Razlika između uređene države i neuređenog, divljeg prostora očituje se u kulturi sjećanja. Država se sjeća i u sjećanje unosi vrijednosni sud o onome što se zbilo. Plemenska zajednica prešućuje ljude, gazi po žrtvama, kako bi, u konačnici, mogla veličati nasilnike, zločince i ubojice. Plemenska država u potpunosti je podložna interesima i dobru nasilnika i zločinaca. Zašto u Hrvatskoj, kako to upozorava sudac Radovan Dobronić, suci preblago kažnjavaju nasilnike nad ženama? Zato što suci državu ne identificiraju s građanima, posebno s građanima kojima je netko ugrozio neko pravo, a nasilnici, poznato je, ljudskoj osobi uskraćuju pravo da bude ljudska osoba.
Suci i žrtve nasilja
Suci u Hrvatskoj žene žrtve nasilja ne promatraju kao ljudske osobe koje su prošle kroz traumatizam nasilja, oni ne izriču kaznu nasilnicima, oni se, blagim kaznama, solidariziraju s nasilnicima te tako provode pravno nasilje nad žrtvama. Da se razumijemo, suci nisu blagi samo prema nasilnicima nad ženama, oni su iznimno blagi, posve snishodljivi kada je u pitanju bilo koji moćnik plemena. Bitno je da mu moć proizlazi iz neobuzdane želje da ukrade, ubije, pretuče, prevari i pregazite te da plemenska zajednica njegovo djelovanje prepozna kao ono djelovanje koje brani pleme od nestanka. Naravno, nasilnik je, u nezrelim, plemenskim pseudonacionalnim državama, gotovo beziznimno, čovjek granitne, pravovjerne, nepokolebljive, nacionalne pripadnosti – i to je više nego dovoljno. Zato može gaziti, ubijati, pljačkati, lagati, i varati jer u svim tim radnjama sudjeluje i pleme.
Kad smo kod gaženja, sjetimo se samo slučaja Horvatinčić. Ovog uglednika plemenske države suci su na jedvite jade, nakon mnogobrojnih pritisaka javnosti – one preostale manjine koja shvaća što je građanska svijest, ali i međunarodne – napokon osudili na zatvorsku kaznu, ali taj kaznionice nije vidio. I neće je vidjeti jer jednostavno, od pustog šetanja po ulicama, ne stigne. Horvatinčić je osuđen da bude slobodan. Najveći psihološki pritisak mu predstavlja zahtjev da nekako osmisli dan dok drugi zatvorenici služe zatvorsku kaznu u zatvoru. Plemenska država tako funkcionira, ona izaziva stres osmišljavanja slobode. To je ta ista država koja šalje ministre da se po grčkim zatvorima poklone huliganima. Ona huligane želi na slobodi jer s njima dijeli isti koncept slobode. Njoj trebaju huligani i ubojice, da nema huligana, nasilnika i ubojica, ne bi bilo ni ovakvih ministara. Naši ministri su ministri huligana, nasilnika, lopova i ubojica.
Milan Levar…
Kada je, u dva navrata, došlo do blijede promjene u upravljanju državom, kada je, dakle, u svega dva navrata, prestrašena ljevica dobila priliku da dovrši proces stvaranja države, pojavilo se – na splitskoj Rivi i u Savskoj ulici – razulareno pleme koje ne želi živjeti u uređenoj državi, a uređena država kažnjava ratne zločince kako svi ne bi „postali Mirko Norac”. Pleme je bilo i ostalo Mirko Norac, hrvatski građani to nikada nisu bili. Sama pomisao da se identificiraju s počiniteljem nekog zločina, za građane je nezamisliva, riječ je o uvredi na antropološkoj razini. Htjeti biti Mirko Norac je uvreda.
Građani znaju tko je bio Milan Levar, njega se sjećaju, s njegovom sudbinom suosjećaju. Milan Levar je bio hrvatski branitelj, on je, kao hrvatski časnik, branio Hrvatsku od onih koji su je u ratu napali, ali je, također, branio Hrvatsku i od onih koji su joj namijenili izdajnički mir, a to je mir po mjeri ratnih zločinaca. Ako je Hrvatska pobijedila u ratu da bi u miru bila podložna zločincima, ona je osuđena na propast. Milan Levar to nije mogao dopustiti, zbog toga je 28. kolovoza 2000. god. i ubijen. Istina pleme potiče na ubojstvo. Zašto se danas, kao zajednica, ne sjećamo Milana Levara? Zašto šutnjom krotko sudjelujemo u sramotnoj vrijednosnoj tami njegovih ubojica? Zašto danas svi mi nismo Milan Levar? Pa zato što smo svi mi, ovako ili onako, postali Mirko Norac, svi mi smo, ovako ili onako, huligani u Grčkoj. Plemenska država je država po mjeri ubojica, huligana i povremene, kratkotrajne vlade prestrašenih ljevičara. Ne vjerujete? Pričekajte rezultate sljedećih izbora.
Marko Vučetić (foto TRIS/G. Šimac)
