-Situacija sa sitnom plavom ribom postala je izazov hrvatskog ribarstva. Lovi se sve manje, a biomase srdele i inćuna godinama su na rubu održivosti zbog klimatskih utjecaja, prelova i promjenjive produktivnosti Jadrana. – objavljuju iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Institut sa sjedištem u Splitu je osnovan 1930. godine kao prva nacionalna znanstveno-istraživačka institucija koja se bavi morem, te je svakako kompetentan za ovakve ocjene. Osim njih kompetentan je i svatko drugi koji u posljednjih nekoliko desetaka godina posjećuje redovito ribarnice ili drukčije poznaje prilike oko ribolova i stanja ribljeg fonda u Jadranu. Gramzivost, stihijsko gospodarstvo, nekompetentna državna uprava, slaba i zakašnjela zakonska regulacija vezana uz ribolov i moguću zaštitu ugroženih ribljih vrsta, zagađenje mora, a u posljednje vrijeme i negativne posljedice klimatskih promjena, porasta temperatura mora i drugih negativnih utjecaja – ribe je u Jadranu sve manje.
U slučaju plave ribe, npr. srdela, osim što je u moru ima sve manje zbog divljačkog i neumjerenog izlova i drugih razloga, i ona koja pliva Jadranom je – sve ,manja. To najbolje znaju oni spomenuti posjetitelji ribrtnica i ribari: srdele su sve manje jer iz više razloga ne dosežu veličinu koja je prije bila uobičajena. Tako ih sada u kilogramu zna biti 50 i više, dok su čuveni komiški ribari i ne tako davno u svojem ulovu srdela u kilogramu izbrojili oko 24 srdele.
Plava riba u kašeti
-No osim srdele i inćuna, u Jadranu imamo i papalinu. Ona je uvijek bila važna jer se lovila ako je ulov druge plave ribe bio slab, pa su ribari imali siguran prihod u mjesecima bez drugih ulova. Nekad je papalina živjela u širokom području sjevernog i srednjeg Jadrana, od Riječkog zaljeva do šibenskog i malostonskog područja, dok se danas nalazi samo u hladnijem sjevernom Jadranu, gotovo isključivo na Kvarneru i u blizini ušća rijeke Po. Znamo da papalina ima pad brojnosti u odnosu na povijesne podatke, no teško je to precizno procijeniti zbog malog i nestalnog ulova, čestog pogrešnog deklariranja sitne srdele kao “papaline” i izostanka ciljnih znanstvenih monitoringa. . vele u Institutu.
Najvažniji razlog zašto je papaline sve manje i zašto se danas zadržava samo u najhladnijim dijelovima Jadrana jest stalni porast temperature mora, koji ovoj izrazito hladnoljubnoj (borealnoj) vrsti postupno sužava raspoloživi životni prostor. Isti obrazac bilježi se i u drugim dijelovima Sredozemlja, gdje se papalina povlači prema sjevernim i dubljim, hladnijim područjima kako površinski sloj mora postaje sve topliji.
Zbog svega navedenog, talijanski znanstvenici u suradnji sa stručnjacima našeg Instituta razvili su modele kako bi procijenili kako će se, pod različitim klimatskim scenarijima, mijenjati pogodni uvjeti za život papaline u Jadranu. Rezultate su objavili u časopisu Frontiers in Marine Science, te zaključili da ukoliko se sadašnji trend zagrijavanja Jadrana nastavi, papalina bi do kraja stoljeća mogla izgubiti gotovo sav pogodan životni prostor u Jadranu.
-Dakle, u narednom razdoblju ove ribe bit će vjerojatno sve manje u našem moru i dok ih još imamo naučite kako ih najlakše razlikovati: Kada uhvatite papalinu za leđnu peraju, ona se odmah nagne glavom prema dolje jer joj je ta peraja bliže repu, dok srdela, ako je uhvatite na isti način, ostane položena ravno jer joj je peraja točno na sredini tijela. – uče nas iz Instituta.
No, s obzirom na nevesele prognoze znanstvenika, pitanje je tko će i hoće li se itko u Jadranu u nedalekoj budućnosti moći poslužiti ovim trikom za prepoznavanje ulovljenih plavih ribica. 
