Najveća prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj isplaćena je u kolovozu ove godine zaposlenicima u zračnom prijevozu koji se mogu pohvaliti s prosjekom plaća od 10360 kuna. To je ujedno i poruka mladima gdje trebaju tražiti posao koji im može osigurati odličnu egzistenciju.
Danas je vrlo zahvalno zaposliti se i u sektoru vađenja sirove nafte i prirodnog plina o čemu govori podatak o prosjeku plaća od 8231 kunu. Visoka prosječna primanja koja se kreću od 7 do preko 8 tisća kuna imaju zaposleni u proizvodnji duhanskih proizvoda, rudarstvu, proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, komunikacijama, financijskom sektoru i sektoru osiguranja. I dalje su najlošije plaćeni radnici koji se bave proizvodnjom odjeće koji sa prosjekom od 2900 kuna teško mogu „krpati kraj s krajem“, a tek nešto deblje mjesečne bušte imaju zaposlenici u sektoru prerade drva i proizvodnji tekstila i kože.
Prosjek plaća u oblasti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kreće se oko 5 tisuća kuna. S nešto manjim prosječnim plaćama slijede zaposlenici u prerađivačkoj industriji, veterinarskoj djelatnosti i, što je vrlo zanimljivo, u sektoru obrazovanja u kojem su prosječne plaće iznosile tek 5543 kuna, dakle tek 30 kuna više od prosjeka. Ako se zna sva težina ove profesije i uloga prosvjetara u društvu općenito, nesumljivo je da je netko loše odradio posao preslagaivanja državnih proračunskih sredstava koje gotovo na kapaljku odlaze u ovaj sektor. Nešto je bolja situacija u zdravstvenom sektoru koji bilježi prosjek od 6400, dok su zaposlenici u sustavu socijalne skrbi slabije plaćeni i imaju prosjek od 4700 kuna, dakle, ispod državnog prosjeka. Nešto više od državnog prosjeka plaćeni su zaposleni u muzejima, arhivima i galerijama kao i onih koji rade u sektorima zabave i rekreacije. Zanimljivo je da djelatnici u sektoru kocke i klađenja imaju prosječna primanja manja od državnog prosjeka. S druge strane, djelatnost članskog organiziranja ostvaruje prosjek od preko 6 tisuća. Nešto niže od prosjeka su i plaće u administraciji i pomoćnim djelatnostima dok se one u javnoj upravi i obveznom socijalnom osiguranju kreću oko 6 tisuća. Između 6 i 7 tisuća kuna prosječno dobijaju zaposlenici u kopnenom i vodenom prijevozu, izdavačkoj djelatnosti, emitiranju programa, upravljačkim djelatnostima, arhitekti…
Zanimljivo, odlično su plaćeni zaposleni u sektoru promidžbe i istraživanja tržišta čije su mjesečne „bušte“ teške preko 9 tisuća kuna.
Inače, prosječno isplaćena plaća po zaposlenoj osobi u kolovozu iznosila je 5513 kuna što predstavlja nominalni porast od 0,2 posto, a realni od 0,1 posto u odnosu na srpanj.
Prosječno plaćeni sat rada u kolovozu iznosio je 31, 41 kunu što je za 3,7 posto više nego u srpnju, a 3,9 posto u odnosu na prethodnu godinu.
U rujnu ove godine (kod pravnih osoba u Hrvatsko) bilo je zaposleno ukupno 1 133 748 radnika, a od te brojke na žene otpada 535 453 radna mjesta. U odnosu na kolovoz riječ je o padu od 0,8 posto, dok se kod žena radi o padu od 0,6 posto.
Broj ukupno zaposlenih u rujnu u odnosu na prethodni mjesec pao je za 1,5 posto, a isti toliki pad zabilježile su i žene.
Ukupni broj zaposlenih u obrtništvu i slobodnim profesijama pao je u rujnu za 5,3 posto, a broj žena u tim područjima za 6 posto.
Stopa registrirane nezaposlenosti u rujnu je iznosila 19 posto, a žena 21,2 posto. Iz svega proizlazi kontinuirana neravnopravnost žena kad je riječ o zapošljavanju i plaćama. Poslodavci se i dalje, unatoč proklamiranju, radnije odlučuju na primanje muških zaposlenika.
