-Ovo je još jedna u nizu zakonskih odredbi kroz koje Vlada forsira nešto što sama ne može riješiti. Mislim da je dobar dio tih zakonskih odredbi promašen i neće ostvariti svoj cilj- ocijenio je sudac Vrhovnog suda Damir Kos na okruglom stolu „Tajnost istrage – narušavanje slobode medija i kazneni progon žrtava, okrivljenika i branitelja“, koji je održan u Novinarskom domu u organizaciji Centra za demokraciju i pravo “Miko Tripalo” i Hrvatskog novinarskog društva.
Kako HND prenosi, sudac Kos je, govoreći o novopredloženoj odredbi o kaznenoj odgovornosti za neovlašteno otkrivanje sadržaja izvida ili dokazne radnje, kazao kako je ona koncipirana tako da postoji kaznena odgovornost izvršitelja osoba koje su uključene u kazneni postupak: policije, branitelja, vještaka, okrivljenika…
– Međutim- upozorava Kos- na koji način oni mogu to učiniti? Na primjer, kada novinar pita odvjetnika za informaciju o tome što je bilo i ovaj mu odgovori. Novinar tada postaje poticatelj na kazneno djelo i ulazi u sferu kaznene odgovornosti– objasnio je Kos, naglašavajući da iznosi svoje osobne stavove, ali, veći dio kolega s kojima je razgovarao dijeli njegovo mišljenje.
– Ovo vidim kao napad na novinarsku profesiju jer nema transparentnosti pravosudnih postupaka bez medija. Naš je interes da javnost zna i da bude informirana- rekao je Kos, dodajući da je komunikacija bez medija manjkava i prema medijima se mora biti otvoren.
Ovaj postupak vidi kao nevješt pokušaj kastriranja medija, a u državi koja ima tajne kaznene postupke, ne bi htio živjeti- bio je sasvim jasan Kos.
Profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu i članica Centra “Miko Tripalo”, koja je i moderirala raspravu, Zlata Đurđević, uvodno je kazala da smo nekad u zakonu imali tajnost, ali je Ustavni sud 2012. godine rekao da istraga ne može biti tajna.
Đurđević je, javlja HND, podsjetila da je svojedobno premijer Andrej Plenković kazao da se nešto ne može učiniti po pitanju curenja podataka jer živimo u demokraciji, ali se to promijenilo početkom godine, kada su se u jednom spisu pojavili inicijali “AP” i krenulo se u sporne izmjene.
Zovko: Ovo je zakon protiv novinara!
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko izrazio je, u ime HND-a, žestok otpor ovakvom zakonskom prijedlogu.
– Dobro svi znamo kako je do njega došlo i koja mu je svrha. Koliko god da se vladajući trudili govoriti kako ovo nije protiv novinara, itekako je protiv naše profesije, a krajnji cilj je spriječiti objavljivanje informacija od javnog interesa koje mogu štetiti politici, odnosno vladajućima, posebice u svjetlu činjenice da je iduća godina superizborna- ustvrdio je Zovko, istaknuvši dva velika problema od kojih je jedan što se nigdje izrijekom ne navodi isključenje protupravnosti u slučaju novinara.
– Dakle, premda je predlagatelj više puta naglasio kako se za ovo kazneno djelo neće moći progoniti novinare, “zaštitne klauzule” koje onemogućavaju progon novinara u samom prijedlogu zakona zapravo nigdje ne postoje. Predlagatelj, doduše, taksativno navodi koje sve osobe mogu odgovarati za novo kazneno djelo te je riječ o osobama koje su do nejavnih podataka došle u okviru obavljanja svoga rada, poput pravosudnih dužnosnika ili državnih službenika u pravosudnom tijelu, policijskih službenika ili dužnosnika, okrivljenika, odvjetnika, odvjetničkih vježbenika, svjedoka, vještaka, prevoditelja ili tumača, čime se čini da za njega ne može odgovarati novinar. Međutim, to definicijom nije tako zbog zakonske kategorije oblika kaznenoga djela, koja propisuje da za neko kazneno djelo može odgovarati i osoba na koju se zakon taksativno ne odnosi. U ovom je slučaju riječ o poticanju na kazneno djelo koje je zapravo isto to kazneno djelo s istim zaprijećenim sankcijama.
Dakle, onaj tko potiče nekoga na neko kazneno djelo, čini to isto kazneno djelo. Ergo, prema ovome obliku predloženoga zakona, novinar može kazneno odgovarati ako od nekog izvora zatraži da mu otkrije nejavni podatak. Također, teoretski, ako novinar od nekog izvora zatraži da mu oda nešto nejavno, može biti osumnjičen zbog poticanja na odavanje tajnoga podatka, a da do odavanja uopće nije došlo- naglasio je Zovko te dodao da je dugi problem potencijalno puno veći.
– Čak i kada ne bi bilo mogućnosti da novinar kazneno odgovara, a vidjeli smo da to nigdje nije taksativno navedeno, ostaje opasnost da se novinarima, kako bi došli do „počinitelja“, odnosno njihovoga izvora, pretražuju mobiteli ili se po potrebi provode druge dokazne radnje, a što bi bilo definirano Zakonom o kaznenome postupku (ZKP). Naime, zakon tumači kako se pretraga osim kod osumnjičenika može obaviti i kod trećih osoba koje same nisu osumnjičenici. Ovakvo nedefinirano tumačenje ostavlja veliki prostor da se (čak i ako ne budu osumnjičeni) novinarima u svrhu pretrage, na primjer, oduzme mobitel kako bi se vidjela njihova komunikacija s izvorima te bi se tako pribavili dokazi protiv “izvora”, upozorio je Zovko.
Štetočinski zakon
Profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Elizabeta Ivičević Karas smatra da postoji neupitno pravo javnosti da zna što se događa u kaznenom postupku. No, ono što je, prema njezinu mišljenju, problem je curenje podataka, što dovodi do “medijskog suđenja” određenoj osobi. Ivičević Karas je naglasila da cure samo dijelovi postupka pa se ne dobiva cjelovita slika te ističe da se mora urediti cijeli postupak kako bi se ostvarilo pravo javnosti.
– Novinari moraju dobiti traženu informaciju, ali ne kroz selektivno davanje informacija kroz medije- naglasila je.
Predsjednik Ogranka HND-a u Jutarnjem listu, novinar Dušan Miljuš kaže da s velikom dozom sarkazma sluša od predstavnika pravosuđa i vlasti kako ovim odredbama nisu obuhvaćeni novinari i da se njih nigdje ne spominje.
– Po svim zakonskim odredbama novinar nije dužan odati izvor i nema potrebe da se uvodi ovo kazneno djelo. Ovo je usmjereno na medije i sudionike postupka- izrijekom će Miljuš, koji dijeli mišljenje da je sve počelo kada su se u istražnim spisima pojavili inicijali “AP”.
Profesor sa riječkog Pravnog fakulteta Igor Martinović, podsjetio je da se s HND-om nije slagao primjerice u pitanju klevete, ali se ovdje potpuno slaže i smatra ovaj zakon štetočinskim.
– Ovo je udar na kritičku misao i ako dopustimo da prođe, imat ćemo situaciju kao u susjedstvu, gdje vlada jedna apologetska atmosfera u kojoj je svaka kritika već obilježena kao neprijateljska i protudržavna. Mislim da u takvom društvo ne želimo živjeti- rekao je Martinović.
Zakon je pokrenut kad se AP osjetio ugrožen!
Odvjetnik Ljubo Pavasović Visković o spornom zakonu kaže kako obrana ne dobiva na vrijeme uvid u spis i o tome čita u novinama. Ovim zakonom, smatra, neće se ništa postići jer će podaci i dalje curiti, ali ćemo onda imati i istrage. Smeta mu što se zakon pokreće u trenutku kada se ugroženim osjetio AP, a deseci i stotine drugih nisu bili problem i oni su osuđeni., rekao je.
Predsjednica Europske federacije novinara (EFJ) Maja Sever oponirala je, kao i Pavasović Visković, profesorici Ivičević Karas istaknuvši da je curenje informacija u interesu javnosti zbog obrane demokracije i slobode govora.
– Okruženje u kojem novinari rade je loše i ovo je udar na naše pravo da radimo, ovo je udar u prvom redu i na pravo građana da znaju- kazala je Sever, piše HND.
Sudjelujući u raspravi, Vesna Pusić je ocijenila da ovdje zapravo nije riječ o pravnom, nego političkom pitanju te da je “medijsko suđenje” nedopustivo, ali da se ovakvim odredbama to ne sprječava.
– Zakon se donosi da bi se selektivno mogao primjenjivati, primjerice kada političar odluči da se reagira prema određenim postupcima sudionika u procesu. Opasnost leži u tome da se stvara situacija pravne nesigurnosti i da se na političkoj razini intervenira- smatra Pusić.
Zaključak okruglog stola, kako ga je definirala profesorica Zlata Đurđević, je da javnost mora znati sve o postupcima.
– Treba riješiti to kako će se obavijestiti javnost, a ne da se kažnjavaju osobe u postupku- rekla je Đurđević te predložila stegovnu odgovornost, i ograničavanje ove odredbe samo na državne dužnosnike u postupku, javlja HND.
