U posljednje vrijeme se sve bolje shvaćaju prijedlozi i dramatična upozorenja tamo nekih ekoloških lupetala, dosadnih klimatologa, znanstvenika, biologa... Uporno se upozoravalo vlasti u gradovima kako bi radi prijetećih budućih vrućina trebali što više ozelenjavati gradske četvrti, planski saditi stabla, maksimalno iskoristiti sve zelene površine i sačuvati ih od prekomjerne i nepotrebne gradnje i betonizacije prostora. Zaludu: posebice u Hrvatskoj su istinska i dubinska nazadnost i neprosvijećenost, primitivizam i gramzivost za profitom minorne manjine povlaštenih rezultirale dodatnim gubitkom zelenih površina, sječom zdravih stabala, uništavanjem parkova radi gradnje i prodaje stanova i tome slično.
Razumnom čovjeku bi trebalo biti jasno da je u vrelini ljetnog dana bolje boraviti u sjeni nekog stabla nego na suncu i uzavrelom betonskom trgu. No nekima to ni dan danas nije jasno, niti ih je briga za druge i budućnost budućih generacija.
Primjer takvog primitivizma vidljiv je posvuda u većim hrvatskim gradovima, počev od Splita, glavnine turističkih dužobalnih mjesta (Makarska, Vodice.. itd.), ali i u Zagrebu, gdje je je u eri višedesetljetne vladavine pokojnog M. Bandića na tjednoj bazi građevinsko-političarska hobotnica gutala zelene prostore i nemilice ih betonirala.
U zemljama sa iznimno visokom stopom korupcije i političkog kriminala, pošasti eksploatacije javnih resursa i nedovoljne svijesti, inteligencije i obrazovanja kod onih koji odlučuju i upravljaju državama i lokalnim upravama i ključnim institucijama, to je vidljivo iz aviona, kako se zna reći. I to doslovce, panorame gradova viđene s visine otkrivaju kako se zelenilo nalazi tek na svega par posto površine.
Tako je i u Ateni, grčkoj prijestolnici. Sada je ona već gusto naseljena betonska džungla bez zelenih površina, te je postala jedna od najtoplijih europskih gradova i iako je ranjiva na ekstremne temperature, stručnjaci upozoravaju na nepostojanje ekoloških inovacija, kako pišu svjetski mediji.
Zbog goleme vrućine vlasti su morale zatvarati turističko-povijesnu atrakciju na brdu iznad grada: Akropolu i okolne lokalitete, a kako turisti ne bi popadali mrtvi po starogrčkim iskopinama, a što i ne bi bila neka reklama za grčki turizam.
-S betonom i asfaltom, gradovi postaju toplinski otoci. U Ateni ima vrlo malo zelenih površina za snižavanje temperatura. A šume oko grada nestaju zbog šumskih požara”, rekao je za AFP Kostas Lagouvardos, direktor istraživanja na Institutu za istraživanje okoliša i u Nacionalnom opservatoriju u Ateni, drugom najgušće naseljenom području u Europi nakon Pariza, prema Eurostatu.
Unatoč tome što je okružena brdima i rijekama, Atena je preplavljena betonskim zgradama,a onaj koji je posjetio Akropolu mogao se uvjeriti kako pogled na sve strane izuzev morske izgleda jezivo: beskrajan niz zgrada i kuća, s rijetkim zelenilom.
-U Grčkoj se gradi stalno i posvuda! To je najveći problem. Jedva da ima ruralnog područja oko Atene, predgrađa sve brišu i uništavaju. Ekonomski interesi imaju prednost nad potrebom za zelenim prostorom. Nedostatak strategije i političke volje glavne su prepreke promjenama – rekao je urbanist Aris Kalandides.
Prema podacima Svjetskog fonda za prirodu (WWF), u Ateni ima tek 0,96 četvornih metara zelene površine po stanovniku, što je daleko ispod preporuke Svjetske zdravstvene organizacije od devet četvornih metara po stanovniku.
Sa samo 11 posto svoje površine prekrivene drvećem, Atena je pri dnu popisa u usporedbi s drugim europskim prijestolnicama, navodi Europska agencija za okoliš.
Atena je 2021. imenovala svog prvog klimatskog dužnosnika odgovornog za provedbu strategije prilagodbe infrastrukture i ponašanja u odnosu na klimatske promjene, a imenovanje je uslijedilo uz gotovo pet milijuna eura sredstava Europske investicijske banke (EIB).
“Urbano tkivo Atene čine guste zgrade koje pokrivaju 80 posto gradske površine. Sav ovaj asfalt i cement zadržavaju toplinu tijekom toplinskih valova”, naveo je EIB u svom izvješću.
No trebalo bi istu banku priupitati koliko je do sada eventualno kreditirala projekte koji su upravo uzrokovali takvo stanje.
U dvije godine pokrenuti su projekti koji uključuju tri “zelena koridora” u gradu i poboljšano upravljanje vodom na najvišem gradskom vrhu Lycabettusu.
No neki aktualni urbanistički projekti sukobljavaju se s ekološkim ciljevima, pa je na desetke stabala posječeno je kako bi se izgradile nove stanice podzemne željeznice, a na tlu bivše zračne luke Ellinikon uskoro će se izgraditi golemi stambeni kompleks.
-Velika promenada planirana za središnju Atenu, s drvećem i klupama, gradi se već tri godine. Izostaje političko planiranje i angažman cjelokupnog stanovništva. U razdoblju smo kada investicijska politika ima prednost nad zaštitom okoliša. Još uvijek se osjeća nasljeđe grčke gospodarske krize. Proračunski rezovi nisu samo ograničili javne usluge, već su planovi pomoći (grčkih vjerovnika) utrli put iskorištavanju (priznatih od EU-a) zaštićenih područja Natura diljem zemlje – rekla je Iris Lykourioti, profesorica arhitekture na Sveučilištu u Tesaliji.
A u Hrvatskoj? Ima li sličnih projekata. Ako i ima, za njih jedva da se zna, pa tako i ne dopiru do ušiju i očiju i svijesti pretežito nezainteresiranog stanovništva.
Tek tu i tamo, nakon neke bezumne sječe zelenila po gradovima, pojavi se nekakva snažnija (uglavnom dvodnevna) reakcija dijela građanstva manifestirana po društvenim mrežama.
Pokoji komentar, pokoji ‘lajk’, koji ‘ljutko‘: i to je to.
Dok ne bude drukčije, može se očekivati daljnja devastacija urbanih sredina, uništavanje zelenila i pretvaranje gradova u sredine u kojima život dugoročno više neće biti podnošljiv.
Ovo nije zaključak gunđala i pesimista, nego upozorenje znanstvenika koja ponavljaju već dulje vrijeme.
Eevo za kraj i nekih preporuka iz najvećeg i vrelog hrvatskog grada u kojem smo u doba velikih vrućina boravili za potrebe ovog teksta, a u kojem smo razgovarali s upućenima koji tvrde kako je Zagreb posebno ugrožen od vrućina, najviše zbog dosadašnje politike pretvaranja zelenih površina u građevinska područja.
Iz Grada Zagreba napominju kako su namjere gradske vlasti potaknuti veliki zaokret u tom smislu i krenuti stopama pametnijih europskih gradova, kao što je primjerice Beč, a koji iznimnu pažnju posvećuje urbanom zelenilu.
U međuvremenu, dok ne ostvare te zamisli, upućuju na preporuke građanima za zaštitu od vrućina na gradskim web stranicama. Evo nekih od njih:
Prilikom velikih vrućina, odnosno za vrijeme ljetnih mjeseci, važno je biti oprezan i pravilno zaštititi zdravlje sebe i svojih bližnjih. Potrebno je poduzeti adekvatne mjere i to:
- Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – ovo osobito vrijedi za osobe u povećanom riziku od toplinskog udara
- Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana
- Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi
- Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale
- Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem
- Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge
- Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta
Panorama Atene