuhavaju lokalne sukobe i pretvaraju ih u ‘svjetske’, znanost nema puno veze s društvom… To su neke od teza s trodnevnog godišnjeg simpozija Hrvatskog filozofskog društva posvećen temama rata i mira koji je održan u Zagrebu, kako izvještava HINA.
Na tom je simpoziju sudjelovalo pedesetak znanstvenica i znanstvenika iz Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine, koji su ponudili četrdesetak radova filozofa, sociologa, povjesničara, teologa kao i pripadnika, kako se ističe, vojnih znanosti. Jedan od zaključaka trodnevnih rasprava je i da ‘znanost o ratu ima vrlo ograničen utjecaj na društvenu zbilju‘. No nije to jedina nevesela okolnost: simpozij se, eto, događao u vrijeme svojevrsne globalne medijske predstave koja agresivno svjetskom stanovništvu nameće strah od rata.
– Simpozij se događa u trenutku kad se milijarde duša stežu od užasa i straha pred ratom koji kao da samo što nije izbio, a kad se skup planirao nije bilo zamišljeno da bude održan u danima koji izgledaju kao oni u srpnju 1914. ili u kolovozu 1939. godine – ustvrdio je član Organizacijskog odbora Ozren Žunec.
No zašto je to tako? Predsjednik Organizacijskog odbora Goran Sunajko ipak zaključuje da prestravljenost milijardi o kojoj govori Žunec može biti i u odgovornosti medija, čija je uloga u aktualnim zbivanjima također tematizirana.
– Mediji zbog nekih posebnih interesa prenaglašavaju aktualne napade u Europi, te ih pokušavaju prikazati kao dio sukoba širih razmjera u povijesti, iako oni to doista nisu. To je doista aktualno pitanje u kojoj mjeri mediji moraju biti odgovorni i prikazivati događaje većim nego što oni jesu – kazao je Sunajko.
Rat stvara dugove, a kontrolori dugova vladaju
– Iako su prevladavala stajališta da znanost treba voditi miru, moram istaći da je ljudska fascinacija zlom daleko veća nego dobrim i mi smo također imali dominantne teme koje su tematizirale rat, a manje mir – ustvrdio je Goran Sunajko.
Nadalje, jedna od tema bila je ekonomska dominacija u svijetu, odnosno ratovi koji se vode za ekonomske resurse. Dafne Vidanec je predstavila stavove po kojima rat proizvodi kapital specifične vrste u kojem eksperti financijske industrije vide izvor buduće proizvodnje toga kapitala: dug.
– Rat stvara dugove. Dugovi su kapital. Tko kontrolira dugove koje proizvodi rat, taj je gospodar svijeta – kazala je Vidanec.
Raskorak između znanosti i društva jedna je od temeljnih pojava koja se potvrdila i na ovom skupu.
– Filozofija je uvijek težila miru i njezino tematiziranje je humanističko, dakle kroz poziciju čovjeka, koji nastoji uspostaviti odnos mira i harmonije. Međutim, događaji u društvu ne idu u skladu s filozofijom, pa se ponekad pri tome i pozivaju na neke filozofijske nazore. Uglavnom se radi o iskrivljenoj percepciji filozofije kod radikalnih skupina, ali ne može se posve poreći da neki filozofski nazori, pogotovo oni oko rasnih teorija i odnosa nacije i pojedinca, nisu dali povoda za ono što se događa u svijetu – drži pak Sunajko.
Ozren Žunec smatra kako je rat trenutno jako prisutan u javnosti zbog posljednjih događaja koji su pogodili Europu.
Zlokobna stimulacija besmislenih podjela
– Rat postaje zanimljiv kad se počne nama događati. On se uvijek može nama dogoditi, ali čovječanstvo ga ne promatra tako, jer ako se negdje drugdje događa, nadamo se da će tamo i ostati. I znanost je ulovljena u isti odnos. Društvene i humanističke znanosti se relativno rijetko i s nelagodom bave ratom. Vjerojatno zato što je tema sama po sebi odbojna, a s druge strane jer ne postoje načini da se o ratu razmišlja. On je posve suprotan onome što je civilizacija, iako je on ujedno civilizacijski događaj, ali je svojom destruktivnošću protiv svih principa na kojima civilizacija počiva – veli Žunec.
Ništa ne promijeni jedno društvo toliko kao rat, a izuzev materijalnih razaranja, mijenjaju se i nestaju običaji, sustav i ljudi se promijene, zaključeno je, a isto je vidljivo i u svakodnevmnoj hrvatskoj zbilji.
– S obzirom na to, nevjerojatno je koliko se mali broj ljudi kod nas time bavi, iako smo ga nedavno imali u vlastitom društvu. Kao da bi teorija rata pospješila zbivanje ratova? Ne bi. Cilj je upravo da se upoznavanjem rata preveniraju sukobi. Da ljudi znaju kakve će posljedice nastati, vjerojatno ne bi ulazili u rat. Da se razmišlja o ubijenima i invalidima do kojih će doći, vjerojatno se ne bi u to ulazilo. Zato je istraživanje rata upozorenje šta rat sve donosi – objašnjava Žunec smisao i potrebu znanstvenog sagledavanja rata (i mira).
A o ratu ponešto znaju ili bi trebali znati i građani u našoj zemlji, Hrvatskoj, gdje smo jedan takav užasan događaj imali u svježoj povijesti, otprije jedva dva desetljeća. No, čini se kako je društvo (u cijelini) od toga naučilo vrlo malo ili ništa, te je i dalje i u ovom trenutku podložno kvarnim političkim manipulacijama i zlokobnoj stimulaciji posve besmislenih podjela među građanima. Tako i Ozren Žunec, koji je vodio niz projekta o sociologiji rata, kaže da su znanstvena bavljenja unaprijedila metodologiju i dovela do rješenja nekih teorijskih dilema, ali da je pitanje hoće li to ikada društvo koristiti.
Rat kao argument za rat, a ne protiv rata
– Rat se danas kod nas spominje u ideologiziranim situacijama. Rat koji je kod nas završio prije 20 godina, prisutan je kao način da se izvrši diferencijacija u društvu, da se odvojimo od onih za koje smatramo da nisu naši i da se stopimo s onima za koje smatramo da su naši. Samo biće rata ne dolazi u žižu razmatranja. Naprosto, mi smo slijepi pred ratom i prema njemu se znamo samo instrumentalno odnositi. Prečesto se rat koristi kao argument za rat, a ne protiv rata – smatra on.
Na koncu, Žunec se u osvrtanju aktualnog stanja u svijetu pozvao na izjavu pape Franje, koju smatra ‘nevjerojatno promišljenom‘.
– Na pitanje je li ovo početak Trećeg svjetskog rata, papa je odgovorio: „To je dio toga“. Papina ocjena je nevjerojatno promišljena. Stvar je već počela, ovo su njezini dijelovi. Rat je već davno počeo, ali mi nismo svjesni toga. Sad smo donekle uključeni. Ali što je bilo 2003., s invazijom na Irak, s Arapskim proljećem… to je dio toga početka, ali to nas nije dodirivalo – zaključio je Žunec, kako bi se reklo, pesimistično.
Što je rat, valjda je svima poznato. No što je mir? Navodno su još u vremenima Rimskog carstva, koju smatraju jednom od kolijevki tzv. zapadne civilizacije, imali navodno mudru izreku, a neki će reći potpuno promašenu definiciju pri kojoj je: mir – odsustvo rata.
A znamo i kako je završilo Rimsko carstvo.
Bijela golubica obično simbolizira mir, dok je ne upucaju iz lovačke puške (foto www.ecology.com)
Oglas
