-Budite spremni na pojavu zdravstvenog rizika zbog vrućine i visokih temperatura kod osjetljive populacije, ponajprije starijih i male djece. Slušajte i postupajte prema savjetima danima od strane nadležnih služb – objavili su i jutros iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Ništa novo. Takvo što objavljuju već mjesecima, te usput izdaju razna upozorenja, proglašavaju meteoalarme, žute, narančaste, crvene…
-Čeka nas pretežno sunčano i neuobičajeno toplo za ovo doba godine. U budućnosti nas očekuju toplinski valovi koji će biti intenzivniji, dugotrajniji i na većem području nego li smo to imali u proteklim dekadama – napominju i danas iz DHMZ-a.
Unatoč tome što osjećaju vrućinu na svojoj koži, mnogi i dalje ne shvaćaju kako su se klimatski uvjeti upravo drastično izmijenili i kako je to sad naša realnost. I to je normalno: ljudskoj prirodi je svojstveno nastojanje izbjeći susret s neugodnim istinama. Malo tko voli loše vijesti. Zbog toga ovaj i tekstovi sa sličnom tematikom koji nastoje upozoriti na takvu realnost nisu odveć omiljeni i popularni. Usput postavlja se i pitanje smisla ovakvih upozorenja kada je sve već, kako mnogi tvrde, nepovratno krenulo nizbrdo. Ipak, svrha izvještavanja o sveprisutnim posljedicama promjena klime i nadnaravnih vrućina diljem svijeta može barem poslužiti kako bi se ljudi prilagodili novonastaloj zbilji, a možda kad bi se i oni kojima je zadaća donositi važne odluke počeli smjesta razmišljati o strategijama za umanjenje štetnih posljedica vrućina (ozelenjivanje gradova, racionalna potrošnja vode, građenje novih objekata koji su prilagođeni novim meteouvjetima..itd.).
Evo sada i rezultata još jednog u nizu istraživanja o posljedicama velikih vrućina na život ljudi.
Nije tajna kako je na stotine tisuća ljudi proteklih vrelih godina umrlo zbog velikih vrućina, kako izvještavaju medicinske služne država širom svijeta. No taj je realno broj puno veći jer se ljudima općenito pogoršava opće zdravstveno stanje uslijed prevelikog izlaganja previsokim temperaturama bez mogućnosti rashlađivanja, smatra se.
Jedno od troje djece ne može se rashladiti
Visoke temperature diljem Europe ubile su desetke tisuća ljudi posljednjih godina. No kako broj smrtnih slučajeva raste, istraživači otkrivaju da jedna skupina nerazmjerno snosi najveći teret ekstremnih vrućina: oni koji žive u siromaštvu, kako to piše The Guardian.
Vrućina
Mnogi će se nasmijati na ovo ‘otkriće’ i ‘spoznaju’, te dodati kako je oduvijek tako: siromasi uvijek snose najgore posljedice sveopće ljudske gluposti. Pa jasno je kako će oni koji žive u predgrađu nekog afričkog grada u limenoj nastambi od 15 ‘kvadrata’ s još desetoro članova obitelji, bez tekuće vode, klima uređaja i potrebne izolacije patiti više nego neki Amerikanac u vili s olimpijskim bazenom i klimatiziranom kućom od 3000 četvornih metara.
Pa da, svjesni su toga i istraživači…
-To je zdrav razum. Toplotni val nije isti kada ste u zajedničkoj sobi s još troje ljudi i nemate klima uređaj, kao kada ste u vili s pristupom bazenu i klima uređajem – veli Julio Díaz Jiménez istraživački profesor na madridskom zdravstvenom institutu Carlos III, jedan iz skupine istraživača koji su istraživali kako su ekstremne vrućine utjecale na 17 okruga u Madridu.
Njihov znanstveni rad, objavljen još daleke 2020. godine, dakle prije nego su ljeta postala još opakija, otkrio je da su toplinski valovi utjecali na smrtnost u samo tri okruga – u onima u kojima su prihodi kućanstava ispod prosjeka, dakle tamo gdje žive siromašniji slojevi društva.
Nastavili su sa sličnom analizom promatrajući zajednice diljem Španjolske. Ne znamo jesu li u istraživanje uključili i jug Španjolske, a gdje su temperature previsoke i usred ‘ljute’ zime, te gdje su potoci i drugi vodotokovi iščezli, a poljoprivredne površine se pretvaraju u pustinju, a gradovi izmišljaju nadstrešnice razne vrst kako bi život bio podnošljiviji tijekom najvrućeg razdoblja godine.
-I vidjeli smo istu stvar. Kada je riječ o vrućini i ranjivosti, ključni faktor je razina prihoda. Ljudi s nižim prihodima često se bore s pristupom kvalitetnom smještaju, a mnogi žive u prenapučenim, slabo prozračenim domovima koji nude malo predaha od vrućine. Neki se bore s pristupom odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi, zbog čega postoji veća vjerojatnost da će patiti od stanja koja bi mogla pogoršati ekstremna vrućina, dok drugi rade u sektorima kao što su poljoprivreda i građevinarstvo gdje su redovito izloženi visokim temperaturama. Čak i kada je klima uređaj dostupan, manje je vjerojatno da će ljudi s nižim primanjima moći priuštiti da ga koriste –kaže istraživač Julio Díaz Jiménez.
Zemlja se suši
Inače, organizacija Save the Children upozorila je da se jedno od troje djece u Španjolskoj ne može rashladiti kod kuće, te kako bi to moglo imati “veoma štetan” utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje više od 2 milijuna djece.
Prošle godine 50 tisuća ljudi u Europi ubila vrućina
Povezanost između toplinskog stresa i siromaštva dugo je tema razgovora u SAD-u, potkrijepljena otkrićima zajedničkog istraživanja Nacionalnog javnog radija i Sveučilišta Maryland iz 2019. koje je dokumentiralo koliko će posljedice vrućina u četvrtima gdje živi stanovništvo s niskim primanjima diljem SAD-a vjerojatnije biti puno gore nego tamo gdje žive bogatiji američki živalj, piše The Guardian.
-Ali u cijeloj Europi – kontinentu koji se zagrijava puno bržom brzinom nego u drugim dijelovima svijeta – o tome se nije previše razgovaralo niti razmišljalo. Istraživanje objavljeno ovog mjeseca je otkrilo da je vruće vrijeme uzrokovano zagađenjem ugljikom prošle godine ubilo gotovo 50.000 ljudi diljem Europe. Moramo oglasiti uzbunu da je ovo iznimno hitno. Moramo odlučiti kako je ovo posljednji put da ljudi umiru zbog vrućine u europskim zemljama – prilično optimistično je ustvrdila Yamina Saheb, vodeća autorica izvješća IPCC-a (Međuvladin panel o klimatskim promjenama /Intergovernmental Panel on Climate Change) o ublažavanju klimatskih promjena, i predavačica na Sciences Po u Parizu.
Posljednjih godina toplinski valovi diljem kontinenta postaju sve topliji, dulji i češći, a 2023. je rangirana kao najtoplija godina zabilježena, a znanstvenici očekuju da će 2024. biti još toplija, odnosno najtoplija ikada.
-Globalno zatopljenje ubija ljude. A pitanje za mene je koliko će ljudi trebati umrijeti kako bi pomogli našim kreatorima politike, zagovornicima i stručnjacima da shvate da je ljetno energetsko siromaštvo veliki problem? – ustvrdila je Saheb koja se inače godinama zalaže da politika prizna činjenicu kako bi pravo svakog čovjeka na rashlađivanje tijekom vrućina trebalo biti elementarno i ustavima zagarantirano pravo, a ne potrošačka roba, u kojem je statusu sada.
Ilustracija: Jedno stablo na pustopoljini
-Jer kada ste potrošač, to je povezano s vašim prihodom. A to je ono što povećava nejednakosti. Pa tako i u slučaju pristupa rashladnim uređajima – veli.
Niži prihodi također često znače da ljudi imaju manje utjecaja na područja u kojima žive, zbog čega je vjerojatnije da će živjeti u područjima kojima dominira asfalt s manje drveća i zelenih površina, rekao je Alby Duarte Rocha, istraživač na Tehničkom sveučilištu u Berlinu.
Naime, Duarte Rocha nedavno je bio dio tima istraživača koji su promatrali 14 velikih urbanih područja diljem Europe. Ono što su otkrili bila je stalna povezanost, ona koja se održavala od Berlina do Budimpešte, gdje su stanovnici s nižim primanjima imali više poteškoća s pristupom zelenim površinama koje mogu prirodno ohladiti toplinu grada. Za razliku od njih, oni s višim primanjima imali su natprosječan pristup tim prostorima.
Očito nije bio u Hrvatskoj. Ovdje idioti i dalje pilaju i uništavaju zelenilo (primjerice zbog parkirališta), umjesto da sade nova drveća, i to po odlukama lokalne politike, neprosvijećenih načelnika i direktora komunalnih poduzeća, ali i potpuno neosviještenih građana. Nadalje, nestaju cijele šume, i to pod pokroviteljstvom uprave koja bi trebala štititi šume.
Dijelom se to može objasniti “zelenom gentrifikacijom”, rekao je Duarte Rocha, gdje su područja s više vegetacije traženija od onih koja su gusto naseljena i betonirana. Rezultat je, međutim, da su oni s nižim primanjima često istisnuti iz najhladnijih dijelova grada, odnosno nema šanse da oni koji nemaju novca žive tamo gdje je ugodnije živjeti i gdje zelenilo nije posječeno i zabetonirano.
Pravo na hlađenje
Pozvao je i političare da hlađenje vide kao uslugu koju treba pružiti svima, sličnu javnom prijevozu ili čišćenju ulica, s mjerama koje se kreću od sadnje drveća do postavljanja zelenih fasada zgrada…
Bio bi to mali korak prema ispravljanju “oličenja ekološke nepravde”, rekao je.
-Moramo se zapitati zašto su skupine ljudi koje su najmanje odgovorne za klimatske promjene često one koje su najviše pogođene njihovim utjecajima. – zaključuje Duarte Rocha.
Odgovor je jasan: manje imućni sloj društva povijesno ispašta zbog katastrofalnih politika povlaštene manjine, a koja je najčešće vođena bezumnom trkom za profitom i bogaćenjem, nerazumna i beskrupulozna, lišena sposobnosti zdravog strateškog promišljanja, svijesti i elementarne potrebe da djeluje za opći boljitak, te gura sviju i sve u bezizlazni nepovrat.
Ilustracija (foto TRIS/G. Šimac)
