Hrvatske šume – društvo s ograničenom odgovornošću, državno su poduzeće kojemu je zadaća odgovorna i neograničena briga o šumskom bogatstvu Republike Hrvatske, to jest svih njezinih građana. Hrvatske šume – društvo s ograničenom odgovornošću bi, po mišljenju dijela građana Hrvatske koji poznaju šumske prilike u Hrvatskoj, moglo i bezgranično odgovornije ponašati prema zaštiti šumskih dobara. Dapače, mnogi upozoravaju i kako se mjestimično na područjima o kojima skrbe Hrvatske šume, društvo s ograničenom odgovornošću, zbivaju događaji kojima se šumski fond ugrožava, te obavljaju neprimjerene djelatnosti koje ugrožavaju šume. O ubrzanoj eksploataciji šuma, bez obzira u čijem su vlasništvu, svjedoče oni koji često borave u prirodi, posebice planinari koji neposrednim uvidom s vrha hrvatskih brda uočavaju kako mjestimično nestaju cijele šume, uglavnom skriveno od pogleda javnosti. To je vidljivo, primjerice, i na Velebitu, unatoč tzv. zaštiti prirode i tamnošnjem parku prirode i nacionalnim parkovima. O tome često progovara i udruženje Zeleni odred…
– Oko 89% ukupnog prihoda Hrvatske šume ostvaruju od osnovne djelatnosti – prodaje drveta. No, sve više na važnosti dobivaju i neke druge djelatnosti vezane za šumarstvo kao lovstvo, rekreativne aktivnosti i neke druge djelatnosti koje proizlaze iz širokog spektra općekorisnih funkcija. Hrvatske šume gospodare s 37 državnih lovišta ukupne površine 331.000 ha u kojima domaći i strani lovci mogu loviti običnog jelena (prema posljednjem brojnom stanju divljači ovdje obitava 2916 grla), jelena lopatara, srnu, divokozu, muflona, divlju svinju, medvjeda, a od niske divljači zeca, fazana, divlju patku. – pojašnjavaju pak o sebi na internetskim stanicama Hrvatskih šuma.
Uglavnom je to sirova prodaja sirovog drva za potrebe sofisticiranije drvne industrije u drugim državama, jer domaća drvna industrija jedva da postoji, smatra se. Tako hrvatsko gospodarstvo nema puno koristi od takvog gospodarenja šumama, jer je svedena na primitivnu prodaju jeftine sirovine, nalik praksi svojstvenoj nerazvijenim državama Azije, Afrike i Južne Amerike, upozoravaju ljubitelji hrvatskih šuma.
Brutalno krčenje šume (foto PSK Očnjak)
A sad vijest kako su Hrvatske šume pokrenule nagradnu akciju na društvenim mrežama…:
-Čak 90 posto požara moglo bi se izbjeći kad bi ljudi više brinuli o svojem ponašanju u prirodi. Kako bi dodatno motivirali građane i turiste, u sklopu kampanje „Nemar je prva iskra“, Hrvatske šume pokrenule su nagradni natječaj „Marimo zajedno“ na svojim društvenim mrežama. Čak dvanaest pobjednika, prijatelja šume, osvojit će nagrade za svoje zalaganje u zajednici u obliku bogatog poklon paketa ili ručka za dvoje u jednom od lovačkih domova diljem Hrvatske: LD Muljava – Vojnić, LD Jankovac – Papuk, LD Lovački – Delnice, LD Kunjevci – Vinkovci. Za ulazak u nagradni natječaj, potrebno je do 11. srpnja sudjelovati u sva četiri izazova. Pravilnik nagradnog natječaja možete pronaći ovdje.- vele u Hrvatskim šumama.
Tako se prvi od tzv. četiri izazova, pod nazivom „Marimo zajedno: Bez traga“, odnosio na prikupljanje pet komada otpada tijekom boravka u prirodi, nakon čega je bilo potrebno fotografije ili videosadržaj dostaviti slijedeći sve upute navedene ili na Facebookovoj objavi, ili na Instagramu Hrvatskih šuma. U drugom od četiri izazova, nazvanom „Marimo zajedno: Za biljni svijet“, građane se potiče da posade biljku kod kuće ili u vrtu kako bi doprinijeli obnovi prirode i očuvanju okoliša.
Jučer je objavljen i treći tzv. izazov:
Nadalje, ističu i kako su za građane pripremile i brojne edukativne sadržaje, kao i suradnju s omiljenim influencerom Malim Vakulom.
-Krajnji cilj svih aktivnosti kampanje „Nemar je prva iskra: Spriječi požar prije no što nastane“ jest osvijestiti domaće i strane turiste o njihovoj ulozi u očuvanju prirode, imovine i ljudskih života od razornih učinaka vatre. Budući da je 1. lipnja službeno započela sezona visokog rizika od požara, potrebno je svaki opušak pokupiti za sobom, staklo i otpad baciti u smeće te uvijek ugasiti i zadnji plamen u blizini šume ili suhog raslinja. U slučaju vatre ili dima, važno je što prije nazvati 193 ili 112. Osim suradnjom s građanima, Hrvatske šume o zaštiti šuma od požara brinu cijele godine. Integrirana usluga videonadzora s detekcijom dima i vatre te simulatorom širenja požara samo su neki od alata koji im pritom pomažu. Ukupno se u šumama nalazi 220 kamera raspoređenih na 110 lokacija. Svi edukativni materijali vezani za protupožarnu kampanju Nemar je prva iskra – Spriječi požar prije no što nastane mogu se pronaći na službenoj web stranici Hrvatskih šuma. – napominju.
Dakako da je ova vrst edukacije vrlo značajna i potrebna, te su šume zbog sve većih vrućina još više ugrožene, no još veći doprinos i preventivni značaj bi imale veće kazne za one koji izazvaju požar, bolja motrilačka služba s pristojno plaćenim zaposlenicima, bolje održavanje protupožarnih puteva i ulaganje u efikasnije vatrogastvo.
–Prevencija je ključ očuvanja šuma od požara, a već drugu godinu zaredom upozoravamo kako je upravo ljudski nemar prva iskra. Čak 90 posto požara moglo bi se izbjeći kad bi ljudi više brinuli o svojem ponašanju u prirodi. Budući da je 1. lipnja službeno započela sezona visokog rizika od požara, pozivam građane da i ove godine svaki opušak pokupe za sobom, staklo i otpad bace u smeće te uvijek ugase i zadnji plamen koji su upalili iz bilo kojeg razloga. Da bismo ljude dodatno motivirali, pripremili smo i interaktivan sadržaj“, najavio je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Nediljko Dujić, inače dugogodišnji nekadašnji gradonačelnik Skradina, čelnik lokalnog HDZ-a te županijskog lovačkog udruženja.
Kako vele, u protekloj, 2023. godini, zajedno s građanima, sačuvano je 91 posto više šumske površine od prosjeka. Kako bi se toj brojci približili i ove godine, osim digitalnih kanala, tu su i televizijski i radijski spotovi koji obuhvaćaju najčešće okidače ljetnih šumskih požara: odbačeni opušak, staklo i neugašeni plamen. Hrvatske šume obraćat će se i strancima, kao putem radija, tako i na trajektima i plažama, kažu.
Ipak, katastrofalni požari, primjerice poput onoga koji je u jednom danu progutao jednu od rijetkih zelenih oaza u priobalju, brdo Jelinjak između Primoštena i Grebaštice, jedan je od primjera kako se trebalo puno bolje ranije pobrinuti za spas te šume, koja je sad otužno zgarište koje je posve izmjenilo nekoć lijep krajobraz tog dijela Dalmacije. Inače, u tom požaru su umalo izgorjela i čitava naselja. Informacije radi, cijelo zgarište je, za hrvatske prilike u rekordnom roku, vrlo brzo i efikasno, ‘očišćeno’ od nagorjele šume. Razlog tome je vjerojatno značajan profit od prodaje drveta.
Inače, unatoč tome što su svaki napori za očuvanje šuma od životne važnosti, posebice u uvjetima radikalnih promjene klime i evidentnih nepovoljnijih klimatskih uvjeta, pobvećanja temeporatura i nestajanja zelenih površina uslijed dugotrajnih suša, među građanima prevladava stajalište kako bi Hrvatske šume puno intezivnije trebale raditi na očuvanju šuma.
Dapače, mnogi smatraju kako čine upravo obratno. O tome na neki način svjedoči ‘glas naroda’, primjerice i brojni negativni komentari objavljeni kao odgovor na gore navedenu kampanju Hrvatskih šuma u kojima se od građana traži da skupljaju šumsko smeće, fotografiraju lijepe šumske prizore ili pak zasade neku biljku.
Upozorava se kako bi sve navedeno trebao biti posao HŠ-a: sadnja a ne sječa drveća i prodaja drvne sirovine za malo novca, te čišćenje otpada po šumama, a kojega, tvrde neki, nerijetko ostavljaju i oni koje HŠ uposli pri sječi šuma (kanistri, otpadni materijal druge vrste).
Evo nekih od, rekli bismo vrlo emotivnih i izravnih, komentara koji se mogu pronaći na Facebook stranicama Hrvatskih šuma, bez uređivanja i ispravljanja tipfelera i gramatičkih pogrešaka:
Kad bi “Hrvatske šume” prestale sjeći nekontrolirano, prodavati za svoj račun,.zapošljavati po babu i po stričevima, možda bi bilo bar malo bolje. Zato nemojte stanovnicima Hrvatske prodavati rog za svijeću!
Moram reći-šumarski radnici trebaju svoje smeće (kante od ulja,goriva…konzerve,plastične boce..) ponijeti sa sobom.Po Psunju smo,ne jednom,odnosili to smeće
Ako može ručak za dvije osobe u jednom od vaših brojno ZATVORENIH šumskih domova, uz negradni dobitak postotak od izvezenog neobrađenog sirovog najjeftinijeg drva.
Gdje Hrvatske šume prođu ne ostane ni trag od šume… 
Tak da, definitivno, iza njih šuma nestaje, bez traga…
Najviše otpada u šumi nalazim od sječe stabala: ostaci boca od soka, spremnika za gorivo i ulje, radne rukavice, a naišla sam i na radnu cipelu te gas masku.
Kada će izazov za ove što šalju u šume lovne i moto turiste iza kojih svi imamo izazove sakupljanja limenki opušaka boca i bočica da bi si punili džepove parama ovi što ih šalju da rade što hoće?
Vi da sječete i prodajete, a mi da sadimo
Šume treba zaštititi od Hrvatskih šuma, a ne kupovati ljude za jedan ručak.
A vi ispilali miljune kubika šume bando !!!Koje licemjerje ??
Hrvatske šume su najveći štetočine i leglo kriminala, a ovdje nam prodaju fore da budemo “oprezni” zbog požara.
A što vi radite u kancelarijama,češete jaja a šuma se ruši u vegetaciji a još nije sanirana ni prošlogodišnja šteta od nevremena,tko ostavlja prazne boce od lancola i karnistre od goriva u šumi i prazne markere od doznake šuma,tko odlaže uz šumske puteve smeće u vrećama a također i građevinski otpad,ja sigurno ne jer idem biciklom u prirodu,postavite nadzorne kamere na ulaze sa glavnih prometnica na ceste koje vode u šumu pa ćete vidjeti sve
Koliko koliko vi možete posjeći niti jedan požar nije ni blizu
Koliko ste prošle godine stabala posjekli a koliko ste ih posadili?
Vas treba procesuirati jer se knjižite na privatne parcele i zatim ih prodajete strancima.
https://www.facebook.com/groups/653632181444534/
Sada su se javili oni koji su devastirali sve šume u Hrvatskoj!! Vi ste gori od svih požara i elementarnih nepogoda.
Pitanje? Po šumama ostaju plastične boce, kanisteri od benzina i motornog ulja, te plastika od ga leća (jogurt boce, omoti salama…) po šumama. Postoji li edukacija i kontrola što ostavljaju šumski radnici iza sebe?
Uprava Hrvatskih šuma je devastirala naše šume više nego svojedobno Mlečani, a sada treba za njih saditi nove?
Sad baš i nije vrijeme za sadnju biljaka. 21.6. toplotni udar. Krivo tempirate kampanju.
Ima toga još puno, no ovdje zastajemo, uz nadu kako će ovaj glas naroda potaknuti na razmišljanje odgovorne u Hrvatskim šumama, društvu s ograničenom odgovornošću.
Iako toga mnogi vjerojatno ni približno nisu svjesni, čovječanstvo se uslijed nemilosrdnih i smrtonosnih promjena klime treba )doslovno) boriti za svako stablo, umjesto samoubilački sječi čitave šume zbog kratkoročnih profita šačice.
