Dakle, eto dobre vijesti iz Splita i za za Split i Splićane. Uskoro će se zasaditi još oko 14000 novih stabala i grmova na zelenim površinama, postavit će se nove ‘špine’ s pitkom vodom, klupe… Kako se doznaje, Gradu Splitu odobrava se sufinanciranje dvaju ‘zelenih’ projekata kojima će se nastaviti dosadašnji rad na ozelenjavanju grada. Radi se o projektima „Urbana šuma 3“ i „Zeleni urbani ekosustav 3“ koje je Razvojna agencija Split – RaST prijavila u travnju ove godine na Javni poziv za neposredno sufinanciranje provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina, a koji je objavio Fond za zaštitiu okoliša i energetsku učinkovitost.
Kroz projekt „Urbana šuma 3“ će se u Splitu zasaditi još 850 stabala i postaviti 10 slavina s pitkom vodom, a projektom „Zeleni urbani ekosustav 3“ zasadit će se 13 000 grmova s vodonatapnim sustavom, javljaju iz RaST-a.
Nije čest slučaj da se lokalne vlasti u Hrvatskoj bave ovakvim projektima, a prioriteti su im uglavnom vezani uz betoniranje, a ne ozelenjivanje. Stoga valja pohvaliti ovakvo splitsko nastojanje da se zapuštene i neugledne površine u gradu zazelene i zasade novima stablima i grmovima, te da se u neke parkove postave i ‘špine’ za pitku vodu, a koja će biti besplatna i dostupna svim građanima.
-Zajedno s već četiri prethodno provedena projekta, tako će se u nešto više od godinu dana u gradu Splitu ukupno zasaditi 2 472 nova stabla, 26 050 novih grmova, postaviti 49 javno dostupnih slavina s pitkom vodom te 49 novih klupa. – vele u RaST-u, te iznose podatke kako je vrijednost projekta „Urbana šuma 3“ je 437.492,50 EUR od čega je 349.994,00 EUR bespovratnih sredstava, a projekta „Zeleni urbani ekosustav 3“ 437.500,00 EUR s osiguranim bespovratnim sredstvima u iznosu od 350.000,00 EUR.
Vjeverica – Turska kula u Splitu (foto TRIS/G. Šimac)
Naposlijetku, ovim projektom su se približili trendovima i nastojanjima koji se već dulje vrijeme razvijaju u europskim i svjetskim gradovima, a gdje su pametne vlasti shvatile kako će uslijed sve većih vrućina bez dodatnog ozelenjivanja gradova življenje i boravak u njima postati nesnosan i tegoban.
Dakako da su u Hrvatskoj, na žalost, takve politike kod većine lokalnih vlasti još uvijek nezamislive, a jer je stupanj svijesti i svjesnosti o problematici klimatskih promjena i njihovih utjecaja posve nizak, a nerijetko im takvo što nije na kraj pamet ili pak s podsmijehom gledaju na spomen sadnje stabala.
Nasuprot tome, tragične su prakse u kojima se postojeća zdrava stabla po gradovima sijeku i obaraju iz najbanalnijih razloga, poput ‘podizanja asfalta’, širenja parkirališta itd.
-Provedba ovih projekata doprinijet će smanjenju površinskih temperatura zraka u ljetnim mjesecima te stvaranju ugodnijih i boljih životnih prostora za stanovnike grada, kao i posljedično smanjenju utjecaja klimatskih promjena. – napominju u RaST-u.
Inače, u ranija četiri projekta ozelenjivanja grada za koji je Grad Split osigurao više od milijun eura bespovratnih sredstava, Parkovi i nasadi Split pokrenuli su projekt „Zazelenimo Split“. Riječ je o platformi koja, po uzoru na brojne primjere dobre europske prakse, uključuje zajednicu u stvaranju ugodnijeg i zelenijeg okoliša u gradu.
S ciljem ublažavanja posljedica klimatskih promjena, ovim projektima planira se realizirati ozelenjivanje dijelova grada uz stvaranje mreže zelene infrastrukture i kreiranje mikroparkova, odnosno ozelenjenih „džepova“ urbanog prostora. Da biste izravno doprinijeli sniženoj površinskoj temperaturi zraka u ljetnim mjesecima za stvaranje boljih i ugodnijih životnih prostora za stanovnike i posjetitelje grada.
Split (foto TRIS/G. Šimac)
Projektom „Zeleni urbani ekosustav“ posadit će se 13 050 grmova uz implementaciju vodonatapnog sustava kojim će se osigurati zalijevanje tijekom ljetnih mjeseci što će spriječiti sušenje i osigurati optimalan rast i razvoj grmova. Provedba projekta doprinijet će transformaciji javnih površina u funkcionalne elemente zelene infrastrukture koji će imati značajan utjecaj na smanjenje površinske temperature zraka u gradu, filtraciju zraka zadržavanjem štetnih zagađivača, kao i na povećanje retencijskog kapaciteta tla koji doprinosi smanjenju mogućnosti nastanka bujica uzrokovanih urbanim poplavama.
Inače, evo i važnih informacija za one koji to ne znaju: stabla se u Splitu ne smiju sjeći, bilo ‘privatna’ ili ‘društvena’, bez odobrenja.
Evo što o tome kažu u Parkovima i nasadima, splitskoj gradskoj tvrtki koja se bavi održavanjem i razvojem zelenih površina u Splitu:
U svrhu očuvanja zdravog okoliša za stanovnike grada Splita, postojeće stanje zaštićeno je na području grada Splita, bez obzira na to nalazi li se ono na privatnom ili na javnom zemljištu. Zaštićenima se smatraju sva stabla, listopadna i vazdazelena, s opsegom debla od najmanje 40 cm, izmjerena na visini od 1 m od početka račvanja korijena, a zajedno s njihovim nadzemnim i podzemnim životnim prostorom. Zabranjeno je korištenje prostora u druge svrhe na štetu samoga stabla te na isti način sječa, otkopavanje, čupanje ili na bilo koji drugi način uklanjanja osim uz predočenje suglasnosti.
Split (foto TRIS/G. Šimac)
Za uklanjanje stabala potrebna je službena suglasnost koja se izdaje onda kad su stabla dosegla ili prešla fiziološku starosnu granicu prema vrsti i položaju ili se nalaze u takvom stanju da njihovo prisustvo predstavlja ugrozu za promet ili u interesu očuvanja ostalog vrijednog stanja stabala (mjere njegove). Procjena ukupnog stanja stabla i potencijala za ugrozu prometa mjeri se putem prosudbe stupnja vitalnosti, iste pozicije stabla – uglavnom u naselju – te potencijalno oštećenih dijelova stabla, a da bi se predložile mjere za poboljšanje zdravstvenog stanja i smanjio rizik za promet. Ovo je formula za osnovnu kontrolu stanja, dočim pojedini daljnji detaljni pregledi mogu biti obavljeni.
Stabla u gusto naseljenim područjima pod iznimnim su pritiskom. U asfaltnom zapečaćenom prostoru najčešće se ne dobivaju u korijenov sustav niti dovoljno kisika, pa im je od same sadnje zapisan skraćeni životni vijek. U ovakvim uvjetima pritiska na život svakako su podložnija napadima kukaca, gljiva i bolesti. Ipak, razvoj arborikulture uz pomoć novih instrumenata daje nadu za poboljšanje vitalnosti. Poznavanje simptoma koji mogu predstavljati opasnost za stablo svakako je vezano uz iskustvo u nadzoru zdravstvenog stanja i potencijala za ugrozu prometa. Neke fitopatogene gljive sporo napreduju, dok druge pojave svog plodnog tijela na deblu ili stopama potpisuju presudu za pilanje na panj – pogotovo kod detekcije truleži u korijenu.
Dakle, čuvati treba svako stablo.
Turska kula u Splitu (foto TRIS/G. Šimac)
