Početak 2024. godine i druge četvrtine 21. stoljeća će u Hrvatskoj biti zapamćen i po čudu i za hrvatske pravosudne (ne)prilike senzacionalnoj i gotovo nevjerojatnoj vijesti: netko je konačno, zbilja i doista kažnjen za bacanje smeća u prirodu. Kako je javnost izvijestio istarski portal Istra24, desilo se i to: prva presuda izrečena u Republici Hrvatskoj protiv onečišćavanja prirode i to na području Vrsara u Istarskoj županiji. Općinski sud u Pazinu 28. prosinca donosi presudu u kojoj stoji da je osoba protiv koje je podnesena prijava kriva za onečišćenje te joj je izrečena kazna od – 1320 eura. Lokalna ugostiteljica, koja je otpadom iz svojega kafića zagadila jamu kod Vrsara, kažnjena je novčanom kaznom od – 1320 eura.
Da… nevjerojatno, ali – istinito.
Prije nego li nastavimo o ovom o pravosudnom čudu, treba hrvatsku javnost koja toga nije svjesna upozoriti na sljedeće: veliki broj vrtača, jama, špilja i speleo-objekata u Hrvatskoj je tragično ozbiljno i teško zagađen svakojakim otpadom kojega bacaju potpuno nesvjesni divljaci među nama. Na taj način truju sve nas, a tako i sebe – zagađujući podzemne vode koje kasnje crpimo za piće. Taj stupanj kretenizma se rijeko viđa i u daleko zaostalijim i neprosvijećenijim sredinama nego li je naša, u državi koja je pritom i članica EU-e.
Smeće u Istarskoj jami prije čišćenja – foto JU Natura Histrica
I sad dok ovo pišemo, negdje u priobalju i dalmatinskom zaleđu vrlo vjerojatno neka budala baca smeće u jamu, iako je u posljednje vrijeme usluga propisnog zbrinjavanja smeća dostupna svakome. Kako bi sve zajedno bilo sve odvratnije i apsurdnije, a to znaju svi koji se povremeno šetaju prirodom, poglavito po Dalmaciji, sve se to događa i nadomak naselja, stotinjak metara od prvih kuća, apartmana i vila, te se u prirodi nalaze gomile otpada svake vrste, a u kojima prednjače građevinski otpad i najmeštaj preostao od preuređivanja turističkih smještaja, ali i svakodnevno kućno smeće.
Zaštita prirode, a ne zapošljavanje nesposobnih poslušnika
O tome bi se moglo satima. No vratimo se na pozitivni istarski slučaj. Kako je uopće došlo do toga da netko bude kažnjen za bacanje smeća u prirodu? Razlog tome je opet senzacionalni slučaj da se jedna od javnih ustanova koje su osnovane za zaštitu prirode pri hrvatskim županijama doista radile posao zbog kojega su i osnovane – štitili prirodu. Za razliku od sličnih ustanova koje su osnovane po županijama kako bi se u njima zaposlili podobni stranački poslušnici i krenulo se s naplaćivanjem koncesija u tzv. zaštićenim dijelovima prirode. Dakako, od zaštite prirode u takvim ustanovama koju vode nekompetentni i nezainteresirani kadrovi nema ni ‘z’, a prirodne vrijednosti se na očigled svih svakodnevno uništavaju pred našim očima, uglavnom za potrebe nečijih opskurnih profita.
JU Natura Histrica, javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Istarske županije, obavlja svoju djelatnost od 4. srpnja 1996. i prva je takva ustanova osnovana u Republici Hrvatskoj.
Kako se ističe, osnovna djelatnost ustanove je zaštita, održavanje i promicanje zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Istarske županije u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara te nadzor provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja.
Čestitka za 2024. godinu
No u JUHN to doista i rade, a navedena prva presuda koja je presedan nije došla slučajno: ona je rezultat njihovog dugogodišnjeg zalaganja – JU Natura Histrica već godinama organizira speleološko-ekološke akcije čišćenja ilegalno odloženog otpada u speleološkim objektima diljem Istarske županije.
Jedna takva akcija odvila se u drugoj polovici mjeseca prosinca 2022. godine kada su djelatnici Nature Histrice zajedno sa speleolozima SD Underground čistili jamu kod samostana, u blizini naselja Kloštar na području Općine Vrsar, piše Istra 24.
Za vrijeme akcije, kažu, iz jame je izvučeno više od 17 kubika raznovrsnog otpada među kojim je prevladavao ugostiteljski otpad poput ledomata, čaša, kanistara ulja i ostalog, a u svom tom otpadu pronađeno je i više od 20 cjenika jednog lokalnog ugostiteljskog obrta.
Cjenici u jami
Uočivši cjenike u jami, i budali bi trebalo biti jasno tko je bio tako poduzetan i potegao u prirodu ne bi li bacio svoj isluženi inventar i stare menue u jamu, umjesto da ga propisno i besplatno zbrine gdje mu je mjesto.
Tako je lani u ovo vrijeme, u siječnju 2023. godine, JU Natura Histrica, koja zakonski upravlja svim speleološkim objektima na području Istarske županije, poslala zahtjev za očitovanje vlasniku navedenog obrta čiji su cjenici pronađeni u jami. Kako saznaje Istra24, vlasnik obrta nije se očitovao o tome kako je njegov otpad završio u speleološkom objektu, već je iskoristio mogućnost očitovanja na način da je napisao da se njega vrijeđa insinuacijom da je ilegalno odložio otpad u speleološkom objektu te da je zapravo veliki ljubitelj prirode.
– Sve je bilo zatrpano otpadom. Mi smo to čistili, došli u dubinu do osam metara, svašta smo našli, od izbačenog inventara ugostiteljskog objekta, suncobrana, napa, ledomata, pa sve do vreća sa stolnjacima, gdje smo našli podatke o ugostiteljskom objektu i pokrenuli proceduru – kazao je za HRT Andrea Deklić, čuvar prirode u JU-u Natura Histrica.
Cjenici u jami – foto JU Natura Histrica
JU Natura Histrica podnijela je prekršajnu prijavu nadležnom sudu, jer je odlaganje otpada u speleološke objekte zabranjeno Zakonom o zaštiti prirode te su po isto zakonu propisane novčane kazne za navedene zabranjene radnje.
Nadalje, JU Natura Histrica je u prvoj polovici 2023. godine podnijela prekršajnu prijavu protiv vlasnika ugostiteljskog objekta čiji je otpad pronađen u jami.
Kako kaže Istra24, tijekom iste godine održana su tri sudska ročišta na koja se nije odazivala okrivljenica, već je prva dva puta branitelj okrivljenice opravdavao njene izostanke s ročišta, da bi 20. listopada bilo održano i treće ročište na koje se nije odazvala niti okrivljenica niti njen branitelj pa je istog dana izdan dovedbeni nalog za okrivljenicu, koja je 28. studenog i dovedena uz policijsku pratnju na sud, gdje se branila šutnjom.
Nakon nekoliko ročišta, saslušanja svjedoka i okrivljenika, Općinski sud u Pazinu, ispostava Poreč, donio je odluku da je okrivljenica kriva za nedjelo te joj je propisao minimalnu kaznu za takva nedjela u visini od 1.320 eura uz obvezu plaćanja i sudskih troškova. Kako je navedeno u presudi, počinitelj prekršaja je osoba koja vlastitim činjenjem ili nečinjenjem ili posredstvom druge osobe počini prekršaj.
‘Kazna je minimalna’
-Pošto očevidaca o ilegalnom odlaganju otpada u speleološki objekt nije bilo, a s obzirom da je otpad okrivljenice pronađen u speleološkom objektu, sud drži da je ista i odgovorna za počinjenje prekršaja – piše u obrazloženju presude.
-Ova presuda je simbolički vrlo važna s aspekta zaštite prirode i speleoloških objekata, jer iako novčana kazna nije velika niti proporcionalna troškovima sanacije onečišćenja speleološkog objekta, ova presuda čini prvu presudu takve vrste u modernoj povijesti Republike Hrvatske. Presude poput ove za onečišćenje speleološkog objekta čine potvrdu da JU Natura Histrica dobro radi svoj posao te da ih motivira da nastavljaju dalje istim ritmom. Ovo je važna presuda vezana uz zatrpavanje jama. I zato, da, zadovoljna sam presudom, koja je prva takva u Republici Hrvatskoj, ali se toplo nadam da neće biti i zadnja. Novčana kazna je minimalna i smatram da bi trebala biti puno veća, ali dobar je to početak– kazala je ravnateljica JU Natura Histrica Silvia Buttignoni.
Rupa je ispunjena smećem (foto TRIS/G. Šimac)
Inače, speleološki objekti prema Zakonu o zaštiti prirode jesu ali bi i u praksi bi trebali biti od živaju poseban interes i skrb od strane Republike Hrvatske. Razlozi za takvom zaštitom su mnogobrojni, ali jedan je od posebnog interesa za cjelokupnu populaciju, a to je voda. Naime, speleološki objekti imaju funkciju mjesta kroz koje teče i filtrira se, a nerijetko i akumulira podzemna voda koju ljudi kasnije koriste za piće ili navodnjavanje. Direktnim odlaganjem otpada u speleološke objekte ili prirodu općenito, negativno se utječe na kakvoću i kvalitetu podzemne vode, ali i na kvalitetu obradivih poljoprivrednih površina.
Nadalje, ističe ravnateljica, na žalost je još uvijek vidljivo da ljudi bacaju sve i svašta u prirodu.
Dodajmo kako se njena iskustva najvjerojatnije vezana uz Istru, gdje lokalni živalj ipak ima ponešto veću svijest o prirodi, a dok je u Dalmaciji stanje katastrofalno – smeća ima posvuda, nerijetko i u dijelovima prirode koji bi trebali biti pod najstrožom mogućom zaštitom. Kada bi se nešto ovakvo dogodilo u npr. Švedskoj, vjerojatno bi njihovi zatvori (ili umobolnice) bili puni onih koji ovako bezočno uništavaju okoliš.
– Pitam se kako je moguće da su ti ljudi toliko slijepi da ne vide što čine sebi i drugima. One općine i gradovi koji nemaju reciklažna dvorišta trebaju ih pod hitno napraviti, dok je za općine i gradove koji imaju reciklažna dvorišta krajnje vrijeme da počnu naplaćivati svim vlasnicima nekretnina paušal za odvoz otpada jer samo na taj način korisnici mogu zbrinuti otpad u reciklažna dvorišta… U protivnom sve će i dalje završavati u jamama i u prirodi. No, Natura Histrica neće stati. Čistit ćemo, ali i dalje prijavljivati i sankcionirati prekršitelje – kazala je za Istra24 ravnateljica Buttignoni.
10 tisuća jama i tisuće smetlišta
U Hrvatskoj prema procjenama postoji oko 10 tisuća krških špilja i jama. Onečišćeno ih je tko zna koliko. Na to često upozoravaju godinama oni koji to najbolje znaju .- speleolozi. Među njima su i prekaljeni šibenski speleolozi, istraživači, vrsni poznavatelji i kroničari prilika u hrvatskom podzemlju Aida i Teo Barišić iz šibenskog .
Speleolozi se, kažu, nadaju da je ovom prvom presudom postavljena pravna osnova prema kojoj će od sad biti lakše kazneno goniti one koji onečišćuju naše podzemlje, čime ugrožavaju zajedničke zalihe podzemne pitke vode, o čemu više doznajte i na stranicama inicijative Čisto podzemlje.
No hoće li se to doista događati?
Hoće li, prije svega, ikada ovdašnji živalj shvatiti da truje sam sebe bacanjem smeća u svoje dvorište i u svoje izvore pitke vode?
Ilustracija: Smeće se gomila, otrov ide u vode i tlo (foto TRIS/G. Šimac)
