Izvještaj Međunarodne misije Media Freedom Rapid Responsa (MFRR) o stanju slobode medija u Hrvatskoj je zabrinjavajući, no oni koji poznaju prilike u Hrvatskoj neće se začuditi. U nastavku je izvještaj Hrvatskog novinarskog društva o navedenom izvještaju.
Zastarjelo medijsko zakonodavstvo s problematičnim odredbama, kompromitirana neovisnost HRT-a, visoka učestalost SLAPP-ova, ekonomski i politički pritisci te brojni verbalni napadi na novinare od najviših državnih dužnosnika, kao i otežan pristup informacijama – ključni su nalazi upravo objavljenog izvještaja Međunarodne misije Media Freedom Rapid Responsa (MFRR) o stanju slobode medija u Hrvatskoj.
Nalazi se temelje na Misiji utvrđivanja činjenica koju je konzorcij MFRR proveo u rujnu 2024. godine ponukan dugotrajnom stagnacijom medijskih sloboda u Hrvatskoj. Delegati Misije susreli su se sa širokim rasponom dionika, uključujući hrvatska ministarstva, medijske kuće i novinarske udruge te akademsku zajednicu i organizacije civilnog društva.
Sloboda medija u Hrvatskoj narušena je institucionalnim i pravnim izazovima s kojima se niz vlada nije uspjelo pozabaviti, a kao ključan problem ističe se Zakon o medijima, koji je od donošenja 2004. godine uglavnom ostao nepromijenjen. Trenutno hrvatsko zakonodavstvo ne ispunjava nekoliko odredaba Europskog akta o slobodi medija (EMFA), posebice u pogledu neovisnosti javnog medijskog servisa, transparentnosti vlasništva nad medijima, uredničke neovisnosti i prakse državnog oglašavanja.
Izvještaj prepoznaje izravno uplitanje politike, odnosno državnih institucija u upravljanje HRT-om politiziranjem procesa imenovanja upravljačkih tijela običnom većinom u Hrvatskom saboru. Neovisnost HRT-a dodatno je potkopana stagniranjem prihoda od pristojbe čiji se iznos nije mijenjao od 2010. godine te nedavnim sporazumima o sufinanciranju HRT-a iz državnog proračuna, uvodeći potencijalno još izraženiji utjecaj Vlade na program.
Izvještaj Misije upozorava i na nedostatak političke neovisnosti regulatornog tijela za elektroničke medije, odnosno Vijeća za elektroničke medije (VEM), čiji se članovi imenuju na prijedlog Vlade običnom većinom u Saboru na neograničen broj mandata. Misija je identificirala i nedostatke u nadzoru i provedbi zakonskih odredaba za koje je VEM nadležan pa je tako ovlaštenje VEM-a da prati vlasništvo nad elektroničkim medijima i osigurava transparentnost ometeno ograničenim mehanizmima provedbe. Tijekom Misije partneri MFRR-a identificirali su, naime, problem tajnih vlasnika medija, koji nisu obavezni biti navedeni kao vlasnici u Registru stvarnog vlasništva.
Nepostojanje pravila za raspodjelu državnih sredstava omogućava Vladi da financijski nagrađuje medijske kuće koje podržavaju njezinu politiku i kažnjava kritičke medije, potičući medijsku ovisnost i ugrožavajući novinarsku neovisnost. Sve raširenija praksa izaziva posebnu zabrinutost prema članku 25. EMFA-e, koji zahtijeva da se državno oglašavanje temelji na transparentnim, objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima. Istodobno, sredstva koja na medijsko oglašavanje troše poduzeća u državnom vlasništvu, a za koja se procjenjuje da su dvostruko veća od sredstava javnopravnih institucija, i dalje su uglavnom neobračunata jer ne moraju ispunjavati zahtjeve za izvješćivanje.
Arhiva: Prosvjed HND-a – foto TRIS/G. Šimac
Osim toga, hrvatski pravni okvir uključuje odredbe koje neopravdano ograničavaju slobodu izražavanja omogućavajući moćnim pojedincima da koriste zakon kao oružje protiv onih koji nadziru vlast, posebice novinara. Preširoke i nejasne odredbe omogućavaju kazneni progon novinara za svaku izjavu koja se smatra “neistinitom”. Kazneni progon često je povezan s građanskim tužbama, stvarajući dvostruki teret koji novinare uvlači u dugotrajne i skupe pravne postupke. Pravne se prijetnje rutinski koriste protiv kritičara koji razotkrivaju korupciju, nepotizam, političko uplitanje i druge zloporabe moći. To stvara ozračje straha, ometa novinare u njihovoj ulozi čuvara javnog interesa i značajno ograničava pristup pouzdanim informacijama koje su ključne iz perspektive javnog interesa. Dodatno, uvođenje novog kaznenog djela, “Lex AP-a”, koji inkriminira neovlašteno otkrivanje podataka u kaznenim istragama, nameće nerazmjerno ograničenje slobode izražavanja i pristupa javnosti informacijama, obeshrabrujući odvjetnike, svjedoke i stručnjake da surađuju s novinarima te ometa praćenje ključnih istraga.
Novinari u Hrvatskoj također se suočavaju sa značajnim političkim pritiskom, posebno na lokalnoj razini, uza sve veći broj incidenata verbalnog i fizičkog zlostavljanja, klevetničkih kampanja i ekonomskih poteškoća. Istaknut je napad na novinarku Melitu Vrsaljko, prijetnje upućene tjedniku Novosti nakon što ih je HDZ-ov koalicijski partner Domovinski pokret prozvao neprijateljima Hrvatske te verbalno zlostavljanje, koje često dolazi od dužnosnika, kao najrašireniji oblik napada na novinare u Hrvatskoj. Predstavnici Vlade, uključujući visoke dužnosnike poput premijera Andreja Plenkovića, koristili su se javnim platformama za diskreditaciju kritičkih medija poput N1, Telegrama, Nacionala, 24sata i Indexa. Takvo okruženje potiče cenzuru i ograničava pristup vitalnim javnim informacijama, kao i manjkava provedba Zakona o pravu na pristup informacijama, što potkopava sposobnost novinara da učinkovito istražuju i izvještavaju. Javne institucije iskorištavaju rupe u zakonu ili se pozivaju na povjerljivost i zaštitu podataka kako bi uskratile pristup bez odgovarajućeg balansiranja tih čimbenika s javnim interesom otkrivanja traženih informacija, dok žalbe povjerenici za informiranje oduzimaju puno vremena i rijetko dovode do pravodobnih rješenja. Istraživački novinari, posebno oni koji rade na politički osjetljivim temama, suočavaju se s najvećim izazovima, koji utječu na slobodu medija, kao i na pravo javnosti da zna, utvrdila je Misija.
Izvješće daje i detaljne preporuke za ključne donositelje odluka u Hrvatskoj, ocrtavajući plan za rješavanje problema ograničavanja slobode medija i pokretanje bitnih reformi.
Partneri Misije nadaju se da će uvidi objavljeni u izvještaju konstruktivno pridonijeti raspravi o prijeko potrebnim poboljšanjima.
Delegati Misije u svibnju ove godine dolaze u Hrvatsku spremni podijeliti svoju stručnost u konzultacijama o reformi Zakona o medijima, provedbi zahtjeva EMFA-e i razvoju snažnog zakona protiv SLAPP-a koji nadilazi minimalne standarde Europske unije.
