-Naš planet upravo je prošao kroz najtoplije ljeto ikad zabilježeno. Počela je klimatska prekretnica. Znanstvenici su dugo upozoravali da će naša ovisnost o fosilnim gorivima dovesti do ovoga. Rast temperatura traži hitnu akciju. Državnici moraju naći rješenje za klimatske promjene. Još uvijek možemo izbjeći najgore, ali nemamo više vremena za gubljenje – prenijela je WMO u svom priopćenju riječi glavnog tajnika Antónia Guterresa.
Svaki od ova tri mjeseca temperature na površini mora obarale su rekorde, a morski led na Antarktici dosegla je rekordno nisku razinu za ovo doba godine. Cijelo ljeto stizale su vijesti o toplotnim valovima širom svijeta, pa i kod nas.
U srpnju brojne države zabilježile su rekordno visoke temperature, a samo u Meksiku od posljedica vrućine umrlo je više od 200 ljudi.
Spomenuta temperatura na površini mora i oceana zapravo bilježi rekorde posljednjih pet mjeseci, dakle i u travnju i svibnju. Prosječna globalna temperatura mora u kolovozu dosegla je 20,98 stupnjeva, a prethodni rekord iz ožujka 2016. nadmašen je u svakom kolovoškom danu. Međutim ono što zabrinjava nisu rekordi, nego trajnost takve situacije i utjecaj koje tako visoke temperature imaju i na ljude i na prirodu, a očita su posljedica zatopljenja cijelog klimatskog sustava.
Vrućina
Prema podacima WMO-a, sam kolovoz je bio daleko najtopliji kolovoz dosad, ali je nadmašen i dosadašnji rekordno najtopliji mjesec ikad, ovogodišnji srpanj. Kako je objavila WMO, temperatura kopna i mora bila je stupanj i pol toplija od prosjeka zabilježenog između 1850. i 1900.
Stanje bi se još moglo dodatno zaoštriti kad u akciju krene El Niño. Kako je poznato, riječ je o klimatskoj pojavi u kojoj se pojas toplih voda širi od pacifičke obale Južne Amerike, što često donosi više temperature na globalnoj razini, ali i ekstremne vremenske i druge opasne pojave poput toplotnih udara, požara, poplava… Ove godine El Niño se u pacifičkim tropima pojavio prvi put u posljednjih sedam godina, pa je vrlo velika vjerojatnost da će se zatopljenje oceana produžiti do kraja 2023.
Možda efekte El Niña nećemo značajnije osjetiti u našim krajevima, ali očito je – trebamo se pripremiti na nove, i to dugotrajne ekstreme.
A u hladnijim dijelovima planeta nevolje. Ledena površina u oceanu koji okružuje Antarktiku se znatno smanjila i sada je ima manje u odnosu na svaki prethodno zabilježen nivo tokom zime koja je sada tamo, pokazuju satelitski podaci.
Ti podaci za stručnjake su zabrinjavajući, jer se vjerovalo da je to područje otporno na globalno zagrijavanje klime, piše britanski BBC.
Vrućina u Pekingu
“To je mnogo više od svega što smo vidjeli, gotovo je zapanjujuće”, izjavio je Walter Majer, koji prati morski led u američkom Nacionalnom centru za podatke o snijegu i ledu.
Stručnjaci upozoravaju da bi nestabilnost Antarktike mogla imati dalekosežne posljedice, prenosi BBC.
Ogromno ledeno prostranstvo Antarktike regulira temperaturu planeta, jer bijela površina odbija energiju Sunca nazad u atmosferu i također hladi vodu oceana.
Bez leda koji hladi planet, Antarktika bi se mogla od “Zemljinog frižidera” pretvoriti u “radijator”, jer će bez leda ocean upijati toplinu, kažu stručnjaci.
Na površini oceana oko Antarktike sada pluta manje od 17 milijuna kvadratnih kilometara leda, što je milijun i pol kvadratnih kilometara leda manje od rujanskog prosjeka i znatno ispod prethodnih minimuma tijekom zime na južnoj polutci Zemlje – od ožujka do listopada. To smanjenje je pet puta veće od površine Velike Britanije i njenih otoka.
Uz to, od devedesetih godina, topljenje kopnenog leda na Južnom polu je doprinijelo porastu nivoa mora i oceana u svijetu za 7,2 milimetara. Iako skromno, to povećanje mijenja vrijeme i može dovesti do opasno jakih olujnih udara, koji bi mogli da izbrisati priobalna naselja. Ako bi se značajne količine kopnenog leda počele topiti, utjecaji bi bili katastrofalni za milijune ljudi širom svijeta.
