Neovisni novinarski portal
13.6.2024.
klima(nje)
Smrt šljokicama: U EU zabranjena prodaja mikroplastičnih drangulija

Smrt šljokicama:
U EU zabranjena prodaja mikroplastičnih drangulija

Ako živite u EU i  danas ste krenuli u nabavku nove količine šljokica za neke svoje potrebe – nije dobro. Ako svi trgovci budu poštivali zakon, šljokica na policama trgovina ne bi trebali biti ni za lijek, pa ništa od šljokičanja i svjetlucanja. Naime, od 15. listopada na snazi ​​je zabrana prodaje šljokica i drugih proizvoda koji sadržavaju previše mikroplastike i koje ocijenjeni kako štetni za okoliš, kaže nova uredbe EU-e koji je, vele, cilj smanjiti korištene mikroplastike iz što je moguće više proizvoda, a to obuhvaća sve sintetičke polimerne čestice ispod 5 milimetara koje su organske, netopljive i teško se razgrađuju.

Hoće li sada za ovisnike o šljokicama organizirani kriminal na brzinu pokrenuti krijumčarenje i ilegalnu prodaju šljokica u mračnim uličicama? Za one koji to ne znaju, mikroplastika se uglavnom koristi u sljedećim proizvodima: šljokicama, kozmetičkim proizvodima, deterdžentima za pranje rublja, sredstvima za čišćenje, igračkama, gnojivu, sredstvima za zaštitu bilja, lijekovima, no zabrana se sada primarno odnosi na šljokice i kozmetičke proizvode koji sadrže mikrozrnca (malim plastičnim kuglicama koje se koriste primjerice za piling kože).

Također, mikroplastika se koristi na umjetnim sportskim površinama, ali i dječjim igralištima koje služe za rekreaciju i razonodu, a takvih je tko zna koliko, pogotovo u tzv. bogatijim državama. Prema Europskoj komisiji, ovo je najveći izvor svjesno korištene mikroplastike u okolišu, no nije poznato hoće li se išta poduzeti po tom pitanju, pa da se kao podloga za sportska igrališta ponovno kao pogodna odredi staromodna trava ili zemlja. .

EK je 25. rujna donijela mjeru kojom se u skladu sa zakonodavstvom EU-a o kemikalijama (Uredba REACH) ograničava mikroplastika koja se namjerno dodaje proizvodima, a njome bi se navodno spriječilo ispuštanje oko pola milijuna tona mikroplastike u okoliš. Time se nekako nastoji popraviti šteta koju odbačena plastika nanosi okolišu, te pridonosi promjenama klime čije učinke lokalno i globalno osjećamo sve češće i svakim danom sve više.

Primjenjuje se široka definicija mikroplastike – obuhvaća sve čestice sintetičkih polimera koje su manje od pet milimetara, a organske su, netopljive i otporne na razgradnju. Svrha je smanjiti emisije namjerno dodane mikroplastike iz što većeg broja proizvoda.

Neki od brojnih uobičajenih proizvoda obuhvaćenih ograničenjem su granulirani materijali za ispunu koji se upotrebljavaju na umjetnim sportskim površinama, kozmetički proizvodi u kojima se mikroplastika upotrebljava u razne svrhe, deterdženti, omekšivači tkanine, šljokice, gnojiva, sredstva za zaštitu bilja, igračke, lijekovi i medicinski proizvodi.

Kako će se ova odluka odraziti na trgovine  koje prodaju na tone bespotrebnih proizvoda, među kojima su i nebrojene (mikro)plastične drangulije za jednokratnu upotrebu ili one koji ne budu upotrebljene nikad i hoće li ase time ugroziti golema kineska i druga međunarodna industrija plastičnih besmislica,  ne zna se.

Inače,  međunarodna okolipšna organizacija  WWF je 2019. objavila šokantno izvješće u kojem stoji da ljudi godinama konzumiraju i udišu do pet grama plastike tjedno, dovoljno za izradu bankovne kartice. Iste te godine je navodno u svijetu upotrijebljeno oko 460 milijuna tona plastike (iako prave brojke mogu biti znatno veće) , dvostruko više nego 20 godina ranije, a manje od 10 posto je reciklirano.

Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), na temelju trenutnih trendova godišnja proizvodnja plastike na temelju fosilnih goriva gotovo će se utrostručiti do 2060. godine na 1,2 milijarde tona, dok će otpad premašiti milijardu tona.

U ljudskom tijelu su otkrivene mikroskopske čestice plastike u krvi, majčinom mlijeku i posteljici.

Testovi na životinjama povezuju kemikalije u mikroplastici s povećanim rizikom od raka, reproduktivnim problemima i mutacijama DNK, ali podaci o utjecaju na ljude još nedostaju.

‘Plastika o kojoj se najviše trebamo brinuti u našim tijelima vjerojatno je ona između 10 nanometara i jednog mikrometra. Takva će plastika najvjerojatnije proći kroz biološke membrane u tkiva, uključujući krvno-moždanu barijeru. Tek sada izvlačimo glavu iz pijeska kada su u pitanju zdravstvene opasnosti mikroplastike’, rekao je pedijatar Christos Symeonides iz kliničke dječje bolnice Murdoch u Melbourneu za AFP.

Na neke velike gradove, npr. na Pariz, svaki dan padne oko 50 kilograma plastike s neba. A ako pada kiša, na grad se spusti oko pola tone plastičnih padalina – čestica mikroplastike koju u nebo šalju ljudi svojim bezumnim korištenjem plastike u svakodnevnom životu.

Možda će nakon zabrane prodaje šljokica s neba padati manje šljokica, ali svejedno se budućnost čovječanstva, s nastavkom dosadašnjih trendova u korištenju plastike, nikako ne čini svjetlucavom i šljokičastom.

Šljokica: foto: Facebook

 

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI