Evo jednog natjecanja koje ne vrijeđa pamet, a jer natjecatelji ne zarađuju plaću 6,4 milijuna eura mjesečno, kao stanoviti Kylian Mbappe, niti navijači mlate jedni druge metalnim šipkama, režu se razbijenim bocama i bodu se noževima. I ove godine se, u organizaciji Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, bira Hrvatsko stablo godine.
Murva na Skradinskom buku, bijeli dud (Morus alba) iz Nacionalnog parka „Krka“, ovogodišnji je kandidat za Hrvatsko stablo godine. Natjecanje organizira Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, a uz murvu sa Skradinskog buka natječe se i Sestrica iz Mikluševaca, crna topola (Populus nigra) iz Vukovarsko-srijemske županije.
Glasovati se može na mrežnoj stranici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije od 1. do 30. rujna 2023. Zelena dama Nacionalnog parka “Krka”. Rezultati glasovanja će biti nevidljivi od 23.09.2023. u 23:59 dok će proglašenje pobjednika biti 13. listopada 2023., a organizator će ga kandidirati za Europsko stablo godine 2024.
Murva
Natjecanjem Hrvatsko stablo godine nastoji se istaknuti značenje što ga u prirodnoj i kulturnoj baštini imaju stara stabla, koja zaslužuju našu brigu i zaštitu. U središtu nisu samo ljepota, veličina ili starost stabla, već i priča o stablu i njegovoj povezanosti s lokalnom zajednicom i ljudima. Stoga se natjecanjem lokalne zajednice, ali i šira javnost, potiču da se uključe u zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti. Zahvaljujući takvoj vrsti natjecanja stabla se promiču kao važan element u zaštiti i očuvanju prirodnih vrijednosti i bioraznolikosti, iznimno važan za život čovjeka i opstanak
čovječanstva.
Stabla: put opstanka ili smetnja za betoniranje?
No još važnije: u dramatičnim vremenima u kojima živimo, a u kojima je jasno da je ljudsko bezumlje dijelom dovelo do ekstremnih klimatskih promjena i nesagledivih šteta po opstanak čovječanstva, kao jedna od najefikasnijih mjera za ublažavanje tih nevolja se ističe sadnja stabala i šuma i zelenila bilo kakve vrste. Ovakva natjecanja jasno skreću pažnju i podsjećaju zaboravne i podučavaju neuke ljude na važnost stabala, a koja u primitivnim društvima u koje se ubraja i hrvatsko, uglavnom ne znače ništa negoli smetnju za betoniranje ili tek puku sirovinu za prodaju inozemnim drvodjelcima.
Murva na Skradinskom buku
No vratimo se našem drvenom favoritu: priču o svilenoj prošlosti i slatkoj sadašnjosti ovoga kraja priča i dud na Skradinskom buku, čija je starost procijenjena na oko četiristo godina. Kako kazuje povjesničar don Krsto Stošić, upravo se u Skradinu u prvoj polovici 19. stoljeća nalazilo najveće uzgajalište svilene bube u Dalmaciji: tridesetih godina 19. st. Skradin je, uz Rab, bio najveći proizvođač čahura dudova prelca u Dalmaciji. Do šezdesetih godina 19. st. proizvodnja svilenih čahura u Dalmaciji rasla je, no s pojavom bolesti duda (murve) naglo je pala. Početkom 20. st. Skradin je bio jedino mjesto u Dalmaciji u kojemu su se proizvodile čahure i svila. Proizvodnja je, zbog niskih cijena, zamrla pred Prvi svjetski rat.
Murva ili bijeli dud
-Nije poznato tko je posadio murvu koja generacijama stoji na desnoj obali rijeke ispod ostataka mlinice Budim, ali je simbol svilene prošlosti i slatke sadašnjosti ovoga kraja. Procijenjeno je da je bijeli dud star oko 400 godina i opsegom debla od 475 cm. Dio je naše tradicije i prepoznatljiva slika našeg krajobraza. Drveće je, kao manifestacija samoga života, uvijek bilo snažno povezano s čovjekom. Tako i naš stari dud danas pruža hlad i zaklon novim naraštajima. – ističe se u kandidaturi murve na stranicama JUZPDNŽ.
A stablo koje se natječe s murvom je, kako smo već istakli, Sestrica iz Mikluševaca, crna topola
(Populus nigra) iz Vukovarsko-srijemske županije.
-Krajem devetnaestog stoljeća na ulazu u selo stanovnici su zasadili tri topole. Rasle su one i razvijale se, ali su dvije za nepunih 20 godina napustile svoju sestricu. Ostala je sama, preživjela stradanja svojih mještana, na svakom listiću zapisala je jedan događaj, veseo ili žalostan. I danas čvrsto stoji, širi svoje grane i pruža dom različitim živim bićima. Dočekuje, ispraća mještane i ponosna je što njezinu priču dijelimo s drugima. – veli priča o Sestrici.
Topola Sestrica iz Mikleušavaca
Tri milijarde stabala do 2023. godine
Inače, ove godine Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ uključila se u akciju „Rastemo zajedno“, koja se provodi u sklopu europske inicijative za sadnju tri milijarde stabala do 2030. godine. Tim povodom su na Praznik rada lokalnom stanovništvu podijeljene i sadnice autohtonih vrsta planike i lovora, a u kolovozu je na Skradinskom buku upriličena i izložba fotografija, koja je naglasila važnost hlada koji nam pružaju stabla, šremda bi činjenica bažnosti hlada trebala biti poznata svakom razumnom čovjeku, čemu bi se spriječila nepotrebna i bezumna sječa zdravog drveća.
Nakon proglašenja pobjednika, JU „NP Krka“ podijelit će nove sadnice stabala lokalnoj zajednici, obećavaju, a da je pamatnog upravljanja i pametnih političara, takve akcije bi se događale u dnevnom ritmu i bile bi obavezne u školama, na fakultetima, bolnicama i svim državnim i društvenim ustanovama, te obvezna za sve veće poslovne subjekte u Hrvatskoj.
