Sa dosad istraženih 470 metara, izvor Litno kod Zatona smatra se jednom od najdužih morem postopljenih špilja na obje obale Jadranskog mora. Do njezina istraživanja došlo je posve slučajno.
Ronioci su, naime godinama, upravo uz istočnu obalu Zatonjskog zaljeva, uz plažu Zvizda, prali ronilačku opremu koristeći vodu koja je u snažnim mlazovima izlazila iz nekoliko metara visoke stijene. Iskusni šibenski speleoronilac Emil Lemac odlučio je zaploviti unutrašnjošću tajnovitog podzemlja i istražiti ovaj izvor kojeg su tridesetak godina ranije u svojim kartama evidentirali speolozi Željezničara iz Zagreba za potrebe NP „Krka“. Lemcu se u umeđuvremenu pridružio mladi ronilac Matko Čvrljak, inače arheolog po struci. Iako mrak i uzmućena voda nisu idealni uvjeti za ronjenje ronilački dvojac nije se dao smesti pa su „mic pomic“ vukući za sobom traku za označavanje prijeđenog puta, došli do 60 metara dužine.
Kad smo zaronili dočekao nas je veliki mrak, a kako smo se provlačili dodatno smo mutili mulj koji se nalazi na dnu tako da jedno vrijeme nismo ništa vidjeli. Odmah smo zaključili da je riječ o jedinstvenom izvoru jer dubina ni na jednom mjestu nije prelazila 2-3metra, a temperatura je bila ugodna, prisjetio se Lemac svog prvog zarona u Litno.
U sljedećem zaronu pridružio mu se Alan Kovačević iz DDISKF-a. Brzo su naišli na prvi zračni džep 5 x 3 metra. Kovačević je potom još jednom zaronio s Tomislavom Flajpanom postavljajući novih 200 metara „niti“.
S obzirom da se kanalu nije nazirao kraj, a dubina je i dalje bila neobično mala, speloronioci su zaključi da im je najpametnije u novu akciju krenuti podmorskim skuterom. Rečeno-učinjeno. Vedran Jalžić im je posudio skuter s kojim su došli do nevjerovatnih 470 metara u dužinu. Na daljnjem putu ispriječila im se jedna ogromna stijena koja se tu našla, najvjerovatnije usljed jačih pomicanja i odronjavanja tla. Stijena bi se mogla ukloniti ali je za to potrebno obaviti dosta predradnji. Stjenovita prepreka zasad je zaustavila speleoronioce u daljnjim aktivnostima. Navodno se jedan ronilac uspio provući pored stijene, ali otome nema službenih podataka.
Jedno smo vrijeme mislili da je izvor Litno najduža morem potopljena špilja na Jadranu, međutim čuo sam da je nedavno jedna nešto duža otkrivena nedaleko Trsa. Ako naše Litno nije najduža, onda je zasigurno jedna od najdužih špilja na obje strane Jadrana, kategorički će Teo Barišić ističući posebnost ovog izvora koja se ogleda u plitkoći. Barišić pretpostavlja da je do potapanja Litnog došlo u bliskijoj prošlosti od prije oko 2000 godina. Tada se u izvor moglo ući plivajući. Istraživanja će se astaviti jer je Litno pogodan za obuku speleoronilaca. A tu je i izazov uklanjanja ogromne stijene i daljnjeg istraživanja koja će možda pokazati da je ovaj izvor najduži na Jadranu.
