Ako živite u zelenom okruženju ili blizu zelenih površina, šuma, livada, parkova, njiva, šipražja, vrtova… velika je vjerojatnost da ćete biti ‘zeleniji’ to jest mlađi. Naime, nakon duljeg istraživanja znanstvenici su izračunali kako su osobe koje žive blizu zeleniša biološki – mlađe. Izračunali su to prilično precizno, pa su došli do rezultata da oni okruženi zelenilom otprilike dvije i pol godine biološki mlađi.
Kako je javio AFP, utvrđeno je da su ljudi koji imaju pristup zelenim površinama u prosjeku 2,5 godine biološki mlađi od onih koji nemaju, prema studiji objavljenoj u znanstvenoj publikaciji Science Advances.
Gradski parkovi i zelene površine pomažu u borbi protiv vrućine, jačaju biološku raznolikost i ulijevaju osjećaj mira u urbanu džunglu – a također pomažu u usporavanju biološkog starenja, pokazalo je to istraživanje.
-Život u blizini više zelenila može vam pomoći da budete mlađi od svoje stvarne dobi. Vjerujemo da naši nalazi imaju značajne implikacije za urbano planiranje u smislu širenja zelene infrastrukture za promicanje javnog zdravlja i smanjenje razlika u zdravlju. Kada razmišljamo o tome kako ostati zdravi dok starimo, obično se fokusiramo na stvari poput dobre prehrane, tjelovježbe i dovoljno sna. Međutim, naše istraživanje pokazuje da je okoliš u kojem živimo, posebno naša zajednica i pristup zelenim površinama, također važan za očuvanje zdravlja kako starimo. – rekla je AFP Kyeezu Kim, glavna autorica studije i postdoktorandica na Feinberg School of Medicine Sveučilišta Northwestern u SAD-u.
Kyeezu Kim
Što bi osoba više boravila u zelenom okruženju bila je sklonija boljem kardiovaskularnom zdravlju i nižim stopama smrtnosti. Smatralo se kao je to zbog toga jer je posrijedi bilo s tim vezano ponašanje, više tjelesne aktivnosti i društvenih interakcija, ali nije bilo jasno jesu li parkovi i zelene površine bile te koje su stvarno usporili starenje na staničnoj razini.
Kako bi to istražili, tim koji stoji iza navedene studije ispitao je kemijske modifikacije DNK poznate kao metilacija.
Prethodni rad pokazao je da takozvani epigenetski satovi temeljeni na metilaciji DNK mogu biti dobar prediktor zdravstvenih stanja kao što su kardiovaskularne bolesti, rak i kognitivne funkcije, te su točniji način mjerenja dobi od kalendarskih godina.
Kim i kolege pratili su više od 900 bijelaca i crnaca iz četiri američka grada – Birmingham, Alabama; Chicago; Minneapolis; i Oakland, Kalifornija — od 1986. do 2006.
Koristeći satelitske snimke, tim je procijenio koliko su adrese stanovanja sudionika bile blizu okolnoj vegetaciji i parkovima. Zatim je te podatke upario s uzorcima krvi uzetim u 15. i 20. godini istraživanja kako bi odredio njihovu biološku dob.
Tim je izradio statističke modele za procjenu rezultata i kontrolu drugih varijabli poput obrazovanja, prihoda i čimbenika ponašanja, poput pušenja, koji su mogli utjecati na rezultate.
Otkrili su da su ljudi čiji su domovi bili okruženi 30% zelenim pokrivačem u krugu od 5 kilometara bili u prosjeku 2,5 godine biološki mlađi od onih čiji su domovi bili okruženi 20% zelenim pokrivačem.
Ipak, i tu je bilo određenih razlika između crnačkog i bjelačkog stanovništva: prvi s većim pristupom zelenim površinama bili su samo godinu dana biološki mlađi, dok su drugi, pripadnici povlaštene rase u DAD-u, bili tri (biološki) godine mlađi.
-Drugi čimbenici, kao što su stres, kvaliteta okolnih zelenih površina i druga društvena podrška, mogu utjecati na stupanj dobrobiti zelenih površina u smislu biološkog starenja. Još nije jasno kako točno zelenilo smanjuje starenje, samo je jasno da to doista tako – ustvrdila je Kim.
Ipak, postoje i određene razlike: to se ne odnosi na zabačene parkove u američkim gradovima gdje se odvijaju neke kriminalne aktivnosti, poput preprodaje droge i tome slično.
Te su zelene površine bitno drukčije nego li, primjerice, imanja i dvorci koji u svom posjedu imaju hektare privatnih šuma i livada, a na kojem u dokolici borave pripadnici bogatijih društvenih slojeva.
A što je s našim poljoprivrednicima koji po njivama i među biljem provode značajan dio svojih života?
S politikom kojom provode hrvatske državne vlasti vezane uz poljoprivredu, no oni neće tako lako postati biološki mlađi, pa makar i da su 25 sati dnevno u zelenilu.
Politika koja desetljećima potiče uvoz hrane, te destimulira domaću poljoprivredu kao stratešku gospodarsku granu, a subvencionira uglavnom politički podobne, poljoprivrednicima stvara stres koji umnogome smanjuje blagotvorni utjecaj zelenila na zdravlje, tako da ova američka studija za njih previše ne vrijedi.
Ukratko, a ako pobjegnete u zelenu šumu i ne čujete i ne vidite vijesti i njuške s hrvatske političke scene bit će te – biološka beba.
Na žalost, ovo istraživanje neće biti primjenjivo baš svuda, pogotovo ne tamo gdje zbog promjene klime i sve većih vrućina zelene površine zbog suše i nedostatka padalina sve više nestaju, isušuju se i pretvaraju u polupustinje i pustinje.
Šuma
