Da pravda možda ipak kad-tad sustigne gotovo svakoga, sugerira današnja prijelomna vijest. Branimir Glavaš i suoptuženici nepravomoćno su osuđeni i proglašeni krivima u ponovljenom postupku u kojemu im se sudilo za ratni zločin nad osječkim Srbima 1991. Radi se o zloglasnim slučajevima Garaža i Selotejp u kojima je obuhvaćeno ubojstvo najmanje osam osječkih Srba. Glavaš je po presudi dobio sedam godina zatvora, od kojih je već odslužio pet godina i tri mjeseca. No, sramota je da presuda, i to nepravomoćna, dolazi nakon 32 godine od počinjenja zločina, i da je DORH-u trebalo 16 godina da podigne prvu optužnicu. Protiv general-majora Hrvatske vojske s brojnim odličjima, koji je presudu, na izlasku sa suda, komentirao najvulgarnijim riječima. Pravo “generalski”…
“Kad je počinjao taj proces, od zagrebačkih odvjetnika koji poznaju suca su mi rekli da je to jedna **** koja nema petlje, sluga režima. Intimno sam očekivao da ću imati pravedan proces, ispitano je 20 vrlo bitnih svjedoka koji u prvom postupku nisu provedeni… a on sad prepisuje Horvatovićevu presudu”, komentirao je Glavaš na izlasku sa suda, vrdeći da se radi o klasičnom politički montiranom procesu iza kojeg stoje strane obavještajne službe, a na pitanje što će sada, nastavio je u istom vulgarnom stilu:
“Ma ništa, nabijem ga na k***, njega i ovaj sud. Idemo mi dalje, ratovat ćemo mi, žalit ćemo se. Boli me đon ako odredi istražni zatvor.” U zatvor, kaže, više neće.
“Više dana zatvora neću vidjeti, to je farsa za javnost, za međunarodnu zajednicu. To je politički montiran proces. Ovaj slugan (sudac, op.a.) će sutra postati predsjednik Županijskog suda ili prijeći na Visoki kazneni sud. Kad me Horvatović osudio, sedam dana poslije postao je predsjednik Visokog kaznenog suda”, rekao je, poručujući da će “putovati kao slobodan građanin”.
O nepravomoćnoj presudi bivšem HDZ-ovcu koji je nakon napuštanja te stranke osnovao regionalni HDSSB, javnost je izvijestio predsjednik sudskog vijeća Dražen Kevrić, javlja N1.
Glavaš je između srpnja i rujna 1991. kao sekretar Općinskog sekretarijata za narodnu obranu i zapovjednik 1. bojne osječkih branitelja, kako stoji u optužnici, izdavao zapovijedi da se privode i muče lokalni Srbi, od kojih su neki i ubijeni. Optužnice za slučajeve Garaža i Selotejp spojene su u jednu. Jer, sve se odigralo u jednoj garaži u kojoj je bilo Glavaševo zapovjedništvo i gdje je kiselinom iz akumulatora i potom hicima ubijen Čedomir Vučković.
Prema optužnici, uhićenja Srba u Osijeku događala su se i tijekom listopada, studenoga i prosinca 1991. kada je Branimir Glavaš postao zapovjednik obrane Osijeka. Gordana Getoš je bila zapovjednica voda u diverzantsko-izviđačkoj postrojbi, a tužiteljstvo je tvrdilo da je od Glavaša dobila zapovijed za hapšenje i likvidacije srpskih civila i drugih, čija su se tijela, s rukama vezanim selotejpom, potom bacala u Dravu.
Optužnicom su obuhvaćene likvidacije najmanje osam civila.
Branimir Glavaš i suoptuženici na prvom suđenju su osuđeni na višegodišnje kazne zatvora, no pravomoćnu presudu je ukinuo Ustavni sud, a Glavaš je do tada izdržao i većinu osmogodišnje kazne u BiH zatvorima gdje je, bježeći pred hrvatskim pravosuđem, otišao uoči izricanja prve presude.
U siječnju 2015. Ustavni sud ukida pravomoćnu presudu, a suđenje Glavašu i njegovim suoptuženicima ponovo započinje 2017, da bi još jednom bilo vraćeno na početak u listopadu 2021.
I u siječnju ove godine optuženici u slučaju Garaža i Selotejp, pred Županijskim sudom u Zagrebu izjavljuju da nisu krivi za ubojstva osječkih Srba 1991., a u međuvremenu su dvojice optuženika- Ivica Krnjak i Tihomir Valentić- preminuli.
Ustavi sud je 2015. poništio prvu presudu kojom je Glavaš bio proglašen krivim, uz obrazloženje da je u njegovom slučaju bila primijenjena kriva konvencija- Ženevska konvencija o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba, umjesto Ženevske konvencije koja se odnosi na ratove među državama, a koja je trebala biti primijenjena nakon što je Hrvatska međunarodno priznata.
Ponovljeno je suđenje tijekom kojeg je sud trebao utvrditi je li jedna od žrtava u Osijeku 1991., Nikola Vasić, bio civil, a Glavaš je od početka suđenja tvrdio da on nije bio civilna žrtva rata, pozivajući se na postupak iz 1992.u koji je Vojno tužiteljstvo u Osijeku pokrenulo protiv njega zbog pripremanja oružane pobune.
Ustavni sud je uvažio i Glavašev prigovor na račun Krunoslava Fehira kao krunskog svjedoka, tvrdeći da je Fehir, zajedno sa Zoranom Brekalom, sudjelovao u zločinu, odnosno izlio akumulatorsku kiselinu Čedomiru Vučkoviću u grlo, a potom i pucao u njega. Fehir nije više bio krunski, ali je ostao svjedok na suđenju.
Fehir je na suđenju detaljno opisao zločin.
-Oko 21 sat sa Zoranom Brekalom, koji je dovezao dva zarobljena civila, ušao sam u garažu i tada sam prvi put vidio akumulator. Brekalo je nosio malu posudu i u nju je izlio neku tekućinu koju je dao Vučkoviću da pije. Poslije sam čuo da je to kiselina. Brekalo je izletio iz garaže i mene gotovo izgurao. On je otišao u sekretarijat, a ja sam ostao pred garažom. Malo poslije čuo sam neke udarce i vrata garaže su se otvorila. Vučković je izišao i krenuo prema meni. Vikao sam mu da stane. A onda sam zapucao i ispalio više hitaca i on je pao- potanko je navodio Fehir, piše N1. Nakon toga čula se vika, a Glavaš je, svjedočio je Fehir, vikao da se pogase svjetla. Više ljudi, a među njima i Glavaš, došli su do Fehira i pitali što se dogodilo. Glavaša je, kazao je Fehir, zanimalo što se dogodilo i što je drugi zarobljenik Đorđe Petković vidio, a bio je u garaži i Glavaš je smatrao da ga treba likvidirati jer je vidio što se dogodilo.
– On ga je zvao teroristom. Došao je i moj otac koji me odveo u obližnju školu. Uzeo mi je oružje i rekao što da kažem istražnom sucu koji će raditi očevid- ispričao je Fehir, koji j eu to vrijeme imao svega 16 godin a i smatra da nikoga sma nije mogao privoditi niti zatvoriti, pa ni Vučkovića.
Gordana Getoš i Zdravko Dragić, Glavaševi suoptuženici koji su priznali krivnju, tvrdili su da je njihovo priznanje policija iznudila i tražili da ih se izdvoji iz sudskog spisa.
U svibnju 2009. Županijski sud u Zagreb svih šestero optuženika s početka procesa, proglasio je krivima. Glavaš je dobio deset godina zatvora, ali mu je Vrhovni sud tu kaznu ublažio na osam godina. Smanjene su kazne i ostalima u procesu.
Uoči izricanja presude Glavaš je otišao u BiH koja je preuzela izvršenje kazne od Hrvatske i tamo izdržao većinu kazne. Postupak je ponovo počeo 2017., a još jednom je, kako smo naveli, vraćen na početak 2021. , da bi tek danas, 32 godine od počinjenja zločina, bila izrečena nova nepravomoćna presuda. Na nju se i okrivljenici i tužiteljstvo mogu žaliti, a o tome će odlučivati Visoki kazneni sud.
Inače, Branimir Glavaš je za svoje ratne “zasluge” dobio sedam ratnih odlikovanja i čin general-bojnika, ali mu je i priznanja i čin 2010., nakon pravomoćne presude ( koju je Ustavni sud ukinuo ), oduzeo tadašnji predsjednik Republike Ivo Josipović. No, aktualni šef države, Zoran Milanović, mu ih je vratio sredinom 2021., na traženje samog Glavaša, nakon što je već 5 godina formalno bio neosuđena osoba. Međutim, već tada je najavio da će u slučaju pravomoćne osude Glavašu državna odličja biti ponovo oduzeta.
