Suočeni s aktualnim dramatičnim poplavnim zbivanjima u Europi gdje su obilne kiše i hladnoća neprimjerene ovom dijelu godine proizvele katastrofu velikih razmjera, odnijela brojne živote i načinile teško procjenjivu materijalnu štetu ljudskoj imovini i okolišu, svjetski mediji sve više pažnje obraćaju problematici klimatskih promjena. Tak su nebrojeni svjetski mediji prenijeli informacije koje se temelje na rezultatima aktualnih znanstvenih istraživanja.
A ti podaci su zapravo procjene kako će najmanje tri od četiri stanovnika Zemlje osjetiti posljedice ekstremnih vremenskih promjena u sljedeća dva desetljeća, predviđa studija. Znanost je znanost, bave se egzaktnim podacima, no prosječan promatrač aktualnih zbivanja mogao bi zaključiti, iako to ne zvuči nimalo veselo, kako neće trebati čekati dvadeset godina da bi se to ostvarilo, jer se netipične ekstremne vremenske nepogode nižu jedna za drugom, od nesnosnih vrućina pa do neviđenih padalina.
-U najboljem slučaju, računamo da će brze promjene utjecati na 1,5 milijardi ljudi. Ova niža procjena mogla bi se postići samo dramatičnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova – ali to je nešto što se tek treba dogoditi. Jedini način da se s tim nosimo jest pripremiti se za situaciju s puno većom vjerojatnošću ekstremnih događaja bez presedana- kaže fizičar Bjørn Samset iz Centra za međunarodna istraživanja klime (CICERO) u Norveškoj.
Ilustracija: poplave (foto Pixabay)
Istraživanje pod vodstvom znanstvenika iz Centra za međunarodno istraživanje klime CICERO i uz potporu Sveučilišta u Readingu pokazuje da bi se 20 posto stanovništva moglo suočiti s ekstremnim vremenskim rizicima ako se emisije dovoljno smanje da se postignu ciljevi Pariškog sporazuma, u usporedbi s 70% ako se poduzmu ograničene mjere.
Novi rad, objavljen u časopisu Nature Geoscience, pokazuje kako se globalno zatopljenje može kombinirati s normalnim varijacijama u vremenu, te se uočava kako nam slijede desetljeća vrlo brzih promjena i ekstremnih temperatura i padalina.
Malo je studija istraživalo utjecaj koji će ekstremni vremenski uvjeti imati na različite zemlje. Dr. Carley Iles, glavni autor istraživanja na CICERO-u, rekao je: “Usredotočeni smo na regionalne promjene, zbog njihove povećane važnosti za iskustvo ljudi i ekosustava u usporedbi s globalnim prosjekom, te identificiramo regije za koje se predviđa da će doživjeti značajne promjene i biti podložnije ekstremnim klimatskim događajima u nadolazećim desetljećima.”
Simulacije velikih klimatskih modela korištene su u studiji kako bi se pokazalo da se očekuje da će veliki dijelovi tropskih i suptropskih područja, koji obuhvaćaju 70 posto sadašnjeg stanovništva, doživjeti jake promjene temperature i ekstremne količine padalina tijekom sljedećih 20 godina.
Uz snažno smanjenje emisija (u što malo tko vjeruje s obzorom na aktualnu svijest onih koji odlučuju) očekuje se bi ugroza bila znatno manja, te da bi od klimatskih nepogoda najveće štete imalo oko 20 posto stanovništva, odnosno oko 1,5 milijardi ljudi.
Ilustracija: poplave (foto Pixabay)
Brze promjene povećavaju rizik od ekstremnih događaja. Na primjer, toplinski valovi mogu uzrokovati toplinski stres i prekomjernu smrtnost ljudi i stoke, stres za ekosustave, smanjene poljoprivredne prinose, poteškoće u hlađenju elektrana i prekid transporta. Slično tome, ekstremne količine oborina mogu dovesti do poplava i oštećenja naselja, infrastrukture, usjeva i ekosustava, povećane erozije i smanjene kvalitete vode.
-Također smo otkrili da brzo čišćenje onečišćenja zraka, uglavnom iznad Azije, dovodi do ubrzanog istovremenog povećanja ekstremnih toplina i utječe na azijske ljetne monsune. Iako je čišćenje zraka kritično iz zdravstvenih razloga, onečišćenje zraka također je prikrilo neke od učinaka globalnog zatopljenja. Sada, potrebno čišćenje može se kombinirati s globalnim zagrijavanjem i dati vrlo snažne promjene u ekstremnim uvjetima tijekom sljedećih desetljeća. – smatra dr. Laura Wilcox, koautorica sa Sveučilišta u Readingu.
Inače, CICERO-va klimatska znanstvenica Carley Iles i kolege otkrivaju da će, nastavimo li sadašnjim putem, ove opasne promjene pogoditi 70 posto ljudske populacije na Zemlji, uz napomenu kako je mnogo toga što se očekuje već neizbježno.
Već smo proživjeli primjere ovih ekstrema.
Ovaj porast globalne temperature donio je sa sobom fatalne požare , poplave , oluje i suše koje desetkuju usjeve i dovode do sve raširenije gladi , stvarajući povoljne uvjete i za širenje novih bolesti.
Ilustracija: poplave (foto Pixabay)
Na primjer, povećanje oluja s tzv. suhim munjama u kombinaciji s većim sušnim uvjetima stvara sve češće i intenzivnije šumske požare diljem svijeta, a 2022. godine nakon ozbiljnog toplinskog vala u Pakistanu uslijedile su nezapamćene poplave koje su pogodile milijune ljudi.
Ali nedjelovanje znači da će ovi vremenski ekstremi koji se pogoršavaju vjerojatno utjecati na većinu nas u vrlo bliskoj budućnosti.
Ovo istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Geoscience .
Ilustracija: suša (foto Pixabay)
