-Povijesna suša na Rogu Afrike rezultat je nedovoljnih kiša i visokih temperatura i ta dosad neviđena sprega za koju je odgovoran čovjek prijeti glađu za 22 milijuna stanovnika Afrike. Svakih 36 sekundi jedan čovjek umre u području Etiopije, Kenije i Somalije, a 18,6 milijuna ljudi pogođeno je teškom nesigurnošću hrane u Sahelu. Glad neumorno hara Afrikom, upozoravaju nevladine udruge – upozorile su u četvrtak UN i nevladine udruge.
Naime, UN-ova zaklada za djecu (UNICEF) i humanitarne organizacije Care i Oxfam iznijele su zastrašujuće brojke.
U državi Burkina Faso, koja je duboko destabilizirana smrtonosnom pobunom džihadista, triput više djece umrlo je od siječnja do rujna 2022. nego u istom razdoblju 2021., a broj maloljetne djece liječene zbog teške pothranjenosti porastao je za 50 posto u godinu dana, upozorava UNICEF.
U Nigeru su žetve upitne zbog suše i katastrofalnih poplava u 2022. godini, a zapravo “proizvodnja žitarica pala je za 40 posto”, kaže Jandeaux iz organizacije Oxfam France.
Oko 430.000 nigerske djece pati od teške pothranjenosti, kao i 54.000 trudnica i dojilja u ovoj godini u odnosu na 64.000 u 2022., što znači porast od 141 posto, kaže Lucile Grosjean, glasnogovornica UNICEF-a.
“Predviđa se da će od travnja do lipnja, trećina stanovništva Somalije – a to je 6,5 milijuna ljudi biti pogođeno krizom hrane, a glad i ekstremni manjak hrane koji izaziva smrt predviđa se u nekim regijama te zemlje, navodi Mathilde Casper iz nevladine udruge Care.
Ta “nepravedna” situacija “posljedica je trajnog nečinjenja bogatih zemalja”, ističe Louis-Nicolas Jandeaux.
Financijske potrebe su “goleme” i veliki zapadni zajmodavci moraju promijeniti politiku i koordinirati se, rekao je u studenom David Beasley, nekadašnji direktor Svjetskog programa za hranu (WFP).
“Suočeni smo s najtežom prehrambenom i humanitarnom krizom od Drugog svjetskog rata”, rekao je u intervjuu za Le Monde.
U zasebnom priopćenju objavljenom u četvrtak nevladina udruga Liječnici bez granica upozorava da je broj pothranjene djece “najveći” otkako ta organizacija prati područje Maiduguri na sjeveroistoku Nigerije.
“Broj djece zaprimljene svakog tjedna zbog pothranjenosti je dva do tri put veći od prosjeka u zadnjih pet godina”, kaže Htet Aung Kyi, medicinski koordinator MSF-a i upozorava da taj “trend raste”
“Prošla godina bila je strašna, a ova bi mogla biti gora ako se takva tendencija nastavi” kada nastupi prijelazno razdoblje u kojem su potrošene zalihe žetvi iz 2022., a čekaju se urodi 2023.
“Klimatske promjene izazvane ljudskom djelatnošću razlog su što je poljoprivredna suša stotinu puta izglednija” danas nego u prošlosti, navodi u četvrtak u izvješću World Weather Attribution (WWA), svjetska znanstvena mreža koja procjenjuje vezu između ekstremnih meteoroloških pojava i klimatskih poremećaja.
Od kraja 2020., zemlje Roga Afrike (Etiopija, Eritreja, Somalija, Džibuti, Kenija i Sudan), a riječ je o velikom poluotoku afričkog kontinenta, trpe najgoru sušu u zadnjih 40 godina.
Pet sezona zaredom s nedovoljno kiša usmrtilo je milijune grla stoke i uništilo žetve.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, glad prijeti 22 milijuna ljudi u Etiopiji, Keniji i Somaliji (u kojoj se usto odvija islamistička pobuna).
U izvješću za koje je zaslužno 19 znanstvenika stoji da su klimatske promjene “imale malo učinka na godišnju količinu padalina” u novije doba u toj regiji. Međutim, klimatske promjene snažno su utjecale na porast temperatura i prema tome odgovorne su za nagli porast evapotranspiracije (gubitak vode sa Zemljine površine isparavanjem vlažnih površina i transpiracijom kroz biljne pore) koja izazva rekordno isušivanje tla i biljaka.
“Upravo je promjena klime izazvala tu tešku i izvanrednu sušu”, kaže Joyce Kimoutai, kenijska klimatologinja koja je sudjelovala u izradi izvješća.
“Klimatska promjena ubija”, kaže Louis-Nicolas Jandeaux koji je sudjelovao na konferenciji u Parizu u organizaciji nevladinih udruga kako bi pozvalo svijet na uzbunu zbog gladi u Africi.
“Glad izazvana klimatskim promjenama doka je nejednakosti u svijetu koji vrišti do neba: zemlje koje su najmanje odgovorne za njih, trpe najteže posljedice i k tomu imaju najmanje resursa da se s njima suoče”, dodaje Jandeaux.
On stoga poziva zemlje članice skupine G20 (19 najrazvijenijih zemalja svijeta uz Europsku uniju) da preuzmu dvostruku odgovornost: da smanje “emisije stakleničkih plinova” i da “pomognu ranjivim stanovništvima da se prilagode”.
Razorna suša koja je pogodila Rog Afrike ne bi se dogodila bez globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, stoji u novome izvješću koje je u četvrtak objavio međunarodni tim klimatologa.
“Klimatske promjene prouzročene ljudskim djelovanjem utjecale su na stotinu puta veću vjerojatnost poljoprivredne suše na Rogu Afrike”, stoji u sažetku izvješća grupe World Weather Attribution (WWA). “Do suše ovih razmjera koja upravo pogađa Rog Afrike ne bi uopće došlo da nema učinka emisije stakleničkih plinova”, dodaje se.
Od kraja 2020. zemlje na Rogu Afrike, a to su Džibuti, Etiopija, Eritreja, Kenija, Somalija, Južni Sudan i Sudan, prolaze kroz najtežu sušu u posljednjih 40 godina. Njezina dugotrajnost rezultirala je ugibanjem milijuna grla stoke i uništenjem usjeva.
Studija mreže WWA fokusirala se na tri područja koja su najviše pogođena sušom: to su južna Etiopija, Somalija i istočna Kenija.
I premda su klimatske promjene imale manji učinak na ukupnu godišnju količinu oborina u regiji “više temperature znatno su povećale isparavanje iz tla i biljaka, što je utjecalo na to da tlo postane iznimno suho”, stoji u objavi 19 znanstvenika koji su sudjelovali u izradi izvješća WWA.
Ilustracija -suša (foto Pexels
Oni tvrde da “bez ovakvog efekta regiju u posljednje dvije godine ne bi pogodila tako razorna poljoprivredna suša,” ističu u izvješću.
“Zbog uništenih usjeva i uginule stoke sada je više od 20 milijuna ljudi u opasnost od akutne nesigurnosti kada je posrijedi prehrana.”
Klimatolozi WWA su proučavali promjene u količini oborina koje su tijekom 2021. i 2022. pogodile regiju – južnu Etiopiju, južnu Somaliju i istočnu Keniju.
Ustanovili su da klimatske promjene utječu na oborinska razdoblja na suprotan način. Razdoblja dugotrajnih kiša sada su kraća, dok su kraća oborinska razdoblja odnedavno dvostruko vjerojatnija i zbog klimatskih promjena postaju vlažnija.
Trend kraćih oborinskih razdoblja odnedavno je prikriven zbog La Nine, anomalnog klimatskog stanja ekvatorskoga dijela Tihog oceana, suprotno ekstremu koji je poznat pod nazivom El Niino.
Dok traje La Nina, pasati pušu snagom većom od uobičajene zbog čega se duž obala Oceanije i Azije pohranjuje puno više tople vode. Kad se to dogodi na tim mjestima padaju ekstremno obilne kiše, no u Južnoj Americi dolazi do velike suše.
Joyce Kimutai, kenijska klimatologinja koja je sudjelovala u izvješću, AFP-u je rekla da je “vrijeme za djelovanje i uključenje u problem na drukčiji način. Središnje mjesto u ovome procesu zauzima transformacija dosadašnjih sustava. Moramo uvesti inovacije u prehrambenom sustavu, poboljšati suradnju, uključiti ranjive skupine ljudi, na najbolji način iskoristiti dostupne informacije te uključiti i nove tehnologije i tradicionalno znanje”.
Pustinja, suha…foto TRIS/G. ŠIMAC)
Mreža WWA, koju su uspostavili vodeći klimatski znanstvenici, posljednjih je godina stekla dobru reputaciju zbog sposobnosti da procijeni u kojoj mjeri klimatske promjene pridonose ekstremnim vremenskim prilikama.
Rezultati njihovih istraživanja objavljuju se po hitnom postupku i ne prolaze dugotrajan proces recenziranja koji zahtijevaju znanstveni časopisi, no u svome radu koriste odobrene metodološke pristupe.
