Prosvjed s dna mora – foto: Facebook Zelena Istra
Domaći političari, vjerovatno pogonjeni pritiscima korporacija izvana i nekim svojim internim potrebama, Hrvatsku sve intezivnije guraju u naftni glib. Posve su zaglibili u nastojanjima da što prije omoguće kojekakvim svjetskim korporacijama istraživanje, a potom bušenje i eksploatiranje nafte i plina iz podmorja na hrvatskoj strani Jadranskog mora, unatoč međunarodnim peticijama, prosvjedima, upozorenjima zbiljskih stručnjaka i protivljenju velikog broja zdravomislećih građana u Hrvatskoj i inozemstvu.
Upozorenja kako bi se i najmanjim incidentom vezanim uz naftu mogli na dugi rok pozdraviti s opjevanim ljepotama Jadrana i s osnovnom gospodarskom granom turizmom, a onda i brojnim drugim vezanim djelatnostima koje prehranjuju mnoge u državi ih baš i ne diraju.
Nepromišljeno brljanje s bušotinama
Umjesto promišljanja o mogućoj gospodarskoj, ekološkoj i socijalnoj katastrofi uzrokovanoj brljanjem s bušotinama nafte, mogućim koncesionarima i bušačima na Jadranu se glava servira na panju, a na pladnju velikodušno nudi more, strateški resurs i nevjerovatnih 29 polja na nebuloznih 38.822 km2, budući da je ukupna površina hrvatskog Jadrana 40.984 km2 (!). (vidi više u tekstu od rujna)
Tako je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić potvrdio kako će nova godina započeti s novom uglljikovodičnom ofanzivom – na sjednici Vlade u petak 2. siječnja će biti donesena odluka o izboru tvrtki s kojima će se pregovarati o koncesijskim ugovorima za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na Jadranu.
‘Vrijedan i osjetljiv projekt’
– Riječ je o vrlo vrijednom projektu od nacionalnog interesa i vrlo osjetljivom projektu. Kako je riječ o velikom projektu onda pravne posljedice i bilo kakve greške u proceduri ili manjkave odluke mogu kasnije izazivati sudske odluke, arbitraže. Kako smo svjedoci arbitraža u tom segmentu, kao u slučaju Ina-MOL, bili smo jako oprezni – ustvrdio je Grčić.
Bušotina razuma (foto Facebook Save Adriatic)
Vlada odluku o izboru tvrtki s kojima će pregovarati o koncesijskim ugovorima za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na Jadranu treba donijeti najkasnije 2. siječnja, jer bi u protivnom kompanije koje su poslale ponude mogle tužiti državu i tražiti odštetu zbog odugovlačenja procesa, vele.
Kompanije će tužiti državu? Istu državu koja im omogućava iskorištavanje neprocijenjivog morskog prostora? Nevjerovatno…
Vrdanje sa stajalištima
A političari, primjerice predsjednički kandidati, vješto su dosad vrdali u svojim (be)smislenim odgovorima na pitanja što misle o eksploataciji nafte. Dok se kandidatkinja Grabar Kitarović javno hvalila svojim američkim, NATO i raznoraznim trilateralnim vezama čije su aspiracije prema jeftinoj nafti globalno poznate već stoljećima, dotle njezin protukandidat Josipović razmatra vlastita mišljenja, premda se već susretao s brojnim državnicima razgovarajući veselo o potencijalnim jadranskim bušotinama i naftnim platformama.
I dok je SDP-ova vlada spremno stala u službu budućih eksploatatora nafte, HDZ-ova strana samo žali što u ovom trenutku nije na njihovom mjestu, pa je za vjerovati kako bi oni ubrzo prepustili i preostali komadić mora koji još nije predviđen za bušenje, sudeći po njihovom dosadašnjem iznimnom doprinosu rasprodaji strateških nacionalnih interesa.
Blagdanska čestitka sa željama protiv bušenja Jadrana (foto Facebook Save Adriatic)
Baš zato su uoči drugog kruga glasovanja za predsjednika RH iz ekološke udruge Zelena akcija i Zelenog foruma, nacionalne mreže okolišnih udruga, uputili poziv predsjedničkom kandidatu Ivi Josipoviću i predsjedničkoj kandidatkinji Kolindi Grabar Kitarović da se javno i bez zadrške očituju o planiranom istraživanju i mogućoj eksploataciji nafte na Jadranu.
Pitanja za predsjedničke kandidate
U nekoliko pitanja okolišne udruge propituju stavove predsjedničkih kandidata o temi za koju tvrde da je od velikog interesa za građane u Hrvatskoj i za koju postoji jasan rizik od sklapanja štetnih koncesijskih ugovora s ekonomskog i ekološkog aspekta. U upitu se upozorava i na činjenicu kako nemamo osnovni dokument gospodarenja i zaštite Jadrana, Strategiju upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, a što dovoljno govori o našoj nespremnosti za provođenje potencijalno visoko štetnih aktivnosti na Jadranu.
Nadalje ih se pita:
– Koje konkretne mjere tokom svog predsjedničkog mandata namjeravaju provoditi, kako će osigurati široku javnu raspravu i konsenzus svih dionika koji svoju egzistenciju temelje na očuvanosti Jadrana, prvenstveno sektora turizma i ribarstva, te lokalnih zajednica uzduž obale?
– Smatraju li prihvatljivim da Vlada RH donosi odluku o broju koncesionara i istražnih polja prije provedene strateške procjene utjecaja na okoliš?
– Smatraju li kako mogući koncesionari i izvođači radova moraju, prije otpočinjanja bilo kakvih aktivnosti, preuzeti neupitne obveze naknade svih direktnih i indirektnih šteta i izgubljene zarade svim fizičkim i pravnim osobama u RH uslijed njihovih redovnih aktivnosti i eventualnih havarija?
– Može li po njima Vlada RH donositi odluku o izboru koncesionara bez jasne odredbe koja regulira pitanja odštete, i koje institucije smatraju vjerodostojnim garantima ispunjavanja tih obveza?
– Koje aktivnosti namjeravaju poduzeti kako bi se umanjili rizici i osigurala naknada štete iz sličnih aktivnosti u susjednim zemljama?
– Mogu li se obvezati kako će osobno pokrenuti regionalnu jadransku inicijativu za obustavom istraživanja i eksploatacije nafte na cijelom Jadranu?
Na koncu, oboje kandidata su pozvani da sami obavijeste javnost o svojim stavovima, te da odgovore dostave udrugama do 4. siječnja.
Bit će zanimljivo vidjeti te odgovore, ako ikada budu sročeni i objavljeni.
Oglas
