Dvije nepopularne riječi koje se u posljednje vrijeme učestalo spominju su ‘klimatske promjene’. Veliki toplinski valovi koji su zahvatili veći dio planeta nisu nepodnošljive, štetne i ubitačne samo za ljude, kako to većina ljudske populacije gleda iz sebičnog i skučenog antropocentričkog gledišta. Pate, žeđaju i umiru i mnoga druga bića: velike životinje, male, ptice, kukci… A o biljnim vrstama koje isušuje vrelina i spaljuju požari da se ne govori. Nerazumna ljudska populacija ne razumije tijesnu vezu između stradavanja drugih živih bića i čovjeka: ne shvaćaju kako uništenjem bioraznolikosti i njima prijeti nestašica hrane, ponajprije.
Dakako da nisu svi ljudi nerazumni i neempatični: po svijetu niču razna prihvatilišta za divlje životinje koje stradavaju zbog vrućina. Primjerice, kako javljaju agencije, Centar za oporavak divljih životinja u središnjoj Španjolskoj se upire ne bi li oporavio brojne ptiče iscrpljene velikim ljetnim vrućinama kako bi ih se moglo ponovno pustiti u divljinu.
Ptić ispao iz gnijezda, žedan i gladan (foto TRIS/G. Šimac)
Već i ptice na grani znaju kako su i toplinski valovi postali sve češći i u Španjolskoj posljednjih godina, što je dio globalnog obrasca porasta temperatura koji znanstvenici pripisuju ljudskoj aktivnosti.
Mlade čiope, mrke crvenrepke, vjetruše i orlovi uobičajeni su pacijenti madridskog regionalnog Centra za oporavak divljih životinja (CRAS) tijekom ljeta, jer su posebno osjetljivi na visoke temperature koje mogu doseći 40 Celzija.
– Čiope su ‘zvijezde’ ljeta jer one dolaze najviše. Njihovi su pilići problematični jer im je potrebno stalno individualno hranjenje ishranom koja se sastoji isključivo od insekata, što predstavlja veliko opterećenje u smislu vremena i resursa za centar. Često ih donesu planinari koji ih pronađu kako leže na tlu nakon što su ispali iz gnijezda ili su ih izgurali njihovi braća i sestre zbog strašne vrućine – rekla je za Reuters direktorica CRAS-a Silvia Villaverde dodajući da su premašili brojku od 1400 čiopa ove godine.
Ptić ispao iz gnijezda, žedan i gladan (foto TRIS/G. Šimac)
Čiope i male lastavice ne ispadaju iz gnijezda samo u Španjolskoj. I u Hrvatskoj su mnogi ovoga ljeta svjedoci kako je u vrućinama, a zbog međusobnog koškanja ptića, veliki broj njih stradavao nakon pada na tlo.
-Oporavilište CRAS također prima mnoge vjetruše koje su tek počele letjeti, ali još uvijek nisu u stanju same osigurati hranu ili su se srušile na mjesta nedostupna njihovim roditeljima. Nakon dan-dva bez hrane, uz ove visoke temperature, vrlo lako dehidriraju. Kako bi ponovno vratio ptice natrag u divljinu, CRAS koristi tehniku “udomljavanja” u kojoj se pilići stavljaju u druga gnijezda i usvajaju ih novi roditelji koji ih uče kako letjeti ili loviti – pojašnjava španjolski šumarski inženjer Alejandro Martinez.
Ptić ispao iz gnijezda, žedan i gladan (foto TRIS/G. Šimac)
Ipak, nije briga za iscrpljene životinje prisutna samo u Europi. Dapače, u nekim zemljama koje se nepravedno smatraju ‘zaostalima’ i ‘siromašnima’ ljudi imaju tisućljetnu praksu pomaganja drugim živim bićima u patnjama i nevoljama.
Tako se lani izvještavaalo o indijskom primjeru: bolnica za životinje u Ahmedabadu liječila je približno 2000 ptica mjesečno – mnoge su bile slabe i ozbiljno dehidrirane, a neke su imale slomljena krila nakon što su pale s drveća.
Prema Gira Shahu , suosnivaču dobrotvorne zaklade Jivdaya Charitable Trust , svaki dan su primali najmanje 50 do 60 dehidriranih ptica.
Navedena bolnica za ptice jedna je od najvećih u Indiji, a osnovana je od strane drevne indijske religije poznate kao Jainizam (ili Džainizam), odnosno religijska praksa koju prakticira ili nastoji prakticirati oko pet milijuna jainista. Jedna od njihovih temeljnih nastojanja je da za svoga života ne smije ugrožavati i ubijati druga živa bića, uključujući sve životinje i biljke, te “propovijeda nenasilje i ljubav prema svim stvorenjima, velikima i malima”.
Hrane se isključivo zrelim voćem i povrćem, a neki idu tako daleko da hodaju bez odjeće i protom ispred sebe čiste put dugom metlom ne bi li slučajno ugazili i usmrtili mrava ili nekog drugog kukca.
Inače, spašavatelji ptica ih nastoje oporaviti na način da hrane ptice multivitaminskim tabletama i ubrizgavaju im vodu u usta pomoću štrcaljki.
Ali ne spašavaju se samo ptice.
U Indiji organizacija Wildlife SOS neumorno radi na spašavanju drugih divljih životinja u Indiji, a među njima su i – zmije. Volonteri diljem Indije od ugibanja spašavaju i žedne zmije, nekad i otrovnice.
Dakako, spašava se mladunčad i odrasle životinje raznih vrsta, pa su među spašenima i nasmrt žedni slonovi (koji dnevno moraju popiti i 160 litara vode), razni grabežljivci itd.
Tako je to u ‘zaostaloj’ Indiji.
Brine li se tko o žednim divljim životinjama u Hrvatskoj?
