Neovisni novinarski portal
27.5.2024.
klima(nje)
Zoran Vakula - radionica KLIMAmo se zajedno, ljetni STEM kamp RaSTEM

Zoran Vakula o našoj klimatskoj budućnosti:
“Ja sam pesimist”!

Zoran Vakula - radionica KLIMAmo se zajedno, ljetni STEM kamp RaSTEM

Zoran Vakula, najpoznatiji meteorolog u Hrvatskoj, danas je u kampusu tvrđave sv. Ivana u Šibeniku održao zanimljivu interaktivnu dječju radionicu „KLIMAmo se zajedno“.

Nakon što smo prisustvovali radionici u kojoj su djeca mogla saznati vrijedne informacije o vremenu, klimi i klimatskim promjenama, razgovarali smo sa Zoranom Vakulom.

Pitali smo ga hoće li interakcija između onečišćenja i klimatskih promjena nametnuti dodatnu “klimatsku kaznu” i što možemo očekivati u bliskoj budućnosti od klimatskih promjena?

Ja nisam optimist, ja sam pesimist, i mislim da s obzirom na to koliko malo razmišljamo o općem dobru i da se većina ljudi ponaša po principu u se, na se i podase, i što me briga za cjelinu, društvo i za budućnost, mislim da ne idemo u dobrom smjeru, s obzirom na onečišćenje koje postoji i na nastavak onečišćenja koji će vrlo vjerojatno postojati, i na to da se malo koja država pridržava onog planiranog smanjivanja CO2 u atmosferi. Globalno zatopljenje i klimatske promjene postojale bi i bez C02, no C02 i druga onečišćenja samo dodatno pojačavaju taj porast temperature zraka, između ostalog, i bojim se da će se taj trend uistinu nastaviti, do kad – tko to zna?!

Radionica KLIMAmo se zajedno – tvrđava sv. Ivan

Ova civilizacija ide svome kraju, u obliku u kojoj smo je poznavali mi malo iskusniji. Dakle ono što smo imali prije tridesetak, pedesetak godina ne vidim da će se dogoditi u nekom dugotrajnom razdoblju, mi ćemo i dalje imati varijacije, neće svaka godina biti toplija od prošle, varijacije će postojati, ali trend je važan i on je uzlazan. Naglašavam, i bez nas, prema mnogim teoretičarima i znanstvenicima, on bi bio samo zbog djelovanja sunca. Mi sada imamo super poziciju, zbrajanje djelovanja Sunca na Zemlju koja ima svoja topla i hladna razdoblja, mi smo sada neprijeporno prema svemu u toplom dijelu zemaljske kugle, ali pitanje je, je li to najtoplije ili postoji li još toplije. Prema nekim futuristima, primjerice gospodinu Koradu Korleviću, ovo je hladno, ledeno doba u odnosu na ono što će biti.

U kojem vremenskom periodu bi se to moglo dogoditi, neće valjda skoro?

– Doći će ledeno doba i doći će hladnije razdoblje od ovoga, ali nakon toga opet slijedi toplije. Znači ta tendencija zatopljenja prema onome koliko ja pratim je neupitna.

Koliko uspješno se Hrvatska brani od klimatskih promjena i koje mjere bi trebalo poduzeti?

– Ovo je ozbiljno pitanje, ja sam meteorolog i urednik na HRT- u i ja na njega ne znam odgovor, ali znam tko zna, a to je moja kolegica Dunja Mazzocco Drvar koja je ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti. Ne znam koliko Hrvatska radi, ali gledajući samo oko nas ovo onečišćenje mislim da bismo mi ljudi, bez obzira na državu, vladu, mogli napraviti više. Što mi mali, obični ljudi možemo činiti da bismo barem malo smanjili negativno djelovanje pojedinaca na svijet koji nas okružuje, to su neke sitnice, a sitnice život znače…

To je sadnja stabala?

– Između ostalog i to, nedostaje nam zelenila i stabala u gradovima. Načičkali smo gradove i iskorištavamo urbani prostor ili ga zloupotrebljavamo.

Betoniramo!

– Upravo to, i dobivamo toplinske otoke, dobivamo staklenike u gradovima, ili recimo kad sam bio mlad i kad sam pušio vani ispred kafića, nije me grijala grijaća lampa, a ti grijači također pridonose zatopljenju grada.

Nedostaje nam zelena infrastruktura?

– Fali nam pameti i razmišljanja o drugima i o svojoj budućnosti, to nam nedostaje. Primjerice ja sam od Zagreba do Šibenika vozio u prosjeku od 110 do 114 kilometra na sat po autocesti, dok mnogi koje vidim jure po lijevoj traci. Sa 110 do 114 kilometara brzine na sat trošite manje benzina i manje onečišćujete atmosferu izgaranjem CO2, nego kad vozite 130 ili više. I to su sitnice koje znače.

Projekcija buduće klime u RH- tendencija rasta temperature

Svjedočimo vremenskim ekstremima, je li ovo sada naše “novo normalno” stanje klime i kako definirati ovu novu klimu, vrijede li prošla pravila o godišnjim dobima koje smo učili u školi?

– Godišnja doba i danas postoje, mi nismo izgubili godišnja doba, ali se na grafikonu vidi da je svako godišnje doba toplije nego što je bilo prije. U zadnjih trideset godina sva godišnja doba su viših temperatura zraka, nego što je bilo prije tih trideset godina. Pri tome se najviše zagrijavaju ljeta, nešto manje zime, proljeća i jeseni. Zatopljenje postoji. Mi godišnja doba imamo, i dalje postoji i snijeg, ali rijetko imamo i rekordne količine snijega u zadnjih desetak godina. I danas imamo neke ekstreme iz povijesti, s početka prošlog stoljeća koji su nekad bili rjeđi, dok su sada sve češći rekordi. Možemo li zamisliti da smo nakon 160 godina mjerenja doživjeli sve što smo trebali doživjeti. Dan danas, iz sezone u sezonu, iz mjeseca u mjesec, pa čak iz tjedna u tjedan doživljavamo neki novi ekstrem, ovih dana smo imali nove temperaturne rekorde, imali smo najtopliji 23. i 24. kolovoza, srećom nismo imali apsolutne rekorde.

Dugo traju sušna i vruća razdoblja koja nam dolaze u obliku toplinskih valova…

– Dugotrajniji su i žešći. Prema svim projekcijama valja nam se prilagođavati ekstremnim novim stanjima, novom normalnom koje imamo u klimatskom smislu, sada je pitanje što možemo činiti. S jedne strane možemo smanjiti svoje negativno djelovanje i nadati se da će smanjivanjem ljudskog negativnog djelovanja na prirodu, priroda lakše dolaziti u ravnotežu, ako je uopće moguć povratak na ono prijašnje stanje.

Za osvježenje voda iz jednokratne plastične ambalaže!

Osim što smo razgovarali s našim poznatim meteorologom saslušali smo i njegovu interesantnu radionicu „KLIMAmo se zajedno“ koja je zaista bila vrijedna pažnje.

Odmah u samom startu radionice Vakula je postavio pitanje jesu li naše bake i djedovi imali istu klimu kao što je mi imamo danas, na što su djeca složno odgovorila neee.

A što je uopće klima, a što je vrijeme, pitao je prisutnu djecu Vakula, meteorolog s trideset godina radnog staža i nastavio interaktivni razgovor s djecom o klimi koja je sve toplija što je potkrijepio službenim podacima s meteoroloških postaja DHMZ koji potvrđuju koliko je toplije, hladnije ili kišovitije nego što je to bilo prije. Nažalost toplije je, i taj će se trend nastaviti.

Ruža vjetrova – hmm, odakle puše jugo?

Razgovor se nastavio o vremenu i vremenskim prilikama i neprilikama kao što su suša, pijavica, tuča, vjetar, no, zapelo je na jugu, ustvari s koje strane svijeta puše jugo, jer kako kaže Vakula, „to vi Dalmatinci morate znati“. Ne samo da djeca nisu znala ustvrditi kako jugo puše s jugoistoka, već su na ruži vjetrova pali i stariji sudionici radionice, odrasli ljudi, Dalmatinci.

Nadalje, saznali smo da ruža vjetrova za Šibenik pokazuje veću učestalost bure od sjeverozapadnog vjetra tramuntane. A oštro, kako ga nazivaju naši stari, je vjetar koji puše s juga, dok je levant istočnjak, tramontana puše sa sjevera, maestral sa sjeverozapada, pulenat sa zapada, a lebić puše s jugozapada. Najveća brzina vjetra zabilježena je ispod Masleničkog mosta i iznosila je 248 km na sat, brzina je to koju postiže Formula 1, rekao je Vakula i završio s ružom vjetrova.

Mjerenja – prikaz rasta temperature za Zagreb, Grič

Klimatologija – razdoblje od 30 godina svakodnevnih mjerenja, i prije toga

Kako bismo bolje razumjeli definiciju klime Vakula je predložio da zamislimo kako su primjerice naši roditelji u razdoblju od trideset godina svaki dan mjerili  temperaturu zraka u kući, barem jednom ili još bolje, tri puta dnevno. Tek nakon tako dugog vremenskog razdoblja se može reći kolika je temperatura zraka, što se tiče klime. Dakle tridesetogodišnji niz podataka mjerenih na istoj lokaciji, u isto vrijeme, daje nam srednju temperaturu klime, no taj podatak nam ne daje uvid u klimatske promjene. O promjenama klime se govori kada su mjerenja dugotrajna. Da bismo znali je li temperatura viša ili niža od neke vrijednosti moramo znati vrijednosti trideset godina prije, dakle uspoređujemo dugotrajna razdoblja na istoj lokaciji, i tek tada možemo govoriti o promjenama klime.

Kako i zašto nastaje tornado i pljusak riba?

Na svoj osebujan način Vakula je uz pomoć djece opisao i tornado ili pijavicu, ustvari vrtloženje, usisavanje svega na što naiđe, a zahvaljujući tornadu može se dogoditi i pljusak riba.

Vrućine i klimatske promjene – Vakula nema utješnu prognozu

Imamo duge nizove jako vrućih dana i ta vrućina koja traje danima, tjednima, ljudski organizam može oštetiti. Jedno je jasno, sve smo zagrijaniji, što pokazuju podaci DHMZ.

Većina gradova u Hrvatskoj su ljeti doživjela najveće zatopljenje. Ljeta su u Rijeci toplija za 2 stupnja. Ako govorimo o klimatskim promjenama one su najočitije ljeti, dok su u jesen najmanje izražene.

I upravo dugotrajna ljetna, suha razdoblja dodatno štete ljudima. Dakle na kopnu, moru, u planinama, gradovima i selima imamo istu tendenciju, neprijeporne klimatske promjene. Temperatura zraka će nam i dalje, do 2040. godine rasti, uz varijacije, dok će se količina oborina snižavati, dakle, postat ćemo topliji i sušniji u većini Hrvatske. Broj vrućih dana će se povećati kao i broj toplih noći, nastavlja Vakula.

A definicija tople noći je ta da temperatura nije niža od 20 stupnjeva Celzijusa, pa ako je temperatura primjerice 21 stupanj govorimo o toploj noći, dok 30 stupnjeva ili više definiraju vruć dan. Najveća službena temperatura izmjerena u Hrvatskoj iznosila je 42 stupnja u Kninu. Povećan je broj sušnih dana i vlažnost zraka u isto vrijeme te je više sunčevog zračenja i viša srednja razina mora. Klima je poremećena i klima nam se klima, jasan je Vakula. Nije u ravnoteži i kad se pokušava normalizirati dolazi do ekstrema u jakom plusu i jakom minusu.

Zoran Vakula – radionica KLIMAmo se zajedno

Snježni ekstremi zabilježeni u vrijeme globalnog zatopljenje nisu čudo!

U Delnicama je rekordna visina snježnog pokrivača dosegnula tri metra u zadnjih deset godina, i to je vremenski ekstrem. Možemo očekivati da neka zima bude silno snježna, no u prosjeku buduće zime će imati manje snijega,  ali s rekordima.

Pobrkana klima – što je to?

Toplije nam je nego prije, u toploj, prezagrijanoj atmosferi ako se ubaci malo hladnog, vlažnog zraka, događaju se čuda, sudaraju se hladni i topli zrak, dolazi do jakih atmosferskih procesa i zato imamo nevremena, pojasnio je Zoran Vakula.

Sjetili smo se srpanjskog nevremena koje je poharalo Zagreb i Slavoniju!

Za kraj, i sami se jasno prisjećamo još iz školskih dana razlike u definicijama klime kao prosječnog toka vremena kroz duži niz godina na nekom mjestu, za razliku od definicije vremena koje je trenutno stanje atmosferskih prilika na nekom mjestu. Mnogi ne shvaćaju razliku, što ih prijeći da shvate kako se klimatske promjene ne promatraju na dnevnom, tjednom, ustvari kratkoročnom periodu, pa tako ako jedan dan zahladi skeptici će reći „eto vam vaših klimatskih promjena“.

Jedno je jasno, vrućine uzrokovane klimatskim promjenama postale su prosječno stanje, nešto što je „normalno“, i što neće proći, već će temperatura rasti.  Možda danas nije vruć dan, ali je ljeto bilo vruće i sušno, prepuno ekstrema, kao što su sušna i vruća bila i protekla ljeta i to je nažalost naša stvarnost.

I danas su pijavice uzrokovale štetu noseći krovove, i danas je nevrijeme zahvatilo Europu.

 

Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI