Na današnji dan prije godinu dana, 13. srpnja, buknuo je požar koji je ozbiljno ugrozio Zaton i okolicu. Prisjećamo se toga vrućeg srpanjskog dana kada smo sjedili na jadrijskoj plaži s pogledom u mračno nebo od dima i pepela nošenim vjetrom, bio je to prizor kao iz distopije.
Katastrofalni požar buknuo je prijepodne, na benkovačkoj cesti, kod arheološkog lokaliteta Mrdakovica, u zaleđu Vodica, a zbog jakog vjetra i dugotrajne suše nevjerojatnom brzinom se širio unatoč nadljudskim naporima vatrogasaca koji su požar pokušavali staviti pod kontrolu.
Prelijepo mjesto smješteno na ušću rijeke Krke, udaljeno samo deset kilometara od Šibenika postalo je udarna vijest.
Prizor koji se toga 13. srpnja mogao vidjeti sa Šibenskog mosta urezao nam se u pamćenje. Zaton je bio okružen vatrenom stihijom koja se uz pomoć vjetra brzo širila i prema magistrali i okolnim mjestima. Medijske informacije činile su se svakim trenom sve gore. U jednom trenutku u Zatonu je zavladala prava panika i kaos. Ljudi su prestravljeni pokušavali automobilima napustiti Zaton, a istodobno je trebalo braniti ugrožene kuće. Srećom, uglavnom su sačuvane, informacije su koje smo pronašli na našem portalu i koje opisuju stanje u Zatonu prije točno godinu dana.
– Imamo požarno ludilo, imamo više fronti… – govorio je županijski vatrogasni zapovjednik Darko Dukić.
Pogled s zatonske ceste na izgorenu šumu
U požaru je uništeno ili oštećeno 14 stambenih i 7 gospodarskih objekata, a prve procjene govore da je na području Zatona i Rasline čak 80 posto svih poljoprivrednih dobara, vrtova, maslinika i vinograda, poharano vatrenom stihijom.
Temperature su, kao i lanjskog ljeta visoke, živa na termometru penjat će se do 36 stupnjeva, dan je iznimno vjetrovit. Jedino je vegetacija ove godine bujnija zahvaljujući kišnom proljeću koje je eskaliralo i katastrofalnim poplavama u nekim dijelovima zemlje.
Dok se vozimo prema Zatonu izgorene šume, polja i maslinici i danas podsjećaju nas na prošlogodišnji požar. Podno izgorenih stabala niklo je raslinje, okruženo visokom suhom travom, tako da se ovaj krški kraj čini potpuno neprohodan.
Ako pokušate prošetati dalmatinskim šumama naići čete na polomljene grane i stabla koje leže na zemlji, na sveopću zapuštenost i nemar koji nam svake godine iznova dolazi na naplatu. Nažalost, takve su naše dalmatinske šume duž Šibensko – kninske županije, neprohodne i neuredne što nam je potvrdio i sam upravitelj Šumarije Šibenik, Slavko Miletić povodom Međunarodnog dana šuma koji se obilježava prvi dan proljeća.
Često možemo čuti od nadležnih institucija kako su zapušteni privatni posjedi također uzrok požara koje je teže gasiti na neprohodnim mjestima. I tako svake godine slušamo iste primjedbe umjesto da se poduzmu konkretne preventivne mjere koje bi nas spasile od katastrofalnih požara koji nam prijete svako ljeto.
Na vijugavoj cesti koja nas vodi prema Zatonu primjećujemo da je mjestimično borova šuma očišćena, dok ona nesanirana, izgorena stabla svjedoče koliko se požar približio zatonskim kućama koje graniče sa šumom i poljoprivrednim površinama.
Zaton danas
Zatonjani nam komentiraju kako je malo poljoprivrednih dobara obnovljeno, nešto je kažu šumarija posjekla, što se vidi s ceste. Također, jedan stariji Zatonjanin nam komentira kako u šumi ima i zvončića zaostalih iz Domovinskog rata.
Napustili smo Zaton koji se još uvijek oporavlja od katastrofalnog prošlogodišnjeg požara u nadi da će se ovaj živopisni kraj do iduće sezone oporaviti i zazeleniti.
Prisjetimo se, prošlog ljeta razorni su požari harali Europom, a što možemo očekivati ovoga ljeta pogledali smo na stranicama koje se bave klimatskim promjenama te statističkim istraživanjima koja nam, čini se ne idu u korist.
Tijekom ljeta 2022. godine Europa je doživjela najgoru sušu u posljednjih 500 godina, koja je imala veliki utjecaj na društvo i prirodu što je uzrokovalo primjerice i velike gubitke u poljoprivredi. Konkretno, Španjolska, Francuska i Portugal bili su pogođeni značajnim šumskim požarima. Još jedna suha zima ne sluti na dobro ljeto tako da su izgledi za ljeto 2023. pesimistični. Iznimno suha i topla zima 2022.-2023. znači da je u većini južne i zapadne Europe malo vlage u tlu. Suše će biti sve češće, oštrije i dugotrajnije te mogu trajati tjednima do nekoliko godina i mogu utjecati na sve regije u Europi. Dugoročne klimatske projekcije pokazuju da će južna i središnja Europa postati još suša i toplija tijekom 21. stoljeća, istaknuto je na stranici Europska platforma za prilagodbu klimi.
Ako pogledamo stranicu EFFIS – statistički portal uočiti ćemo da tjedna ocjena ozbiljnosti od požara raste, za područje Hrvatske.
Treba li naglašavati da se suzdržimo bilo kakvog paljenja vatre na otvorenom, bacanje čikova iz aute u suhu travu pored ceste i drugih glupih i neopreznih radnji koje vode do katastrofalnih požara.
I dok zaključujemo ovaj tekst stigla je vijest o velikom požaru kod Grebaštice. Šibenik je prekriven pepelom nošenim jakim vjetrom, a podalje od Šibenika na Jadriji može se osjetiti zagušujući miris paljevine, dok nas pogled u tmurno i sumorno nebo podsjeća na čudnu koincidenciju s zatonskim požarom. Kanaderi nas neprestano nadlijeću, dok mediji izvještavaju o sve težem stanju na terenu…
Izgorene šumske i poljoprivredne površine u okolici Jadrije
Opožareno područje blizu Bogdanovića
