Neovisni novinarski portal
26.2.2024.
klima(nje)
Tris arhiva

Hrvatskoj prijete visoki financijski penali zbog neispunjenja ciljeva za pametnije i učinkovitije gospodarenje otpadom

Tris arhiva

Hrvatska još uvijek bezuspješno vodi bitku s odlaganjem komunalnog otpada kojeg se nastoji riješiti, velikim dijelom, na zastarjele načine, spaljivanjem, tradicionalnim odlaganjem na zemlju (plohu).

Još uvijek gledamo prizore odlagališta na kojima se sunčaju galebovi usred smeća. Gradovi koji su povukli europska sredstva iz kohezijskih fondova svoj otpad odlažu u MBO postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada. Modernizirani proces iziskuje veći broj radnika, električne energije, vode i svih drugih energenata što u konačnici rezultira poskupljenjem cijena za korisnike. Moderni i naizgled uspješni MBO pogoni osim što su uzrokovali poskupljenja nižu i druge probleme jer nažalost mali broj kućanstava odvaja otpad, a pitanje je i kako se gospodari s malom količinom odvojenog otpada, koji se gomila u skladištima postrojenja, umjesto da se dalje plasira na tržište. MBO postrojenju koje smo i sami posjetili u Šibeniku nedostaje zadnja faza, postrojenje koje bi energetski uporabilo otpad, primjerice, za grijanje jer najrazvijeniji gradovi griju se na otpad, primjerice Beč ili Kopenhagen.

Zbog problema s gospodarenjem otpadom koje još uvijek funkcionira po principu „uzmi-proizvedi-baci”,  Hrvatska je još uvijek daleko od pojma „zero waste“. Saznanje da smo toliko daleko od čarobne formule je vidljivo na terenu, jer divlji deponiji nalaze se u urbanim turističkim destinacijama, prvi red do mora. Naše nesnalaženje neće proći nezapaženo, a od Europske komisije dobit ćemo penale.

MBO postrojenje Bikarac – Šibenik (Foto: Tris/arhiva)

Europska Komisija uputila je Izvješće kao rano upozoravanje za Hrvatsku jer postoji rizik da neće ostvariti ciljeve u pogledu naprednijeg zbrinjavanja komunalnog otpada koje bi se trebalo ustvari reciklirati i ponovno uporabljati. Europska komisija pružila je potpore državama članicama kako bi im pomogla da se usklade s pravom EU-a u području gospodarenja komunalnim otpadom, no nažalost, sve države članice nisu uspjele zadovoljiti ciljeve. Cilj Izvješća za rano upozoravanje je pomoći državama članicama među kojima se nalazi i Hrvatska, a za koje postoji rizik od neispunjenja ciljeva, da učinkovitije i pametnije gospodare otpadom.

Državama članicama EU, pa tako i Hrvatskoj zadan je reciklažni cilj kojim bi trebali zadovoljiti direktivu iz 1994 godine, kojom bi se 65 posto ambalažnog otpada recikliralo, Hrvatska spada u deset država članica kojima prijeti rizik od neispunjenja cilja.

Također, Hrvatskoj prijeti rizik da neće ostvariti cilj zadan direktivom, a kojim bi se do 2035. godine smanjilo zbrinjavanje komunalnog otpada na odlagalištima, najviše do 10 posto. Zadan je i cilj da se za ponovnu uporabu priprema i reciklira 55 posto komunalnog otpada do 2025. godine, sukladno Europskoj direktivi iz 2008. godine, nažalost za 18. država članica postoji rizik da neće ispuniti taj cilj.

Zbog neispunjenja ciljeva koji nalažu pametnije i učinkovitije gospodarenje otpadom Hrvatskoj prijete visoki financijski penali na što zelene udruge već dugo ukazuju.

Foto: TRIS/G.Šimac

Iz Zelene akcije upozoravaju kako Novi nacionalni Plan gospodarenja otpadom potiče nastavak gradnje štetnih regionalnih centara i spaljivanja otpada, a zanemaruje prioritete smanjenja, ponovne uporabe, recikliranja i kompostiranja.

„Koncept regionalnih centara za smeće i spaljivanje, zacrtan 2005. godine, postao je “punoljetan”! Hrvatska je među najgorim zemljama u gospodarenju otpadom u EU. Umjesto da nauči na greškama, resorno ministarstvo nastavlja nerazumno forsirati isti sustav”, poručio je Marko Košak iz Zelene akcije. EU je već nekoliko puta upozorila Hrvatsku da treba napraviti reviziju regionalnog sustava i okrenuti se ulaganju u lokalne sustave smanjenja, ponovne uporabe i maksimalnog recikliranja i kompostiranja. „Ministarstvo ignorira bolja rješenja i novim Planom opet daje vjetar u leđa zagađivačkoj industriji. Čini se da su ministru Filipoviću važni interesi onih koji se bogate na smeću, a ne zaštita okoliša koja je u javnom interesu. S ovakvim Planom očekuje nas budućnost puna zagađenja i skupih računa”, rekao je Košak.

Prijedlogom Plana za narednih pet godina propisuje se izgradnja novih osam regionalnih centara u koje bi se prevozio otpad i pripremao za spaljivanje u cementarama, termoelektranama, toplanama i drugim industrijskim postrojenjima. Za izgradnju centara planira se više od pet milijardi kuna.

Smeće pokraj dječjeg vrtića u Šibeniku (Foto: Tris/arhiva)

S druge strane, za prioritetno smanjenje nastanka otpada i ponovnu uporabu izdvajaju se minimalna sredstva, kao i za potrebnu lokalnu infrastrukturu za sortiranje, recikliranje i kompostiranje otpada.

Prva dva izgrađena centra, Marišćina i Kaštijun, pokazala su promašenost koncepta regionalnih centara

“Građanima u Viškovu i okolnim naseljima, zbog centra Marišćina, ugroženo je zdravlje jer žive u uvjetima smanjene kvalitete zraka. Povećane koncentracije štetnih čestica uzrokuju respiratorne probleme stanovnicima, a to potvrđuju i dvije pravomoćne presude protiv odgovornih djelatnika”, dodao je Košak. Naglasio je da isti problem zbog zastarjele tehnologije imaju stanovnici koji žive u okolici centra Kaštijun u Istri, a ako se novi Plan provede u djelo, isto čeka i mještane drugih naselja diljem RH, istaknuto je na stranici  mreže Zero Waste Hrvatska koja broji petnaest zelenih udruga i inicijativa.

Europska komisija u dokumentu Izvješće kao rano upozoravanje za Hrvatsku donosi upute koje bi trebale poslužiti kao smjernice za dobro gospodarenje komunalnim otpadom.

Četiri su mjere koje bi nadležni predstavnici resornih ministarstava kao i predstavnici lokalnih i regionalnih jedinica trebali slijediti kako bi se poboljšali rezultati u gospodarenju otpadom.

Prvom mjerom bi se trebala pružiti potpora za pripremu za ponovnu uporabu komunalnog otpada i sustave za ponovnu uporabu ambalaže.

Trebala bi se uvesti ograničenja zbrinjavanja na odlagalištima za sav otpad prikladan za recikliranje i uvesti poreze na zbrinjavanje na odlagalištima. To će potaknuti gradove i općine da djelotvornije razvrstavaju, skupljaju i recikliraju otpad.

Poboljšanje kvalitete podataka o nastalom ambalažnom otpadu treća je predložena mjera.

U Izvješću se kao četvrta mjera navodi potreba za dodatnim razvijanjem infrastrukture za obradu otpada na višoj razini u hijerarhiji otpada (primjerice povećati kapacitet za obradu biootpada i podupirati kompostiranje u kućanstvima).

 

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI