Hoćemo li uskoro piti vino iz vinograda s Velebita, Gorskog kotara, s vrhova Medvednice, Papuka, Kleka? Naime, kao što to svatko normalan može uočiti pogledom kroz prozor, sve je toplije i toplije. Ljeti je sušno i prevruće, zime nalikuju na proljeća, a ostali dijelovi godine na bablje ljeto. To dakako nije dobro ni za biljke, pa tako ni za vinovu lozu, odnosno grožđe. Zbog utjecaja klimatskih promjena na vinogradarstvo i vinarstvo, potrebno je, uz druge oblike prilagodbe, promišljati o širenju vinogradarskih zona u nove regije, pri čemu se razmatra mogućnost uzgoja u dijelovima gorske Hrvatske, posebice rubnim područjima Like i Gorskog kotara – zaključak je projekta “CroViZone – Prilagodba vinogradarskih zona RH klimatskim promjenama”, koji je u protekle tri godine provodio osječki Ekonomski fakultet u suradnji s partnerima – Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH), zagrebačkim Agronomskim fakultetom i Prirodoslovno-matematičkim fakultetom.
-S obzirom na to da klimatski trendovi porasta temperature zraka na utječu samo na raniji početak te kraće trajanje vegetacije vinove loze i dozrijevanja grožđa, nego i na promjene u kemijskom sastavu grožđa i vina, za budućnost te proizvodnje biti nužne prilagodbe. Uz promjenu agrotehničkih zahvata, koji se obavljaju u vinogradima, te prilagodbu termina berbe, koja postaje sve ranija, treba razmišljati i o natapanju kao neizostavnoj mjeri te o prilagodbi sortimenta jer je većina sorta koje se u Hrvatskoj tradicionalno uzgajaju dobra, ali ima i novih koje treba razmotriti i dati im priliku. Definitivno moramo razmišljati o širenju vinogradarskih područja u neke nove zone i regije koje se dosad nisu razmatrale a klimatski su malo hladnije i kao takve bi, u vrijeme klimatskih promjena, mogle biti pogodnije za vinogradarsku proizvodnju. Ono što razmatramo u ovome trenutku su dijelovi gorske Hrvatske, koji su se dosad smatrali nepogodnim za uzgoj vinove loze, ali neki izračuni agroklimatskih indeksa pokazuju da bi rubna područja Like i Gorskog kotara mogla biti vinogradarska zona i u ovim novim vremenima te zanimljiva područja za uzgoj vinove loze – kazao je glavni istraživač na projektu profesor zagrebačkog Agronomskog fakulteta Marko Karoglan.
Karoglan ističe kako su u istraživanju u sklopu projekta proučavali sorte koje su najraširenije u Hrvatskoj, kao što su graševina, istarska malvazija i plavac mali, te neke internacionalne sorte, kao što su chardonnay i merlot, ali, dodaje, u nekim budućim istraživanjima trebalo bi obuhvatiti i autohtone sorte kojih je Hrvatskoj vrlo mnogo.
-Na temelju istraživanja spomenutih sorta vidljivo je da one izlaze iz svoje uobičajene realnosti. Tako, primjerice, graševina, koja je bila tipična za Slavoniju, polako sve bolje rezultate daje u nekim hladnijim područjima zapadne i sjeverozapadne Hrvatske. I te sorte sigurno će polako mijenjati svoje područje uzgoja- ističe Karoglan.
Da se o dijelovima gorske Hrvatske razmišlja kao o mogućim novim vinogradarskim zonama u vrijeme klimatskih promjena, potvrđuju i u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Voditelj Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo HAPIH-a Ivan Prša ističe kako su tijekom projekta, obradom klimatoloških podataka Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), pratili utjecaj klimatskih promjena na pojedine fenofaze razvoja vinove loze te koncentracije šećera i kiselina u grožđu.
Obradom podataka na postajama DHMZ-a u Daruvaru i Križevcima od 1961. do 2018. godine i analizom sorte graševine može se vidjeti da su fenofaze pupanja i cvatnje u deset godina nastupile više od dva dana prije. Pod pretpostavkom da se takvi trendovi nastave, do kraja stoljeća te fenofaze mogle bi nastupiti i dva tjedna prije nego danas.
-Slično je i s plavcem malim, koji je ponajprije zastupljen u južnim krajevima, ali te razlike nisu toliko izražene kao u kontinentalnom dijelu. Istraživanja pokazuju da je povećanje temperature zraka utjecalo na kraće vrijeme dozrijevanja grožđa u prosjeku za sedam dana na jugu Hrvatske te do 16 dana u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Vidljivo je da temperature bitno utječu na sve raniji početak berbe, ali i na porast vrijednosti i sadržaja šećera u grožđu te smanjenje ukupnih kiselina. Zato će u vrijeme sve očitijih klimatskih promjena jedan od izazova za sektor vinogradarstva i vinarstva biti i širenje na nova područja, koja do sada možda nisu bilo dovoljno prihvatljiva za sadnju vinove loze, ali posljednjih 15-ak godina vidimo da je dio gorske Hrvatske postao sve prihvatljiviji, kao i sadnja vinove loze na većim nadmorskim visinama – ističe Prša.
Vinograd u Argentini (foro Facebook)
