Prevruće je na Zemlji, što većina nas, ako izlazi iz klimatizirane kuće, osjeća i danas. Kako je to valjda mnogima poznato, kad je vruće topi se led, a onda i ledenjaci, pa se podiže razina mora. Iako bi trebalo brinuti sve nas, to vjerojatno ne zabrinjava previše one koji žive u gorskim predjelima, niti neke koji žive uz more, a takvih je stotine milijuna. Najpogođeniji su ipak oni neki tropski rajski otočići, kako ih najčešće zamišljamo. Čini se kako bi većina rajskih plaža uskoro mogla biti pod morem. To se odnosi i na sve svjetske morske obale, pa tako i hrvatsku, koju devastatori ionako uništavaju nakaradnim građevinama, pa i nije neka šteta da se takvo što desi. No vratimo se temi: glavni tajnik UN-a Antonio Guterres je upozorio na alarmantni podatak kako se oceanske temperature na pacifičkim otocima dramatično povećavaju te da je njihovo stanovništvo “kao nigdje drugdje izloženo” utjecaju podizanja razine mora.
-Pacifički otoci su izloženi kao nigdje drugdje. Pacifik je danas najranjivije područje na svijetu. To je područje s nadmorskom visinom od samo jedan do dva metra. Polovica infrastrukture je do 500 metara od mora. Bez smanjenja emisije stakleničkih plinova, ti otoci mogu očekivati dodatno podizanje razine mora od 15 cm do 2050. i 30 dana obalnih poplava. Povećanje razine mora pojačava učestalost i intenzitet udara oluja i obalnih poplava. voda uslijed zagrijavanja širi, što pridonosi podizanju razine mora. Te poplave gutaju obalne zajednice, uništavaju ribolov i usjeve. Truju pitku vodu. Sve to stavlja narode pacifičkih otoka u veliku opasnost. U Tongi sam da bi izdao SOS – Spasite naša mora – zbog podizanje morske razine – istaknuo je Guterres, tajnik organizacije koja se naziva Ujedinjeni narodi, iako je u praksi čine prilično razjedinjeni narodi.
Na Forumu pacifičkih otoka, koji se održavao na Tongi, Guterres je istaknuo zaključke izvješća koji pokazuju da je unazad 30 godina jugozapadni Pacifik najviše pogođen podizanjem razine mora, na nekim mjestima i dvostruko više od globalnog prosjeka.
-Uzburkano more dolazi po sve nas. Postoji ogromna nepravda u odnosu na Pacifik i to je razlog zašto sam ovdje. Mali otoci ne pridonose klimatskim promjenama, ali sve što se događa zbog klimatskih promjena ovdje se multiplicira. –reče UN-ov glavni tajnik.
Tuvalu – otok koji nestaje
Forum je na sedmodnevnom skupu 18 čelnika pacifičkih otoka najviše pažnje posvetio klimatskim promjenama i sigurnosti. Istaknuo je da su svi narodi atola ugroženi zbog podizanja razine mora, od Tonge do Australije, jednog od najvećih proizvođača ugljena, fosilnog goriva za koji Guterres kaže da se postupno mora ukinuti na globalnoj razini te da je “situacija različita u različitim zemljama”.
Izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO) pokazuje da se temperature u vodama jugozapadnog Pacifika povećavaju po trostruko većoj stopi nego u ostatku svijeta.
.Guterres je pozvao svjetske vođe da potaknu ulaganja za prilagodbu klimatskim promjenama te uputio poziv razvijenim zemljama da ispune svoje obveze i da do 2025. udvostruče te investicije na najmanje 40 milijardi dolara godišnje.
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres rekao je da veliki zagađivači imaju jasnu odgovornost za smanjenje emisija – ili riskiraju svjetsku katastrofu.
Izvješće Svjetske meteorološke organizacije o stanju klime u jugozapadnom Pacifiku kaže da se ova regija suočava s trostrukim udarom ubrzanog porasta razine mora, zagrijavanja oceana i zakiseljavanja – porasta kiselosti mora jer upija sve više i više ugljikovog dioksida,
-Razlog je jasan: staklenički plinovi – koji u velikoj većini nastaju izgaranjem fosilnih goriva – kuhaju naš planet – rekao je Guterres u govoru na forumu.
Ovogodišnja tema – transformativna otpornost – testirana je na neki način baš dan otvorenja tog skupa, nova dvorana u kojoj se sastanak održavao bila je potopljena jakim kišama, a zgrada evakuirana zbog potresa.
-To je vrlo jasan podsjetnik koliko su nestabilne stvari u našoj regiji i koliko je važno da se moramo pripremiti za sve”, rekao je za BBC Joseph Sikulu, direktor Pacifica u skupini za zagovaranje klimatskih promjena.
Prema izvješću, razine su porasle u prosjeku za 9,4 cm u posljednjih 30 godina, ali u tropskom Pacifiku ta je brojka bila čak 15 cm.
‘Rajska’ plaža prije potopa
Ovo je drugi put da glavni tajnik Guterres sudjeluje na sastanku čelnika Foruma pacifičkih otoka. Godišnji sastanak okuplja čelnike s 18 pacifičkih otoka, uključujući Australiju i Novi Zeland.
Dok su se čelnici okupljali na službenoj ceremoniji otvaranja, jaka kiša uzrokovala je opsežne poplave. Ubrzo nakon toga, potres magnitude 6,9 pogodio je regiju Tonga, naglašavajući koliko je ranjiva.
Guterres je 2019. otputovao u Tuvalu gdje je oglasio uzbunu zbog porasta razine mora. Pet godina kasnije, kaže da je vidio stvarne promjene.
-Posvuda vidimo ogromnu predanost otporu, predanost smanjenju negativnog utjecaja klimatskih promjena”, rekao je za BBC. “Problem je što pacifički otoci također trpe još jednu veliku nepravdu – međunarodni financijski instrumenti koji postoje za potporu zemljama u opasnosti nisu dizajnirani za zemlje poput ove.Birokracija, složenost, nedostatak osjećaja hitnosti jer je to mali, udaljeni otok”, rekao je, navodeći propuste međunarodnog financijskog sustava, posebno kada je riječ o malim otočnim državama u razvoju.
Ilustracija: prvi red do mora postaje prvi red pod morem
Mnogi pacifički otočani su na konferenciji su kao bitan problem izdvajali najvećeg regionalnog donatora – Australiju.
Inače, prije par mjeseci je australski premijer Anthony Albanese rekao kako će Australija pojačati svoje vađenje i korištenje plina do “2050. i nakon toga”, unatoč pozivima da se postupno ukine fosilna goriva.
Dakle, nema nade za pacifičke otoke i otočane. Gramzivost i glupost je jača od razuma.
-Postoji ključna odgovornost velikih zagađivača. Bez toga, svijet će prijeći prag od 1,5C koji je utvrđen Pariškim sporazumom 2015. godine. Samo ograničavanjem zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzijusa imamo šanse spriječiti nepovratni kolaps grenlandskog i zapadnog antarktičkog ledenog pokrova – i katastrofe koje ih prate – rekao je Guterres. kritizirajući svjetske i regionalne zagađivače poput Australije.
Prošle su godine globalne emisije porasle za 1%, reče on.
Izdvajajući države G20 kao i tvrtke koje doprinose velikom dijelu svjetskih globalnih emisija, dodao je: “Oni imaju jasnu odgovornost da preokrenu trenutni trend. Vrijeme je da se kaže ‘dosta’.”
Pa evo: dosta.
UN tajnik Gutteres (ilustracija)
