Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović dobio je počasni doktorat sveučilišta Alfa BK u Beogradu gdje je, tim povodom, održao i predavanje. Počasni doktorat dodijeljen mu je za njegov doprinos razvoju društveno-humanističkih znanosti i afirmaciji znanstvene i kulturne misli, izgradnji demokracije i stabilnosti u procesu unapređenja suradnje i razumijevanja među narodima bivše Jugoslavije.
Na Alfa BK Univerzitetu u Beogradu, bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović je održao predavanje o temi “Europska budućnost zemalja bivše SFRJ- iskustvo Republike Hrvatske”, na inicijativu prof. dr. Slobodana Čerovića i Hrvatsko – makedonske tangente. Ivo Josipović, kao sveučilišni profesor prava i renomirani skladatelj, uspješno surađuje s brojnim hrvatskim i inozemnim znanstvenim, sveučilišnim i umjetničkim ustanovama u Njemačkoj, SAD-u, Kanadi, Austriji, Mađarskoj, Finskoj, Italiji, Azerbajdžanu, Mongoliji, Kini…
Ove godine, podsjetio je prof. Josipović, Hrvatska bilježi desetu obljetnicu članstva u EU, i kako kaže, hrvatska su iskustva dominantno pozitivna.
-Moje zalaganje u politici, pa i u privatnom životu, je da, bez obzira na sve što je bilo, budemo prijatelji kao što smo nekada bili- kazao je na početku predavanja Josipović.
Kad je preuzimao funkciju predsjednika Republike sebi je postavio tri zadaće: Ulazak Hrvatske u EU, i to je ispunjeno, popravljanje odnosa sa susjedima, koji nažalost, ni danas nisu dobri, a čak u nekoj mjeri i manje dobri negoli su bili u jednom trenutku, i treća zadaća je bila borba za ljudska prava i protiv korupcije, koja, smatra Josipović, razjeda mnoge države i društva oko nas.
Iako je sam zagovornik EU, naglasio je da svaka država samostalno donosi odluku koja joj najviše odgovara, ali koju god odluku donijeli, “ja vam želim sve najbolje i da budemo prijatelji”, poručio je bivši hrvatski predsjednik.
–EU je okvir koji dopušta da se razvijamo najbolje što možemo, potiče mir i suradnju, ne samo zemalja članica nego i drugih država. Na kraju krajeva, podsjećam da je EU sagrađena, iako nominalno kao ekonomski projekt, zapravo kao mirotvorni projekt nakon Drugog svjetskog rata i za mene, kao političara, EU je prije svega mirotvorni projekt- kazao je Josipović.
Spomenuo se i svoje bake koja je cijeli život živjela u Baškoj Vodi iz koje nikad nigdje nije makla, a unatoč tome je živjela u čak sedam država- od Austrougarske monarhije, preko države Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije, Italije, NDH, SFRJ i konačno do Republike Hrvatske.
– A ovo vam govorim da vas sve skupa podsjetim koliko je naša povijest bila burna i bremenita ratovima, sukobima, velikim društvenim promjenama, i nikad nismo imali dugo razdoblje mira i stabilnosti. Ja se nadam da idemo u to vrijeme, premda trenutno postoje razne okolnosti i događaji, ne samo rat u Ukrajini, koji ne daju razloga velikom optimizmu. U mojoj političkoj karijeri najvažniji trenutak je bio potpis sporazuma s EU i to nije bio napor jednog političara i jedne politike, to je bio zajednički projekt cijele političke scene u Hrvatskoj. Svega je na hrvatskom putu u EU bilo, i nezadovoljstava i sumnji, ali na kraju smo uspjeli i moram reći da je Hrvatska dominantno zadovoljna svojim članstvom u EU- kazao je.
Hrvatska je napravila veliki iskorak da bi mogla zadovoljiti rigorozne EU kriterije, ali je u odnosu na fazu pregovora doživjela, ocijenio je, regresiju u smislu stvaranja ne samo bolje države nego i boljeg društva. Kotač se vratio u vidu rasta korupcije, nacionalizma, negativnih ekonomskih trendova, bez obzira na veliku pomoć EU. Ali, osim unutarnjih problema, na to su utjecali i vanjski faktori, međudržavni sporovi, opasnost od terorizma, izbjeglička kriza, problemi vezani za raspad Jugoslavije uključujući i teret koji je ostavio rat.
Izrazio je uvjerenje da bi i Srbija, naravno ukoliko to njezini građani žele, trebala biti članica EU u perspektivi i to smatra važnim doprinosom trajnom miru u regiji.
-Za razliku od nekih drugih političara ja i Hrvatsku vidim u toj regiji koju neki zovu jugoistokom Europe, tim više što smo multiregionalni , dio smo Podunavlja, srednje Europe, Mediterana, ali i Balkana , bez obzira koliko neki to strastveno negirali. Mi smo vezani za Balkan i ja se nadam da će Balkan doći do trajnog mira koji svi želimo.
Postoje tri scenarija mogućeg razvoja, smatra prof. Josipović.
– Jedan je da se ostvari Čerčil- Staljinov princip – o utjecaju 50:50 posto na području bivše Jugoslavije. On nije dobar jer je nastavak internih i eksternih sukoba, nastavak negativnog ekonomskog trenda jer ne omogućava ekonomsku suradnju kakvu bi trebali imati, tako da taj povijesni scenarij ne bi volio vidjeti; drugi je status quo, a to je stalna nestabilnost koju danas imamo i koja jako ovisi o tome kakva je politička struktura na vlasti u svakoj od naših zemalja, i treći je da sve države bivše Jugoslavije jednog dana ispune kriterije i postanu članice EU, i to zaista i želim.
Problemi su nam različiti, recimo problemi kakve je imala Makedonija, Hrvatska nije imala, ali očekivanja koja se stavljaju pred Makedoniju, ocijenio je, potpuno su nepravedna i suprotna ideji EU, no, nadajmo se da će i to biti riješeno.
-Hrvatska danas, i sa desnom vladom, njezina vladajuća mainstream politika zagovara članstvo svih zemalja jugoistočne Europe u EU. Čak je i svojevremeno bivša premijerka Jadranka Kosor, koja je bila članica HDZ-a , kao znak podrške Srbiji poklonila prijevod AKI-ja. Nije to Srbiji donijelo konkretnu financijsku pomoć ali je to bila simbolična, lijepa gesta i neki dobar početak, nažalost, nije se baš uvijek razvijao u tom pozitivnom pravcu. Ali, ja sam uvjeren da postoji dominantna volja da se podrži i Srbiju i sve druge zemlje na putu u EU. Vjerujem, rekao je prof. Josipović, da bez jugoistoka Europe, Europa neće biti potpuna ni kulturno, ni politički ni teritorijalno– poručio je.
Nakon 10 godina hrvatskog članstva u EU, Unija je postala nekonfliktno pitanje za Hrvatsku, a povjerenje građana u institucije EU raste.
Poželio je Srbiji uspjeh na putu u EU, a dvjema državama bolju suradnju ne samo ekonomsku i političku, nego i u području znanosti, jer smatra štetnim da između SANU i HAZU gotovo i nema nikakvih odnosa.
