Kakvim ubrzanim tempom i stresnim načinom života živimo, nije ni čudo što broj oboljelih od depresije, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, stalno raste. Najnovija istraživanja govore o gotovo 300 tisuća oboljelih u Hrvatskoj, a još najmanje toliko je oboljelih od raznih oblika anksioznosti – tjeskobe, straha, zabrinutosti…
Depresiji su više sklonije žene nego muškarci
Gledajući ovaj sve narastajući problem globalno, priča dobija novu i upozoravajuću dimenziju. Računa se da je na svijetu preko 120 milijuna ljudi koji boluju od raznih duševnih bolesti i poremećaja pa se slobodno može govoriti o epidemiji ovih poremećaja. Posebno je alarmantno upozorenje koje stiže od Svjetske zdravstvene organizacije koja izdvaja depresiju kao treći najveći zdravstveni poremećaj. I ne staje tu. Upozorava se da bi depresija do 2022.g., a ni ona nije daleko, mogla skočiti na drugo neslavno mjesto ljestvice najvećih zdravstvenih poremećaja. Intrigantan je podatak da bi u slučaju ženske populacije depresija mogla vrlo brzo postati prvi javnozdravstveni problem, a u slučaju mučkaraca drugi. Dokazano je, naime da su depresivnim stanjima puno sklonije žene nego muškarci. Žene na probleme reagiraju depresivno.
Porast broja oboljelih u Hrvatskoj se veže uz posljedice rata, a u novije vrijeme naslanja se i na sve teže uvjete života, nesigurnost radnog mjesta ili što je još gore, gubitak posla, a samo takvih brojka se u Hrvatskoj kreće oko 380 tisuća. Razvod, također u velikoj mjeri uzrokuje depresivna stanja, a ako se zna da se u Hrvatskoj razvodi svaki treći brak onda je jasno otkud tako veliki broj oboljelih.
Sa porastom nesigurnosti na poslu ili stresa uzrokovanog gubitkom posla, stručnjaci procjenjuju da će se poremećaji množiti i multiplicirati. Samo na području EU danas je bez posla 5 milijuna mladih osoba. Kriza trese društva velikog broja zemalja čije je vodstvo zasad nemoćno u rješavanju kriznih stanja. Mnogi, osim bez posla, ostaju i bez svojih nekretnina, pa ne čudi sve veća stopa depresivnosti koja pogađa sve mlađu populaciju. Deložacije se ubrajaju među stresnije situacije u životu čovjeka. Na prvo mjesto uzroka koji mogu dovesti do depresivnosti svakako je gubitrak voljene osobe ili teško vlastito oboljenje, odnosno bolest bliske osobe. I samoća uzrokuje probleme depresivne naravi kao i nasilje koje je i u našem društvu sve prisutnije, posebice među mladima. Izloženost raznim oblicima šikaniranja, mobing, bulding i slični nasilni postupci kod mladih stvara osjećaj tjeskobe koji se zna pretvoriti u neko drugo još opasnije stanje. I nezdrava prehrana spada među moguće uzročnike depresija, kao i alkoholizam, konzumacija opojnih droga, pogođenost prirodnim katastrofama…Zanimljivo, depresiju može prouzročiti i manjak dnevnog svjetla čemu su posebno izloženi stanovnici Baltičkih zemalja. Opasno je i smanjeno kretanje, konzumacija nekih lijekova…
Siromaštvo kao okidač
Siromaštvo, također može biti važni okikač za nastanak bolesti. Prema istraživanjima Eurostata u Hrvatskoj, svakom trećem stanovniku prijeti siromaštvo. Najnovija istraživanja govore kako je 2011.g. čak 24,3 posto stanovništva EU bilo u riziku od sirmaštva. Najveće stope siromaštva su u Bugarskoj (49,3 %), zatim u Rusiji (41 %), potom slijedi Letonija, Grčka, Litva, Mađarska i Hrvatska sa oko 32 posto.
Epidemiologija duševnih poremećaja u Hrvatskoj govori da duševni poremećaji sudjeluju sa 6-7 posto u ukupnom broju bolesnika Hrvatske. Najveći broj hospitaliziranih pacijenata je u dobi izmedju 20-59 godina što ovu skupinu svrstava u vodeće uzroke bolničkog poboljevanja u radno aktivnoj dobi. Nadalje, svaki 4 ili 5 dan bolničkog lječenja otpada na ovu skupinu. U sveukupnoj stopi oboljevanja prevladavaju duševni poremećaji uzrokovani alkoholom i shizofrenijom.
U Hrvatskoj, kao i u svijetu, duševni poremećaju predstavljaju prioritetni javnozdravstveni problem. Stručnjaci, stoga navode kako je u očuvanju duševnog zdravlja potrebno osigurati stalni multidisciplinarni pristup i provoditi prevenciju duševnih poremećaja.
Depresija i suicidi u uzajamnoj vezi- sucidima su skloniji muškarci
Dr. Đulijano Ljubičić i dr. Rudolf Ljubičić ističu kako je riječ o bolesti koju je ponekad teško prepoznati jer zna biti zamaskirana u razne oblike ovisnosti. Depresija u brojnim slučajevima dovodi do suicida. Čak dvije trećine svih suicida uzrokovano je depresijom. Ako se zna da u Europi stopa suicida iznosi 18,3 posto, odnosno godišnje nestane skoro 40 tisuća ljudi, onda je već na prvi pogled jasno o koliko se teškom oboljenju radi. Stopa suicida u Skandinaviji je najveća, a slijedi Rusija, Austrija, Slovenija i Mađarska. U ovim je zemlja stopa suicida i do 40 posto. Najmanji broj samoubojstava je u Albaniji, Armeniji, Grčkoj, Malti… U Hrvatskoj se stopa kreće oko 20 posto. U nekim dijelovima zemlje , poput Zagorja, Međimurja i Slavonije, stopa je znatno viša.
Zanimljivo je saznanje da se tri puta češće ubijaju muškarci dok žene češće pokušaju dići ruku na sebe.
U svom stručnom radu dr. Đulijano i dr. Rudolf došli su, naime do spoznaja o češćem pobolijevanju žena od ove bolesti. Uzroke, kažu, treba tražiti u činjenici da su žene ekonomski slabije i da su podložnije društvenoj depresiji i stresu, a ne treba zanemariti ni biološke uzročnike, posebice one hormonalne.
U Hrvatskoj, a tako je u brojnim drugim zemljama svijeta, mnogi i danas okreću leđa svom problemu, a razloga za to je više. Još uvijek su prisutne i nepremostive predrasude spram depresije. Kad je riječ o liječenju, istraživanja su pokazala da samo 50 posto pacijenata oboljelih od depresije potraži stručnu pomoć, a svega njih 20 posto se ispravno liječi antidepresivima u kombinaciji sa psihosocijalnom terapijom.
Sve su brojniji stručnjaci koji smatraju kao je duhovnost, kao dio antidepresivne terapije vrlo važna. Vrlo je bitno, ističe se, pacijenta uvjeravati da postoji izlaz.
Depresija, nesumljivo predstavlja pošast našeg doba. Zajedno sa kardiovaskularnim bolestima ona predstavlja vodeće uzročnike smrtnosti i rane smrtnosti u svijetu. Njihova medjusobna povezanost prepoznata je od davnina, medjutim sa znanstvenog stajališta, poveznica je prepoznata tek zadnjih godina. Rano prepoznavanje depresije u kardiovaskularnih bolesnika često ima presudnu ulogu u liječenju.
Dr. Boris Maslov i dr.Marko Ostojić sa Medicinskog fakulteta u Mostaru ukazuju na povezanost depresije i kronične boli, a bol i depresija su dva najteža izraza ljudske patnje koji su često isprepleteni. Čak tri četvrtine ljudi koji boluju od depresije pate i od kroničnih bolova, dok 30 do 60 posto osoba s kroničnim bolovima pate od simptoma depresije. Postoje i studije koje podupiru tezu kako bol uzrokuje depresiju. Zato liječenje depresije i kronične bolesti mora biti cjelovito, smatraju ovi stručnjaci.
Zadnjih desetljeća proizvedeni su vrlo kvalitetni antidepresivi, dok su neki prirodni lijekovi nepotrebno potisnuti ili čak i izbačeni iz terapije što je prava šteta jer je znanstveno dokazana njihova učinkovitost.
Ima liječnika koji zastupaju tezu kako depresiju treba liječiti putem holističkog pristupa jer ova bolest pogadja cijelu osobu. Različite terapije mogu pomoći u liječenju, odnosno psihijatrija, terapeutska teologija i religija imaju zajednički cilj, a to je pomaganje ljudima da prevladaju svoju patnju. Dr.Ivelić ukazuje kako u sve većem broju zemalja duhovnost nalazi svoje mjesto i u direktnoj kliničkoj primjeni.
Dr.Milan Špehar, teolog iz Rijeke naglašava kako duhovnost i meditacija pomažu u liječenju depresije. Kršćanska duhovnost i meditacija, kaže, pomažu čovjeku pri opuštanju od raznih napetosti i prihvaćanju svagdašnjeg križa, odnosno svakodnevice.
